Connect with us

Porodica

Navike roditelja koje mogu podstaći agresiju kod dece: šta izbegavati

Stručnjaci upozoravaju da nedostatak bliskosti, nejasne granice i pasivna komunikacija utiču na ponašanje dece

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Www.kaboompics.com

Stručnjaci upozoravaju da nedostatak bliskosti, nejasne granice i pasivna komunikacija utiču na ponašanje dece

Vaspitanje dece je često izazovno, posebno kada roditelji primete promene u ponašanju tinejdžera ili odrasle dece. Dok mnogi misle da je reč o prolaznim fazama ili uticaju društva, psiholozi naglašavaju važnost načina na koji roditelji uspostavljaju odnos sa decom. Nedostatak emocionalne povezanosti između roditelja i deteta je jedna od najčešćih grešaka koja može dovesti do razvoja agresivnog ponašanja. Kada deca ne osećaju sigurnost i bliskost, često postaju frustrirana, što se može odraziti kroz agresiju ili povlačenje.

Izostanak jasnog postavljanja granica takođe može biti problematičan. Roditelji koji ne definišu jasno granice suočavaju se sa poteškoćama u komunikaciji sa decom, što može rezultirati nepoštovanjem i napetošću u odnosu. Još jedna štetna navika je pasivno-agresivna komunikacija – umesto otvorenog razgovora, roditelji izbegavaju konflikte, što stvara dugoročnu tenziju i nezadovoljstvo.

Preterano ugađanje deci je još jedna česta greška. Kada roditelji stalno stavljaju potrebe deteta ispred svojih, često se osećaju iscrpljeno i iskorišćeno. Psiholog Milica Jovanović naglašava: „Kada roditelj ne postavi granicu, dete često uči da su njegove potrebe uvek prioritet.“ Nesigurnost roditelja i nisko samopoštovanje takođe mogu dovesti do toga da traže potvrdu od svoje dece, čime narušavaju svoj autoritet.

Roditelji koji ignorišu lične traume ili nisu razvili saosećanje prema sebi, nesvesno prenose svoje probleme na decu. Potreba za potvrdom, preterana velikodušnost i spuštanje kriterijuma zbog izbegavanja sukoba su navike koje mogu rezultirati nezdravim vezama ili nedostatkom odgovornosti kod dece.

Stručnjaci savetuju da je za zdrav odnos važno raditi na sopstvenim emocijama, komunicirati otvoreno i postavljati jasne granice. Time roditelji pomažu deci da razviju odgovornost i grade odnos zasnovan na međusobnom poštovanju i poverenju.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Lepa&Zdrava

‘AKO RADI OVE STVARI, VEROVATNO MU JE STALO VIŠE NEGO ŠTO MISLIŠ’ Sitni znaci koji otkrivaju pažnju

Objavljeno pre

,

Objavio:

couple, holding hands, together, date, hands, man, woman, boyfriend, girlfriend, love, closeup, couple, couple, couple, couple, couple, holding hands, holding hands, holding hands, date, date, boyfriend, girlfriend, girlfriend, love, love, love, love

Ponekad se emocije ne pokazuju velikim izjavama. Mnogo češće ih otkrivaju male stvari koje osoba radi gotovo svakodnevno.

Evo nekoliko ponašanja koja mogu pokazivati da nekome zaista značiš:

Pamti sitnice koje si rekao/la. Ako se seća detalja iz razgovora koji si usputno spomenuo/la, verovatno ti posvećuje pažnju.

Javlja se i kada mu ništa ne treba. Poruka bez konkretnog razloga može biti jednostavan način da pokaže da želi kontakt.

Pravi vreme za tebe. Nije poenta u tome da je neko stalno dostupan, već da pokušava da pronađe vreme kada je moguće.

Pita kako si i zaista sluša odgovor. Razlika između formalnog pitanja i iskrenog interesovanja često se vidi u nastavku razgovora.

Poštuje tvoje granice. Pažnja nije samo nežnost; važan deo zdravog odnosa je i poštovanje tuđih potreba.

Podržava tvoje planove. Osoba kojoj je stalo ne mora da se slaže sa svakom tvojom odlukom, ali može pokazati interesovanje za ono što ti je važno.

Ne pojavljuje se samo kada joj odgovara. Doslednost često govori više od velikih obećanja.

Naravno, nijedan pojedinačni znak ne može sa sigurnošću dokazati nečija osećanja. Najjasniji način da saznate šta druga osoba želi jeste otvoren razgovor.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto psi naginju glavu kada im pričamo? Razlog nije samo „preslatko ponašanje“

Objavljeno pre

,

Objavio:

labrador, dog, animal, brown fur, mammal, portrait, pet, collar, nature, dog collar, canine, dog portrait

Ako imate psa, gotovo sigurno ste videli onu neodoljivu scenu: nešto mu kažete, a on odjednom nagne glavu u stranu i pažljivo vas pogleda.

Taj pokret izgleda kao da pokušava da razume svaku vašu reč. Ali zašto psi to zapravo rade?

Pokušavaju da obrade ono što čuju

Psi veoma dobro reaguju na ljudski glas i mogu da razlikuju određene reči, ton i način na koji im se obraćamo.

Naginjanje glave može biti deo načina na koji obraćaju pažnju na zvuk i pokušavaju da utvrde odakle dolazi ili šta znači.

Moguće je da pokušavaju i bolje da nas vide

Oblik njuške može delimično da im zakloni pogled na naše lice. Promena položaja glave može im omogućiti drugačiji ugao gledanja, posebno dok posmatraju naš izraz lica.

A postoji i jednostavnije objašnjenje

Psi veoma brzo uče šta izaziva reakciju ljudi.

Ako pas nagne glavu, a mi se nasmejemo, pomazimo ga ili mu se obratimo još nežnije, on može naučiti da takvo ponašanje donosi pozitivnu reakciju.

Dakle, moguće je da je jedan deo tog „slatkog naginjanja“ povezan sa komunikacijom, pažnjom i učenjem.

Sledeći put kada vaš pas nagne glavu, možda vas zaista pokušava razumeti — a možda je jednostavno naučio da je to najbolji način da dobije vašu pažnju.

Pročitaj još

Porodica

Ovo je današnjim tinejdžerima potpuni „retro“: Stvari koje su nama bile svakodnevica, a njima su neobične

Objavljeno pre

,

Objavio:

Mobilni telefoni sa tasterima: Šta znači kraj 2G mreže i ko će biti najviše pogođen

Postoje stvari koje su nekada bile toliko obične da nismo ni razmišljali o njima. Danas, međutim, mlađim generacijama mogu izgledati kao predmeti iz nekog drugog vremena.

Za generacije koje su odrasle uz pametne telefone i internet, svakodnevica bez Wi-Fi mreže, aplikacija i digitalnih fotografija gotovo je nezamisliva.

Fiksni telefon sa kablom

Nekada je telefon bio na jednom mestu. Ako želite da razgovarate, morali ste da sednete ili stojite pored njega.

Danas tinejdžeri odrastaju uz telefone koje nose svuda sa sobom. Ideja da ne možete da ponesete telefon iz sobe u sobu može im delovati gotovo neverovatno.

Kasete i premotavanje olovkom

Audio-kasete bile su nezaobilazne u mnogim domovima.

Ako želite da čujete omiljenu pesmu ponovo, morali ste da premotavate traku. A kada se ona zaglavi, poznata olovka mogla je da posluži kao improvizovani alat.

Danas nekoliko dodira ekrana omogućava pristup ogromnim muzičkim bibliotekama.

Foto-aparat koji nije telefon

Nekada je foto-aparat imao jednu osnovnu funkciju – fotografisanje.

Posle toga film je trebalo razviti, a tek tada biste saznali kako fotografije zapravo izgledaju.

Danas telefon može napraviti desetine fotografija za nekoliko minuta, a rezultat se vidi odmah.

Čekanje na televizijski program

Pre streaming platformi, gledanje televizije zahtevalo je planiranje.

Ako propustite emisiju ili epizodu omiljene serije, često nije bilo jednostavnog načina da je odmah pogledate.

Za današnje tinejdžere ideja da čekaju određeni termin da bi gledali sadržaj može biti neobična.

Enciklopedije umesto pretraživača

Kada je trebalo nešto saznati, mnogi su posezali za enciklopedijama, knjigama ili časopisima.

Danas se odgovor često traži za nekoliko sekundi.

Promena nije samo tehnološka. Ona je promenila i način na koji učimo, pamtimo i dolazimo do informacija.

Predmeti koji postaju uspomene

Ono što je jednoj generaciji bilo normalno, drugoj može izgledati kao zanimljiv istorijski predmet.

Zbog toga se tehnologija ne menja samo kroz nove uređaje. Menja se i naše sećanje na svakodnevni život.

Predmeti koji su nekada bili neizostavni deo doma danas polako postaju simbol jednog vremena – vremena kada je za neke stvari jednostavno bilo potrebno više strpljenja.

Pročitaj još

U Trendu