Connect with us

Porodica

Kada je bljuckanje kod beba normalno, a kada ukazuje na problem

Saznajte kako razlikovati uobičajen refluks od bolesti kod beba i kada je vreme za posetu pedijatru

Published

on

pexels-photo-6134647

Saznajte kako razlikovati uobičajen refluks od bolesti kod beba i kada je vreme za posetu pedijatru

Mnogi roditelji se često pitaju da li povremeno bljuckanje kod beba predstavlja nešto uobičajeno ili je znak potencijalnog zdravstvenog problema. Dr Nataša Dragutinović, specijalista dečje gastroenterologije, otkriva kako prepoznati razliku između normalnog, fiziološkog refluksa i gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB), kao i na koje simptome treba obratiti pažnju.

Bljuckanje se najčešće javlja kod beba mlađih od dva meseca i pogađa oko 50 odsto odojčadi. Najizraženije je između trećeg i četvrtog meseca, kada se javlja kod čak 60 do 70 odsto dece. Nakon toga, ova pojava postaje mnogo ređa i do prve godine ostaje prisutna kod oko 5 odsto mališana. Prema rečima dr Dragutinović, roditelji se često zbog sumnje na refluks obraćaju lekaru, ali je važno razlikovati bezopasno bljuckanje od stanja koje zahteva lečenje.

Ključna razlika između fiziološkog bljuckanja i refluksne bolesti nalazi se u simptomima i njihovom uticaju na dete. Kod običnog refluksa, povraćeni sadržaj lako dospeva u usta bez napora, dete ostaje smireno i nastavlja sa svakodnevnim aktivnostima, bez mučnine ili razdražljivosti, i normalno napreduje u težini.

Međutim, postoje znakovi na koje treba obratiti pažnju, jer mogu ukazivati na ozbiljniji problem. “Za razliku od običnog refluksa, GERB se definiše kao patološko stanje, a glavni simptomi i znaci su: učestalo povraćanje i regurgitacija, izrazita uznemirenost, neutešan plač, poremećaji sna, problemi sa hranjenjem kao što su otežano gutanje ili odbijanje hrane, i nenapredovanje u telesnoj težini”, ističe dr Nataša Dragutinović.

Ako se refluksna bolest ne prepozna i ne leči na vreme, mogu nastati ozbiljne komplikacije. “Ako se ne leči, GERB može dovesti do usporenog rasta i razvoja, anemije, upale jednjaka koja može prouzrokovati suženje tog organa, oštećenja zuba usled delovanja želudačne kiseline, kao i do hronične upale larinksa i srednjeg uha. Takođe, mogu se javiti respiratorni problemi poput kašlja, zagrcnjavanja, reaktivne opstrukcije disajnih puteva, pa čak i ponovljenih bronhiolitisa, bronhitisa ili upala pluća zbog aspiracije želudačnog sadržaja”, upozorava dr Dragutinović.

Razlozi zašto se refluks češće javlja kod beba leže u njihovim anatomskim i fiziološkim karakteristikama. Bebe konzumiraju više hrane u odnosu na telesnu masu nego odrasli, što rasteže želudac. Njihov jednjak je kraći i manje zapremine, a mišići koji sprečavaju vraćanje sadržaja nisu još uvek potpuno razvijeni. Takođe, bebe većinu dana provode ležeći, što dodatno olakšava pojavu refluksa.

Ukoliko roditelji primete češće povraćanje, slab napredak u težini ili izrazitu uznemirenost, savetuje se da se što pre obrate pedijatru ili dečjem gastroenterologu radi pravovremene dijagnostike i adekvatnog lečenja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Porodica

Kako je Amir pronašao toplinu porodice koju nije imao kao dete

Nakon detinjstva bez roditeljske ljubavi, Amir iz Tuzle danas gradi srećan dom za svoju porodicu

Published

on

Nakon detinjstva bez roditeljske ljubavi, Amir iz Tuzle danas gradi srećan dom za svoju porodicu

Amir Šečić iz Tuzle odrastao je bez roditelja – majka ga je ostavila samo tri dana nakon rođenja, a oca nikada nije upoznao. Svoje detinjstvo proveo je u domu za nezbrinutu decu, gde su mu toplina doma i roditeljski zagrljaj bili nepoznati. Kako sam priznaje, ‘Uvek mi je falila ljubav i sigurnost koju bi trebalo roditelji da pruže’.

Godinama je pokušavao da sazna više o svom poreklu i da razume zašto ga je majka napustila. Iako su povremeno pokušavali da razgovaraju o prošlosti, to nije donosilo olakšanje – ‘Pokušavali smo da spojimo naše priče o prošlosti, ali nikada nismo uspeli. Ili bi ona odustala, ili ja. Tako smo ostali svako sa svojom istinom’, priča Amir.

Najbolniji trenutak bio mu je susret sa majkom na njegov 18. rođendan, kada je želeo da proveri da li zna kad mu je rođendan. Majka mu je tada rekla da je to za nju običan dan i da ne zna razlog njegovog dolaska. ‘To me je slomilo. Tada sam odlučio da više neću pokušavati’, priseća se.

Nakon što je sa 15 godina napustio dom, život je postao još teži. Sa samo 17 godina odlazi u Nemačku u potrazi za poslom i boljom budućnošću. Suočavajući se sa izazovima, Amir je utehu pronašao u pisanju i objavio knjigu o svom detinjstvu, želeći da inspiriše mlade ljude i podseti ih koliko je porodica važna.

Danas je Amir suprug i otac dve devojčice. Porodica mu je najveća vrednost, a trudi se da pruži supruzi i ćerkama svu ljubav koju je sam želeo kao dete. ‘Moja osveta nije bila mržnja, već snaga da budem bolji roditelj svojoj deci’, ističe Amir. Njegova priča pokazuje da rane iz detinjstva mogu ostati, ali i postati podsticaj za stvaranje srećnog i toplog doma.

Pročitaj još

Porodica

Povratak iz Švajcarske: Kako je Rada pronašla sreću u selu Ježevica

Nakon godina provedenih u inostranstvu, Rada Kalajdžić u penziji gradi porodične veze i neguje tradiciju u Srbiji

Published

on

Nakon godina provedenih u inostranstvu, Rada Kalajdžić u penziji gradi porodične veze i neguje tradiciju u Srbiji

U podnožju planine Jelice, u mirnom selu Ježevica, Rada Kalajdžić je pronašla pravu sreću okružena porodicom, tradicijom i prirodom. Nakon više od dvadeset godina rada i života u Švajcarskoj, ova sedamdesetogodišnja baka i penzionerka odlučila je da se sa suprugom vrati u Srbiju. Kupili su kuću i imanje, želeći da penzionerske dane provedu u skladu sa vrednostima koje su im najvažnije.

Rada je majka dva sina i baka, a porodici i poštenom radu posvetila je ceo svoj život. Ističe da je od oca naučila ljubav prema ručnim radovima, te je nastavila da štrika, hekla i veze, ispunjavajući njegovu želju. Sve što napravi poklanja drugima, posebno onima kojima je pomoć najpotrebnija, nastavljajući tako porodičnu tradiciju.

Iako se vratila na selo, Rada nije ostala samo u okviru svog domaćinstva. Aktivno učestvuje u lokalnom udruženju žena, gde sa ostalim članicama organizuje podršku osobama sa invaliditetom, crkvama, manastirima i deci. Vodi računa o svojoj bašti, gde uzgaja voće i povrće, i uživa u svakodnevnim seoskim poslovima, daleko od gradske vreve.

Posebno je ponosna na odnos sa snajama – znanje iz domaćinstva nesebično deli sa njima, a one joj uzvraćaju poštovanjem. Kako sama kaže: „Verujem u pravdu i reč, a ono što obećam – to i ispunim, bez obzira na okolnosti.“ U njihovom domu poštovanje i razumevanje su svakodnevnica, a meštani često u šali kažu da je Ježevica selo u kojem se svekrve i snaje zaista vole – što je za Radu stvarnost, a ne izuzetak.

Za Radu je najveće bogatstvo porodica koja se drži zajedno, ljubav koja se prenosi i znanje koje ostaje kroz generacije. Svojim primerom pokazuje da je moguće spojiti tradiciju, međusobno poštovanje i toplinu, čak i nakon godina provedenih u inostranstvu.

Pročitaj još

Porodica

DNK test pre venčanja doveo do porodične drame i iznenadne istine

Sukob i nepoverenje u porodici kulminirali su otkrivanjem šokantnih činjenica neposredno pred zakazano venčanje

Published

on

Sukob i nepoverenje u porodici kulminirali su otkrivanjem šokantnih činjenica neposredno pred zakazano venčanje

Priča iz Srbije o jednoj porodici dobila je neočekivan preokret kada je sin Majk, tokom završne godine studija, obavestio majku da će postati otac sa svojom devojkom Šelmit. Majka je iz brige predložila DNK test, želeći da bude sigurna da njen sin preuzima odgovornost za svoje dete. Ovaj potez je izazvao prve trzavice sa Šelmit, koja je ovakav zahtev doživela kao znak nepoverenja i bila povređena. Kada su rezultati DNK testa potvrdili da je Majk otac deteta, on je odlučio da podrži Šelmit i ozvaniči njihovu vezu. Međutim, odnos između njegove majke i buduće snaje ostao je napet i hladan, pa se Majkova majka povukla kako bi izbegla dalje sukobe.

Stvari su se dodatno zakomplikovale kada su se Majk i Šelmit odlučili na veridbu. Prema rečima Majkove majke, Šelmit je tada počela negativno da govori o njoj u okolini, što je dovelo do toga da se i deo porodice okrene protiv nje. Kulminacija je nastupila kada je Majk zahtevao od majke izvinjenje Šelmit, uz ultimatum da u suprotnom neće moći da prisustvuje venčanju. “To je bio jedan od najtežih trenutaka za mene. Nisam želela da priznam nešto što nisam uradila,” izjavila je Majkova majka. Ostala je pri svom stavu, zbog čega joj je poziv na venčanje povučen.

Dve nedelje pre venčanja situacija se drastično promenila. Šelmitina majka Dženifer je hitno pozvala Majkovu majku i otvoreno saopštila: “Moramo da otkažemo venčanje. Saznala sam da je Šelmit sve vreme lagala.” U iskrenom razgovoru ispostavilo se da je DNK test organizovao Šelmitin otac, a postoji sumnja da su rezultati bili falsifikovani. Otkriveno je i da je Šelmit tada bila u vezi sa više muškaraca, dok biološki otac deteta nije mogao da pruži finansijsku podršku. Zbog toga je, prema rečima Majkove majke, Šelmit odlučila da svoju budućnost veže za Majka i njegovu porodicu.

Kada je istina izašla na videlo, venčanje je otkazano, a Šelmit se preselila kod svog oca. Iako je za Majka ovaj period bio izuzetno težak, uz podršku porodice uspeo je da prebrodi krizu i započne novi život. Zanimljivo je da su se upravo tada Majkova majka i Dženifer zbližile, shvativši da su zajedno prošle kroz složenu porodičnu situaciju.

Pročitaj još

U Trendu