Connect with us

Domaće

Švedska centralna banka preporučuje 1.000 kruna keša kao rezervu, bankomati u Srbiji porasli 4,5 odsto

Broj bankomata u Srbiji dostigao 3.218 krajem 2025. godine, dok ECB savetuje kućnu rezervu od 70 do 100 evra

Published

on

g7bedd3b4ce25893606cd50c55371a95661e39f3255eb45e13df45e207fbfce12b00f03e4c2c6251450d603d822a5277a91cc5169c69d768341ad44ede00f354e_1280

Broj bankomata u Srbiji dostigao 3.218 krajem 2025. godine, dok ECB savetuje kućnu rezervu od 70 do 100 evra

Švedska centralna banka (Riksbank) je početkom marta 2026. godine zvanično preporučila građanima da kod kuće čuvaju oko 1.000 švedskih kruna (približno 100 evra) po odrasloj osobi, radi obezbeđenja osnovnih kupovina u slučaju prekida elektronskih plaćanja. Ova preporuka deo je šire evropske strategije za jačanje otpornosti platnih sistema tokom kriznih situacija, a uključuje i postepeno povećanje gotovinskih rezervi uz paralelno korišćenje kartica i mobilnog plaćanja.

Regulatori u Švedskoj posebno ističu važnost redovne upotrebe gotovine kako bi se održala infrastruktura poput bankomata, transporta gotovine i prihvatanja novčanica u prodavnicama, jer je to presudno za funkcionisanje privrede u krizama. Pored toga, Švedska razvija rešenja za elektronska plaćanja koja bi radila i u slučaju prekida komunikacionih mreža, što omogućava nabavku osnovnih dobara kao što su hrana, lekovi i gorivo.

U Švajcarskoj je 8. marta 2026. održan referendum o očuvanju gotovine kao sredstva plaćanja. Građani su odbili strožu inicijativu, ali su velikom većinom podržali kompromisni predlog vlade, kojim je gotovina zaštićena na ustavnom nivou. Država je tako obavezna da obezbedi dostupnost keša u prodavnicama i bankama, što je prvi slučaj u svetu da je gotovina podignuta na nivo ustavne kategorije.

Slično preporukama u Švedskoj, norveške vlasti savetuju građanima da uvek imaju određenu zalihu gotovine kao zaštitu od mogućih kibernetičkih napada ili prekida rada digitalnih sistema. Evropska centralna banka (ECB) preporučuje domaćinstvima da kod kuće drže između 70 i 100 evra kao rezervu za slučaj prekida elektronskih plaćanja. Slovenija je u decembru 2025. godine formalno zaštitila pravo na korišćenje gotovine dodavanjem člana 74a u ustav, čime je građanima garantovano pravo na upotrebu keša u bankarskom poslovanju i drugim oblicima pravnog prometa.

U Srbiji Narodna banka Srbije (NBS) trenutno ne preporučuje dodatne zalihe gotovine. Bankarski sistem funkcioniše stabilno, a građanima je omogućen nesmetan pristup gotovini i bankarskim uslugama. Mreža bankomata u Srbiji je proširena na 3.218 uređaja do kraja 2025. godine, što je rast od 4,5 odsto u odnosu na 2023. godinu. Banke, poput OTP-a, ističu da se bankomati postavljaju u frekventnim zonama i poslovnim objektima, dok prosečna cena novog bankomata iznosi između 15.000 i 30.000 evra.

Uprkos rastu digitalnih usluga i mobilnih plaćanja, fizički bankomati i dalje imaju značajnu ulogu u Srbiji, naročito u periodima povećane potražnje za gotovinom. Evropska praksa pokazuje da, iako digitalna plaćanja dominiraju, zemlje kao što su Švedska, Švajcarska, Norveška i Slovenija pojačavaju ulogu gotovine kao sigurnosnog mehanizma za nesmetano funkcionisanje privrede tokom kriza.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Inflacija u Severnoj Makedoniji porasla na 4,9 odsto u martu

Cene hrane i pića skočile 7,5 odsto, a gorivo gotovo 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu

Published

on

By

Cene hrane i pića skočile 7,5 odsto, a gorivo gotovo 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu

Godišnja inflacija u Severnoj Makedoniji dostigla je 4,9 odsto u martu, što je najviši nivo u poslednjih 13 meseci, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (Makstat). Ovo predstavlja ubrzanje u odnosu na februar, kada je inflacija iznosila 2,9 odsto.

Hrana i bezalkoholna pića zabeležili su rast cena od 7,5 odsto na godišnjem nivou, dok su alkoholna pića i duvan poskupeli 8,8 odsto. Nameštaj, kućni aparati i održavanje porasli su za 5,9 odsto, dok su rekreacija i kultura zabeležile rast od 6,1 odsto, a obrazovanje 4,3 odsto. Sve ove kategorije pokazuju ubrzanje inflacije u odnosu na prethodni mesec.

S druge strane, inflacija je usporila u segmentima restorana i hotela (3,8 odsto), odeće i obuće (2,4 odsto), stanovanja i komunalnih usluga (2,6 odsto), kao i u zdravstvu (1,9 odsto). Na mesečnom nivou, potrošačke cene su u martu porasle za 0,7 odsto, dok je u februaru rast iznosio 0,2 odsto.

Premijer Severne Makedonije Hristijan Mickoski izjavio je da će država morati da se suoči sa rastućom inflacijom, pre svega zbog povećanja cena goriva izazvanog ratom na Bliskom istoku i drugih izazova, ali je naglasio da vlada ima jasan plan za prevazilaženje trenutne ekonomske situacije. “Kao vlada, mi kontrolišemo situaciju, tačno znamo kuda idemo i nemamo dilemu, biće izazova”, poručio je Mickoski.

Podaci pokazuju da su cene goriva u Severnoj Makedoniji porasle gotovo 10 odsto, što je dodatno uticalo na rast ukupne inflacije. Prema analitičarima, visoka inflacija u segmentu hrane i energenata može imati dugoročan uticaj na standard građana i ekonomske tokove u zemlji.

Pročitaj još

Domaće

Aman preuzeo 100 odsto udela u DIS-u, promet veći od 600 miliona evra

Najveći domaći trgovinski lanac sada ima više od 5.000 zaposlenih i 31,5 milijardi dinara prihoda

Published

on

By

Najveći domaći trgovinski lanac sada ima više od 5.000 zaposlenih i 31,5 milijardi dinara prihoda

Kompanija Aman doo iz Beograda postala je vlasnik 100 odsto udela u preduzeću PTP DIS doo iz Krnjeva, čime je nakon devet akvizicija trgovinskih sistema u Srbiji formiran najveći domaći trgovinski lanac. Prema saopštenju kompanije, nova grupacija sada zapošljava više od 5.000 radnika i ostvaruje godišnji promet iznad 600 miliona evra.

Aman je tokom 35 godina poslovanja preuzeo sisteme Linija Vandini, SOS Marketi, Višnjica Dućani, Sreten Gudrić marketi Užice, Interex, Samald Komerc Novi Pazar, Orion Leskovac, Alfa Jagodina i Prehrana Sombor. „Verujemo da je ovo početak još uspešnije zajedničke priče, sa jasnom ambicijom da budemo još bolji za naše zaposlene, naše kupce, naše partnere, kao i širu društvenu zajednicu“, navode iz Amana.

Prema podacima CompanyWall-a, Aman je prethodnu poslovnu godinu završio sa prihodom od 31,5 milijardi dinara (268 miliona evra) i profitom od 833 miliona dinara (7 miliona evra). Ovom akvizicijom Aman učvršćuje svoju poziciju na tržištu maloprodaje i proširuje prisustvo kroz dodatno povećanje broja zaposlenih i obima poslovanja.

Kombinovanjem resursa i iskustava, kompanija očekuje nastavak rasta i unapređenje usluga, sa ciljem povećanja konkurentnosti i zadovoljenja potreba potrošača širom Srbije.

Pročitaj još

Domaće

GPI PORT iz Bačke Topole prodaje kompletno poslovanje za pet miliona evra

Početna cena uključuje nekretnine, opremu i intelektualnu svojinu; licitacija zakazana za 5. maj 2026.

Published

on

By

Početna cena uključuje nekretnine, opremu i intelektualnu svojinu; licitacija zakazana za 5. maj 2026.

Kompanija GPI PORT doo iz Bačke Topole, specijalizovana za proizvodnju betonskih elemenata visokih performansi, objavila je prodaju celokupnog poslovanja po početnoj ceni od pet miliona evra. Prodaja obuhvata nepokretnosti, opremu i intelektualnu svojinu, a realizovaće se putem javne licitacije i direktnom pogodbom, kako je najavljeno iz preduzeća.

Predmet prodaje uključuje ekskluzivnu tehnologiju Mikro-Armiranog Betona (MAB), koja omogućava izradu tankih zidova, konstrukcionih nosača širokih raspona i prefabrikovanih elemenata uz značajno smanjenje materijala i transportnih troškova. Kupac preuzima i portfolio sa više od 1.000 gotovih projekata, što omogućava brz ulazak u proizvodnju bez dodatnih troškova projektovanja.

GPI PORT doo poseduje rešenja koja se mogu licencirati ili proširiti na međunarodna tržišta, uključujući EU, Rusiju, Bliski Istok i SAD. Vrednost intelektualne svojine, patenata i tehničke dokumentacije predstavlja dominantan deo ukupne vrednosti preduzeća.

Zainteresovani kupci mogu pregledati dokumentaciju i posetiti pogon uz prethodnu najavu, dok će javna prezentacija tehnologije i prodaje biti organizovana tokom Međunarodnog sajma građevinarstva u Beogradu od 21. do 24. aprila 2026. godine i na sajmu u Bursi, Turska, od 23. do 26. aprila 2026.

Licitacija je zakazana za 5. maj 2026. u 11 časova u prostorijama kompanije u Bačkoj Topoli. Depozit za učešće iznosi 250.000 evra, što je pet odsto početne cene, i može se uplatiti u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS ili putem neopozive bankarske garancije. Depozit omogućava pristup kompletnoj dokumentaciji, susret sa menadžmentom i prezentaciju vlasnika.

Pismena ponuda je obavezna za sve učesnike licitacije i mora odgovarati ili premašivati početnu cenu, uz mogućnost naknadnog korigovanja ponude nakon javnog otvaranja. Komisija na čelu sa vlasnikom odlučivaće o pobedniku licitacije, pri čemu će pored ponuđene cene važiti i rok za konačnu isplatu. Depozit se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cenu, dok se u slučaju odustajanja nakon proglašenja pobednika depozit gubi. U slučaju direktnog dogovora pre licitacije, ostalim ponuđačima koji su uplatili depozit sredstva će biti vraćena u celosti. Po zatvaranju procesa, rezultati licitacije biće javno objavljeni.

Pročitaj još

U Trendu