Connect with us

Domaće

Amazon, Microsoft i Google obustavili izgradnju data centara vrednih više milijardi dolara zbog ekološkog pritiska

Data centri u Severnoj Americi potrošili gotovo 1.000 milijardi litara vode tokom 2025. godine, što odgovara godišnjoj potrošnji grada veličine Njujorka

Published

on

g2558b6d7990030ffe17bae2cc30fc65193cf17e69caacc0177b9406022a2182680409cfa0f0e39bb2301da1cb374d9fb19c48188c51d531e99e002c2728d872c_1280

Data centri u Severnoj Americi potrošili gotovo 1.000 milijardi litara vode tokom 2025. godine, što odgovara godišnjoj potrošnji grada veličine Njujorka

Američke tehnološke kompanije Amazon, Microsoft i Google zaustavile su izgradnju data centara vrednih više milijardi dolara nakon što su se suočile sa otporom lokalnih zajednica i povećanim pritiskom investitora zbog ekološkog uticaja svojih projekata. Više od deset investitora zahteva od ovih kompanija detaljnije izveštavanje o potrošnji vode i merama za očuvanje resursa, posebno u svetlu sve većih potreba za računarskom snagom.

Investiciona kompanija Trillium Asset Management podnela je zahtev kompaniji Alphabet za objašnjenje kako planira da postigne klimatske ciljeve, budući da su emisije porasle za više od 50 procenata umesto da opadaju. Slični zahtevi dolaze i od drugih investitora, uključujući razgovore sa kompanijom Nvidia o tome da razvoj veštačke inteligencije ne ugrozi klimatske ciljeve na duži rok.

Poseban akcenat stavljen je na potrošnju vode, jer su data centri u Severnoj Americi tokom 2025. godine potrošili gotovo 1.000 milijardi litara vode, što je jednako godišnjoj potrošnji grada veličine Njujorka. Kompanije Meta, Google, Amazon i Microsoft uvode efikasnije sisteme hlađenja sa manjom potrošnjom vode, ali podaci o stvarnoj potrošnji nisu ujednačeni niti dovoljno transparentni. Na primer, Meta objavljuje podatke samo za objekte koje poseduje, dok podaci za iznajmljene ili nove lokacije nisu uključeni, pa je ukupna potrošnja vode značajno porasla poslednjih godina.

Google objavljuje podatke o potrošnji vode za objekte koje poseduje i iznajmljuje, ali ne i za objekte pod upravom trećih strana, dok Amazon i Microsoft navode ukupne brojke bez detaljne razrade po lokacijama. Investitori smatraju da su podaci na nivou pojedinačnih lokacija ključni za procenu rizika i uticaja na lokalne zajednice, kao i za praćenje napora kompanija da nadoknade potrošene resurse.

Kompanije naglašavaju posvećenost većoj transparentnosti i održivosti kroz ulaganja u efikasnost i smanjenje uticaja na okolinu. Istovremeno, industrijska udruženja ističu da je unapređenje komunikacije sa lokalnim zajednicama postalo prioritet, kako bi se osiguralo da ovi projekti ne ugroze resurse stanovnika niti povećaju njihove troškove.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Aman preuzeo 100 odsto udela u DIS-u, promet veći od 600 miliona evra

Najveći domaći trgovinski lanac sada ima više od 5.000 zaposlenih i 31,5 milijardi dinara prihoda

Published

on

By

Najveći domaći trgovinski lanac sada ima više od 5.000 zaposlenih i 31,5 milijardi dinara prihoda

Kompanija Aman doo iz Beograda postala je vlasnik 100 odsto udela u preduzeću PTP DIS doo iz Krnjeva, čime je nakon devet akvizicija trgovinskih sistema u Srbiji formiran najveći domaći trgovinski lanac. Prema saopštenju kompanije, nova grupacija sada zapošljava više od 5.000 radnika i ostvaruje godišnji promet iznad 600 miliona evra.

Aman je tokom 35 godina poslovanja preuzeo sisteme Linija Vandini, SOS Marketi, Višnjica Dućani, Sreten Gudrić marketi Užice, Interex, Samald Komerc Novi Pazar, Orion Leskovac, Alfa Jagodina i Prehrana Sombor. „Verujemo da je ovo početak još uspešnije zajedničke priče, sa jasnom ambicijom da budemo još bolji za naše zaposlene, naše kupce, naše partnere, kao i širu društvenu zajednicu“, navode iz Amana.

Prema podacima CompanyWall-a, Aman je prethodnu poslovnu godinu završio sa prihodom od 31,5 milijardi dinara (268 miliona evra) i profitom od 833 miliona dinara (7 miliona evra). Ovom akvizicijom Aman učvršćuje svoju poziciju na tržištu maloprodaje i proširuje prisustvo kroz dodatno povećanje broja zaposlenih i obima poslovanja.

Kombinovanjem resursa i iskustava, kompanija očekuje nastavak rasta i unapređenje usluga, sa ciljem povećanja konkurentnosti i zadovoljenja potreba potrošača širom Srbije.

Pročitaj još

Domaće

GPI PORT iz Bačke Topole prodaje kompletno poslovanje za pet miliona evra

Početna cena uključuje nekretnine, opremu i intelektualnu svojinu; licitacija zakazana za 5. maj 2026.

Published

on

By

Početna cena uključuje nekretnine, opremu i intelektualnu svojinu; licitacija zakazana za 5. maj 2026.

Kompanija GPI PORT doo iz Bačke Topole, specijalizovana za proizvodnju betonskih elemenata visokih performansi, objavila je prodaju celokupnog poslovanja po početnoj ceni od pet miliona evra. Prodaja obuhvata nepokretnosti, opremu i intelektualnu svojinu, a realizovaće se putem javne licitacije i direktnom pogodbom, kako je najavljeno iz preduzeća.

Predmet prodaje uključuje ekskluzivnu tehnologiju Mikro-Armiranog Betona (MAB), koja omogućava izradu tankih zidova, konstrukcionih nosača širokih raspona i prefabrikovanih elemenata uz značajno smanjenje materijala i transportnih troškova. Kupac preuzima i portfolio sa više od 1.000 gotovih projekata, što omogućava brz ulazak u proizvodnju bez dodatnih troškova projektovanja.

GPI PORT doo poseduje rešenja koja se mogu licencirati ili proširiti na međunarodna tržišta, uključujući EU, Rusiju, Bliski Istok i SAD. Vrednost intelektualne svojine, patenata i tehničke dokumentacije predstavlja dominantan deo ukupne vrednosti preduzeća.

Zainteresovani kupci mogu pregledati dokumentaciju i posetiti pogon uz prethodnu najavu, dok će javna prezentacija tehnologije i prodaje biti organizovana tokom Međunarodnog sajma građevinarstva u Beogradu od 21. do 24. aprila 2026. godine i na sajmu u Bursi, Turska, od 23. do 26. aprila 2026.

Licitacija je zakazana za 5. maj 2026. u 11 časova u prostorijama kompanije u Bačkoj Topoli. Depozit za učešće iznosi 250.000 evra, što je pet odsto početne cene, i može se uplatiti u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS ili putem neopozive bankarske garancije. Depozit omogućava pristup kompletnoj dokumentaciji, susret sa menadžmentom i prezentaciju vlasnika.

Pismena ponuda je obavezna za sve učesnike licitacije i mora odgovarati ili premašivati početnu cenu, uz mogućnost naknadnog korigovanja ponude nakon javnog otvaranja. Komisija na čelu sa vlasnikom odlučivaće o pobedniku licitacije, pri čemu će pored ponuđene cene važiti i rok za konačnu isplatu. Depozit se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cenu, dok se u slučaju odustajanja nakon proglašenja pobednika depozit gubi. U slučaju direktnog dogovora pre licitacije, ostalim ponuđačima koji su uplatili depozit sredstva će biti vraćena u celosti. Po zatvaranju procesa, rezultati licitacije biće javno objavljeni.

Pročitaj još

Domaće

Nemačka auto-industrija beleži pad indikatora na minus 18,7 poena u martu

Izvozna očekivanja porasla na 30,7 poena, dok je spremnost na zapošljavanje poboljšana na minus 19,8 poena

Published

on

By

Izvozna očekivanja porasla na 30,7 poena, dok je spremnost na zapošljavanje poboljšana na minus 19,8 poena

Nemačka auto-industrija zabeležila je pogoršanje poslovnog sentimenta u martu, prema izveštaju Instituta za ekonomska istraživanja Ifo iz Minhena. Relevantni indikator pao je sa minus 15,7 poena u februaru na minus 18,7 poena u martu, pokazuju najnoviji podaci. Kompanije iz ovog sektora ocenile su trenutnu poslovnu situaciju znatno lošijom u odnosu na prethodni mesec, iako su očekivanja za naredni period unapređena.

Ekspert Ifo instituta za industriju, Anita Velfl, istakla je da je razlika između trenutnih uslova i budućih očekivanja sve izraženija. Kompanije su pozitivnije ocenile stanje zaostalih porudžbina, ali ovaj indikator i dalje ostaje u negativnoj zoni.

Očekivanja u vezi sa izvozom poboljšana su četvrti mesec zaredom, dostigavši 30,7 poena u martu, što signalizira jačanje spoljne tražnje za nemačkim automobilima. Takođe, očekivanja u vezi sa zapošljavanjem pokazuju da bi talas otpuštanja u nemačkoj auto-industriji mogao da uspori u narednim mesecima. Indikator spremnosti na zapošljavanje porastao je na minus 19,8 poena, sa minus 44 poena u februaru, navedeno je na veb stranici Ifo instituta.

Pročitaj još

U Trendu