Connect with us

Svet

Donald Tramp održao konferenciju povodom odnosa SAD i Irana u Vašingtonu

Američki predsednik izneo stav o miru i ekonomskoj strategiji, javnost očekuje dalja saopštenja

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Američki predsednik izneo stav o miru i ekonomskoj strategiji, javnost očekuje dalja saopštenja

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp obratio se danas novinarima u Vašingtonu na konferenciji za medije, gde je govorio o aktuelnoj situaciji između SAD i Irana i mogućim narednim koracima američke administracije. Konferencija je počela u 19:10 časova po lokalnom vremenu.

Tramp je tokom obraćanja istakao da građani Sjedinjenih Država žele mir, ali je ujedno naglasio važnost ekonomskih interesa, posebno u vezi sa naftnim resursima. “Amerikanci žele mir, ali nafta je tu da se uzme”, rekao je Tramp tokom odgovora na pitanja novinara, naglašavajući ekonomski aspekt američke spoljne politike.

U zvaničnom obraćanju predsednik SAD nije izneo nove detalje o konkretnim potezima koji bi mogli biti preduzeti prema Iranu, ali je javnost informisana da se odluke o daljim koracima još razmatraju. Iz američke administracije nije saopšteno da li će biti novih diplomatskih ili vojnih mera u skorijem periodu.

“Trenutno analiziramo situaciju i sve opcije su na stolu”, rekao je Tramp, dodajući da će odluke biti donete u interesu bezbednosti i prosperiteta američkog naroda.

Konferenciju su pratili brojni predstavnici domaćih i stranih medija, ali nije bilo najave o hitnim merama niti promenama u postojećoj politici prema Iranu. Očekuje se da američka administracija u narednim danima izda dodatna saopštenja o budućim potezima.

Prema navodima iz administracije, naftni resursi i ekonomska stabilnost ostaju jedna od ključnih tema u politici SAD prema Bliskom istoku, dok javnost očekuje dalja pojašnjenja o potencijalnim diplomatskim inicijativama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Najveća grupa po prihodima u SAD sada je viša srednja klasa, pokazuje istraživanje

Prema analizi američkog instituta, udeo domaćinstava sa višim srednjim prihodima u porastu, dok se tradicionalna srednja klasa smanjuje

Published

on

By

Prema analizi američkog instituta, udeo domaćinstava sa višim srednjim prihodima u porastu, dok se tradicionalna srednja klasa smanjuje

Prema najnovijem istraživanju koje je sproveo nezavisni američki institut, viša srednja klasa je postala najveća grupa po prihodima u Sjedinjenim Američkim Državama. Studija navodi da se udeo domaćinstava koja pripadaju višoj srednjoj klasi značajno povećao u poslednjih nekoliko decenija, dok je broj onih u tradicionalnoj srednjoj i nižoj srednjoj klasi opao.

Analiza pokazuje da oko 31% američkih domaćinstava sada ostvaruje prihode koji ih svrstavaju u višu srednju klasu, što je približno trostruko više u odnosu na kraj sedamdesetih godina prošlog veka. Istraživači ističu da je ovaj rast prouzrokovan prvenstveno napretkom u prihodima domaćinstava, a ne povećanjem broja siromašnih građana.

U izveštaju se navodi da su faktori kao što su povećano učešće žena na tržištu rada i porast broja domaćinstava sa više izvora prihoda doprineli ovom trendu. U istom periodu, procenat domaćinstava u kategoriji „bogatih” takođe je u blagom porastu, dok se smanjuje broj onih koji se svrstavaju u „osnovnu” ili „nisku” srednju klasu i među siromašnima ili onima blizu granice siromaštva.

Prema rečima jednog od autora izveštaja, američka populacija je u celini ostvarila napredak u prihodima tokom poslednjih decenija. On ukazuje na to da je smanjenje udela tradicionalne srednje klase rezultat opšteg rasta prihoda, zbog čega više ljudi prelazi u višu srednju klasu.

Istraživači napominju da ove promene utiču i na potrošačke navike, jer domaćinstva sa višim primanjima povećavaju potražnju za luksuznijim proizvodima i uslugama. Ovaj ekonomski pomak je, prema studiji, posebno izražen nakon perioda pandemije kovida-19, kada su se razlike u potrošnji između različitih grupa po prihodima dodatno produbile.

Kao posledica ovih promena, američko društvo se suočava sa novim izazovima i ekonomskim trendovima, dok analitičari nastavljaju da prate kako se raspodela prihoda i dalje menja. Studija je zasnovana na podacima američkog Biroa za popis stanovništva i obuhvata analizu nekoliko decenija ekonomskih kretanja.

Pročitaj još

Svet

Rat u Iranu uslovljava protok nafte čak i uz brzo otvaranje Ormuskog moreuza

Analitičari i UN potvrđuju da poremećaji u isporuci nafte traju, dok su ključne rute i dalje blokirane

Published

on

By

Analitičari i UN potvrđuju da poremećaji u isporuci nafte traju, dok su ključne rute i dalje blokirane

Sukobi u Iranu nastavljaju da utiču na globalno snabdevanje naftom, pokazuju najnovije procene stručnjaka za energetiku i zvanična izveštavanja međunarodnih organizacija. Iako bi eventualni prekid vatre mogao dovesti do brzog otvaranja Ormuskog moreuza, analize ukazuju da bi poremećaji u isporuci nafte mogli potrajati i nakon toga.

Prema Henningu Gloystein-u, direktoru za energetiku, industriju i resurse u konsultantskoj grupi Eurasia Group, potrebno je nekoliko meseci za sanaciju rafinerija i druge energetske infrastrukture u Persijskom zalivu koje su oštećene tokom aktuelnog sukoba. “Brodarske kompanije koje upravljaju naftnim tankerima na ovom području, prema proceni, neće obnoviti operacije najmanje dva meseca nakon što dođe do eventualnog prekida sukoba”, navedeno je u izveštaju od ponedeljka.

Strateški važan Ormuski moreuz, koji je ključna tačka za izvoz nafte i drugih energenata iz regiona Bliskog istoka, trenutno je skoro potpuno zatvoren za naftne tankere i ostali brodski saobraćaj, navodi se u izveštaju panela Ujedinjenih nacija. Prema podacima UN grupe, broj prolazaka brodova kroz ovaj moreuz pao je sa oko 130 dnevno u februaru na samo šest u martu.

Henning Gloystein je istakao da se „u vidljivom znaku razmera poremećaja, najmanje 70 velikih praznih tankera za sirovu naftu trenutno nalazi usidreno uz istočnu obalu Singapura i Malezije“. Oni poseduju ukupni kapacitet za skladištenje oko 100 miliona barela sirove nafte, što bi uobičajeno bilo preuzeto iz regiona Persijskog zaliva i dostavljeno rafinerijama širom Azije.

Putovanje tankera od Singapura do regiona Persijskog zaliva traje oko četiri nedelje, što znači da bi ti brodovi mogli da počnu sa isporukom nafte ka Aziji otprilike osam nedelja nakon polaska iz sadašnje luke, navodi se u analizi.

Ujedinjene nacije su u svom izveštaju upozorile da je aktuelna blokada Ormuskog moreuza dodatno pogoršala globalne ekonomske pritiske, posebno u domenu trgovine, cena i finansija, s obzirom na to da se kroz ovaj prolaz transportuje značajan deo svetskog izvoza nafte i tečnog prirodnog gasa.

Predsednik SAD je u ponedeljak izjavio da Iran pregovara, kako je naveo, „u dobroj veri“ o mogućem prekidu vatre. Na pitanje da li bi prihvatio sporazum sa Teheranom koji ne uključuje trenutno otvaranje Ormuskog moreuza, predsednik nije dao konačan odgovor.

Iako eventualni prekid neprijateljstava može dovesti do otvaranja ključnih energetskih ruta, stručnjaci i međunarodni posmatrači procenjuju da će za povratak na predkonfliktni nivo isporuka biti potrebno više meseci. Nastavak blokade i posledice na globalno tržište energenata ostaju predmet pažnje analitičara i međunarodnih organizacija.

Pročitaj još

Svet

Vlasti tragaju za osobom koja je odala poverljive informacije o Iranu

Nadležni organi sprovode istragu zbog curenja podataka; zvaničnici osudili postupak i nazvali ga sramotnim

Published

on

By

Nadležni organi sprovode istragu zbog curenja podataka; zvaničnici osudili postupak i nazvali ga sramotnim

Vlasti sprovode istragu radi pronalaska osobe koja je dostavila poverljive informacije o Iranu, navodi se u saopštenju nadležnih organa. Incident je izazvao reakcije među zvaničnicima, a među njima se posebno istakao Modžtaba, koji je ocenio da je čitava situacija sramotna.

Prema dostupnim podacima, informacija koja je dospela u javnost odnosi se na bezbednosne i političke okolnosti povezane sa trenutnim sukobom u regionu. Zbog curenja ovih podataka, pokrenuta je opsežna istraga sa ciljem identifikacije i procesuiranja odgovorne osobe.

Modžtaba je u izjavi naglasio da je ovakav postupak neprihvatljiv i da narušava integritet institucija, ističući pritom da će svi odgovorni snositi posledice. Nadležni organi još nisu saopštili identitet osumnjičene osobe, niti detalje o tome kako su informacije dospele u javnost.

“Istraga o ovom slučaju je u toku, a prioritet je da se otkrije kako je došlo do curenja podataka i ko je odgovoran”, navodi se u zvaničnoj izjavi nadležnih.

U kontekstu aktuelnih dešavanja, incident dolazi u trenutku kada su odnosi između više država izuzetno napeti, a bezbednosne službe dodatno pojačavaju nadzor i bezbednosne protokole.

Pročitaj još

U Trendu