Connect with us

Zdravlje

Zašto žene mogu izgubiti svest pri susretu sa krvlju: uzroci i saveti

Vazovagalna sinkopa je čest i prirodan refleks tela, a stručnjaci objašnjavaju zašto nije znak slabosti

Published

on

pexels-photo-6629394

Vazovagalna sinkopa je čest i prirodan refleks tela, a stručnjaci objašnjavaju zašto nije znak slabosti

Nesvestica prilikom vađenja krvi, boravka u zdravstvenim ustanovama ili čak pri samom pogledu na krv nije retka pojava među ženama, posebno kod mlađih, ali može se dogoditi i kasnije u životu. Ovaj fenomen često izaziva zabrinutost, naročito kada se iznenada desi u javnosti. Stručnjaci ističu da ovo stanje nema veze sa ‘slabim stomakom’, već je reč o fiziološkom refleksu – vazovagalnoj sinkopi.

Vazovagalna sinkopa nastaje kada krvni pritisak naglo padne i srce uspori, što dovodi do privremenog smanjenja dotoka krvi i kiseonika u mozak. Rezultat toga može biti kratkotrajan gubitak svesti, koji obično traje svega nekoliko sekundi. Dr Džordan Gejns Luis navodi primer iz svog razreda, kada je jedan od najjačih učenika pao u nesvest nakon što je video krv na ekranu. Ključni faktor u ovom procesu je vagusni nerv, koji povezuje mozak sa unutrašnjim organima. Kada se telo suoči sa stresom ili snažnim emocijama, ovaj nerv može izazvati širenje krvnih sudova i pad srčane frekvencije.

Simptomi koji prethode ovakvoj nesvestici su vrtoglavica, šum u ušima, hladan znoj, osećaj slabosti, zamućen vid i teškoće u govoru. Najveća opasnost nije sama nesvestica, već rizik od pada i povreda. Iako je pogled na krv čest okidač, isti mehanizam može pokrenuti i dugotrajno stajanje, dehidracija, glad, visoke temperature ili snažan stres.

Važno je istaći da je ova reakcija tela zaštitna. Naučnici smatraju da je tokom evolucije gubitak svesti mogao poslužiti kao odbrambeni mehanizam – osoba koja izgleda kao da je već povređena ili mrtva mogla je biti pošteđena dodatnih povreda. U slučaju prave povrede, pad pritiska i usporavanje rada srca takođe mogu pomoći da se uspori krvarenje.

Dr Fred Jeger objašnjava: „Vazovagalna sinkopa je složen refleks i još uvek ne znamo tačno zašto su neki ljudi osetljiviji na nju. Genetika, hormoni i različiti okidači mogu igrati ulogu.”

Praktičan savet za žene koje prepoznaju simptome jeste da odmah sednu ili legnu čim osete vrtoglavicu ili slabost, kako bi smanjile rizik od povrede usled pada. Ako se ovakve epizode ponavljaju bez jasnog razloga ili uz druge simptome, preporučuje se odlazak lekaru radi dalje dijagnostike.

Za precizan savet i dijagnozu, obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Prolećne alergije: kako utiču na žensko disanje i simptome astme

Cvetanje biljaka i visoka koncentracija polena mogu pogoršati respiratorne tegobe kod žena, posebno onih sa astmom

Published

on

Cvetanje biljaka i visoka koncentracija polena mogu pogoršati respiratorne tegobe kod žena, posebno onih sa astmom

Sa dolaskom proleća i toplijih dana, mnoge žene više vremena provode napolju, ali za one koje pate od astme ili alergija ovaj period često donosi pojačane probleme sa disanjem. Zbog intenzivnog cvetanja biljaka i povišene količine polena u vazduhu, žene svih uzrasta koje već imaju utvrđene alergije ili hronične respiratorne smetnje, ali i one koje do sada nisu imale slične probleme, mogu iskusiti nove simptome.

Tokom proleća, polen drveća poput breze, hrasta, javora i kedra, kao i spore buđi, postaju mnogo prisutniji u vazduhu. Kod osoba koje su osetljive, kontakt sa ovim alergenima može izazvati upalu sluzokože disajnih puteva, što rezultira otežanim disanjem, svrabom i curenjem nosa, pojačanim kašljem, stezanjem u grudima i brzim zamaranjem. Kod žena sa astmom, ove tegobe se često pogoršavaju i mogu dovesti do napada astme.

Pulmolog dr Milica Petrović ističe: „Prolećni polen često je glavni okidač za pogoršanje astme, a kod nekih pacijentkinja simptomi mogu biti toliko izraženi da zahtevaju pojačanu terapiju ili čak hitnu medicinsku pomoć.”

Na pogoršanje simptoma utiču i drugi faktori, kao što je vlažno vreme koje podstiče razvoj buđi, ali i pojava polena trava krajem proleća. Grinje, koje se brže razmnožavaju tokom toplijih meseci, takođe su čest uzrok alergijskih reakcija i pogoršanja disanja.

Ženama koje su sklone ovim tegobama savetuje se praćenje dnevnih izveštaja o koncentraciji polena i planiranje boravka na otvorenom u periodima kada je polen najniži, najčešće nakon kiše ili kasno popodne. Preporučuje se da tokom dana prozori ostanu zatvoreni, da se koristi prečišćivač vazduha, kao i da se odmah nakon boravka napolju presvuku i istuširaju. Posteljinu i odeću treba češće prati, a prostorije redovno provetravati i čistiti od prašine.

Da bi se simptomi držali pod kontrolom, neophodna je pravilna terapija. Lekari najčešće propisuju antihistaminike ili sprejeve za nos, dok je kod astme važno redovno korišćenje inhalatora. Dr Petrović naglašava: „Važno je da svaka žena koja primeti pogoršanje disanja ili česte napade astme odmah obavesti svog lekara kako bi se terapija prilagodila potrebama.”

Za pravu dijagnozu i savet, obavezno se obratite svom izabranom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako očuvati zdravlje mozga: saveti za žene u svim životnim dobima

Marija Šrajver otkriva zbog čega su žene podložnije demenciji i deli praktične savete za zaštitu moždane funkcije

Published

on

Marija Šrajver otkriva zbog čega su žene podložnije demenciji i deli praktične savete za zaštitu moždane funkcije

Briga o zdravlju mozga često se zanemaruje, iako je posebno važna ženama, što je nedavno podvukla poznata novinarka i zagovornica ženskog zdravlja, Marija Šrajver, na događaju u Njujorku. Nakon ličnog iskustva sa očevom borbom protiv Alchajmerove bolesti još 2003. godine, Marija je posvetila mnogo vremena razumevanju ove bolesti i njenog uticaja na žene, koje čine čak dve trećine osoba obolelih od demencije.

Rizik za razvoj Alchajmerove bolesti kod žena povećava se s godinama, a naročito tokom i nakon menopauze. Šrajver je naglasila da ju je iznenadio broj žena koje su joj se poverile u vezi sa uticajem demencije na njihove porodice, naročito na majke i bake. “Ideja da mozak, koji je stvorio toliko velikih dela, ne može prepoznati osnovne predmete ili ljude, bila mi je neverovatna”, istakla je Marija.

Dugo se smatralo da je starenje glavni uzrok demencije, ali novija istraživanja potvrđuju da pol ima značajan uticaj. Žene nose veći rizik, ali postoji mnogo koraka koje mogu preduzeti za očuvanje zdravlja mozga. Marija podstiče žene da ne oklevaju da postavljaju pitanja lekarima i da traže dodatne informacije: “Odgovori koji sam dobijala su mi delovali zastarelo i jednostavno nisu zadovoljavali moju radoznalost.”

Konkretni koraci za prevenciju obuhvataju redovno fizičko kretanje, izbalansiranu ishranu bogatu voćem, povrćem i zdravim mastima, kao i mentalnu stimulaciju kroz čitanje, rešavanje zagonetki ili učenje novih veština. Takođe, važno je pratiti krvni pritisak, šećer i holesterol, jer su povezani sa zdravljem mozga.

“Svaka žena treba da bude sopstveni zagovornik zdravlja i da piše svoju zdravstvenu priču”, poručuje Šrajver. Savetuje da se slušaju signali tela, da se razgovara sa stručnjacima i da se ne ignorišu promene u pamćenju ili razmišljanju.

Za svaku sumnju ili pitanje vezano za zdravlje mozga, obavezno se obratite svom lekaru radi prave dijagnoze i saveta.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Koliko je se*s zapravo važan za srećnu vezu? Stručnjaci dali nedvosmislen odgovor!

Published

on

By

A tender embrace between a loving couple, showcasing intimacy and affection indoors.

Ljubav, bliskost i intimnost: Evo šta zaista održava partnere zajedno.

Kada se govori o srećnim vezama, jedno pitanje gotovo uvek izaziva pažnju – koliko je seks zapravo važan za kvalitet odnosa? Dok jedni tvrde da je ključ uspešne veze upravo dobra intimnost, drugi smatraju da su poverenje, poštovanje i komunikacija mnogo važniji. Stručnjaci ističu da istina zapravo leži negde između.

Psiholozi objašnjavaju da fizička bliskost ima važnu ulogu jer partnerima pomaže da održe povezanost, nežnost i osećaj bliskosti. Intimni odnosi često smanjuju stres, popravljaju raspoloženje i jačaju emocionalnu vezu između dvoje ljudi. Ipak, naglašavaju da učestalost odnosa nije isto što i kvalitet veze, i da ne postoji idealna brojka koja važi za sve parove.

Mnogi parovi nakon nekoliko godina veze prolaze kroz faze u kojima strast nije ista kao na početku. Obaveze, posao, umor i svakodnevni stres često utiču na intimni život više nego što ljudi žele da priznaju. Upravo zato stručnjaci savetuju partnerima da otvoreno razgovaraju o svojim potrebama, očekivanjima i emocijama, umesto da probleme guraju pod tepih.

Zanimljivo je da istraživanja pokazuju kako su parovi koji neguju nežnost van spavaće sobe često zadovoljniji vezom. Zagrljaji, poljupci, pažnja i male svakodnevne sitnice stvaraju osećaj sigurnosti i povezanosti koji je podjednako važan kao fizička privlačnost. Mnogi terapeuti tvrde da kvalitetna komunikacija često rešava više problema nego sama strast.

Foto: Unsplash.com

Na kraju, stručnjaci poručuju da srećna veza ne zavisi samo od intime, ali da ona svakako predstavlja važan deo partnerskog odnosa. Najzadovoljniji parovi uglavnom nisu oni koji imaju „savršenu“ vezu, već oni koji umeju da se razumeju, podrže i ostanu bliski čak i kada život postane haotičan.

Pročitaj još

U Trendu