Connect with us

Svet

NASA predstavila posadu za Artemis II misiju oko Meseca

Američka svemirska agencija potvrdila sastav tima, iskusni astronauti i kanadski predstavnik učestvuju u pripremama

Published

on

pexels-photo-5255411

Američka svemirska agencija potvrdila sastav tima, iskusni astronauti i kanadski predstavnik učestvuju u pripremama

NASA je najavila sastav četvoročlane posade za misiju Artemis II, koja je planirana kao sledeći korak američkog programa istraživanja Meseca. U zvaničnom saopštenju NASA je objavila da će u misiji učestvovati tri astronauta sa iskustvom boravka na Međunarodnoj svemirskoj stanici i jedan predstavnik Kanadske svemirske agencije, koji prvi put leti u svemir. Posadu čine komandant Reid Wiseman, pilot Victor Glover, astronautkinja Christina Koch i kanadski astronaut Jeremy Hansen.

Prema navodima zvaničnika NASA, misija Artemis II predviđena je kao prva ljudska ekspedicija koja će obići Mesec nakon višedecenijske pauze u američkom svemirskom programu. Komandant misije, Reid Wiseman, ranije je boravio na Međunarodnoj svemirskoj stanici, dok će pilot Victor Glover ponovo upravljati svemirskim brodom. Christina Koch, takođe bivša članica stanice, postaće prva žena koja će leteti prema Mesecu u okviru ovog programa. Kanadski astronaut Jeremy Hansen biće prvi predstavnik svoje zemlje koji će učestvovati u letu izvan niske orbite Zemlje.

U intervjuu povodom predstavljanja posade, Jeremy Hansen je izjavio da smatra putovanje na drugu stranu Meseca izuzetnom prilikom i naglasio zahvalnost što je deo ovog tima. Christina Koch je izjavila da se nada da će ova misija otvoriti novo poglavlje u istraživanju svemira i doprineti tome da se Mesec posmatra kao mesto koje je ljudima dostupno.

NASA navodi da je izbor posade rezultat pažljive evaluacije profesionalnog iskustva i prethodnih dostignuća astronauta. Svi članovi tima su prošli višegodišnju obuku i bili angažovani na različitim zadacima u okviru američkog svemirskog programa. Prema zvaničnim informacijama, pripreme za misiju Artemis II se nastavljaju po planu, a lansiranje se očekuje u narednom periodu, u skladu sa tehničkim i bezbednosnim zahtevima.

Artemis II je deo šire strategije povratka ljudi na Mesec, nakon što su prethodne misije tog tipa završene pre više decenija. NASA ističe da je cilj programa da se uspostavi održivo ljudsko prisustvo na Mesecu i otvore mogućnosti za buduće istraživačke projekte.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Evropska unija produžila okvir sankcija za Bosnu i Hercegovinu do 2027. godine

Savet EU ostavio mogućnost uvođenja ciljanih mera protiv pojedinaca i entiteta, trenutno bez aktivnih sankcija

Published

on

By

Savet EU ostavio mogućnost uvođenja ciljanih mera protiv pojedinaca i entiteta, trenutno bez aktivnih sankcija

Savet Evropske unije doneo je odluku da produži okvir za sankcije u vezi sa situacijom u Bosni i Hercegovini do 31. marta 2027. godine, saopšteno je zvanično. Ova odluka omogućava EU da, u slučaju potrebe, uvede ciljane sankcije fizičkim licima ili entitetima za koje proceni da podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak ili međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine.

Prema saopštenju Saveta EU, sankcije mogu da uključuju zamrzavanje imovine, zabranu stavljanja sredstava na raspolaganje i zabranu putovanja u države članice Evropske unije. Ovaj okvir sankcija uveden je još 2011. godine i redovno se produžava na određeni vremenski period. Moguće je uvođenje mera i prema onima koji ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum ili narušavaju bezbednost u zemlji.

Za sada, prema navodima Saveta EU, nijednom pojedincu ili entitetu nisu uvedene sankcije po ovom osnovu. Savet prati razvoj situacije u Bosni i Hercegovini i može razmotriti primenu svih raspoloživih sredstava ukoliko dođe do pogoršanja stanja. U saopštenju je naglašena posvećenost EU perspektivi članstva Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države.

Bosna i Hercegovina je zahtev za članstvo u Evropskoj uniji podnela 2016. godine, a status kandidata dobila je krajem 2022. godine.

Pročitaj još

Svet

NATO oborio četvrtu iransku raketu iznad Turske tokom aktuelnog sukoba

Tursko ministarstvo odbrane potvrdilo incident, pokrenuta zajednička istraga sa Iranom

Published

on

By

Tursko ministarstvo odbrane potvrdilo incident, pokrenuta zajednička istraga sa Iranom

Balistička raketa lansirana iz Irana ušla je u turski vazdušni prostor i oborena je od strane NATO protivvazdušne i protivraketne odbrane raspoređene u istočnom Mediteranu, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Ovaj incident, koji se dogodio tokom aktuelnog američko-izraelskog sukoba sa Iranom, predstavlja četvrti slučaj presretanja iranske rakete iznad Turske od početka krize.

Prema navodima zvaničnika, tri slična incidenta zabeležena su ranije ovog meseca, što je podstaklo turske vlasti da ulože protest i upute zvanično upozorenje Iranu. Teheran je negirao da je odobrio lansiranja raketa u prethodnim slučajevima i predložio Ankari formiranje zajedničke istrage radi rasvetljavanja okolnosti.

“Preduzimamo sve neophodne mere odlučno i bez oklevanja protiv svake pretnje usmerene ka teritoriji i vazdušnom prostoru Republike Turske”, navodi se u saopštenju turskog ministarstva odbrane. Zvaničnici su potvrdili da je bezbednost stanovništva prioritet i da se nastavlja saradnja sa međunarodnim partnerima u cilju očuvanja stabilnosti regiona.

Istraga o incidentu je u toku, a nadležni organi Turske i Irana dogovorili su formiranje zajedničkog tima koji će razmotriti sve okolnosti i utvrditi odgovornost. Zvaničnici su istakli da nisu zabeležene žrtve niti materijalna šteta prilikom presretanja rakete.

Ovaj događaj dolazi u trenutku pojačanih tenzija na Bliskom istoku i povećane aktivnosti međunarodnih bezbednosnih snaga u regionu, što dodatno komplikuje odnose između uključenih strana.

Pročitaj još

Svet

Zatvaranje američkog DHS nastavlja se tokom dvonedeljnog prekida rada Kongresa

Zvaničnici potvrdili da je blokada Ministarstva unutrašnje bezbednosti najduža do sada, dok Kongres odlazi na pauzu

Published

on

By

Zvaničnici potvrdili da je blokada Ministarstva unutrašnje bezbednosti najduža do sada, dok Kongres odlazi na pauzu

Zatvaranje američkog Ministarstva za unutrašnju bezbednost (DHS) produžava se nakon što Predstavnički dom nije prihvatio rešenje usvojeno u Senatu, potvrđuju zvaničnici. Ova blokada, koja traje 45 dana, postala je najduža u istoriji ovog ministarstva, a do nje je došlo iako je ostatak savezne vlade u prethodnim mesecima dobio sredstva za nastavak rada.

Prema dostupnim informacijama, glavna tačka neslaganja između političkih stranaka odnosi se na zahteve za reformama imigracionih agencija, što su predložili demokratski predstavnici nakon dva smrtonosna incidenta u kojima su učestvovali federalni agenti u Mineapolisu. Senat je tokom prošle nedelje postigao dvostranački dogovor i usvojio meru za finansiranje većeg dela DHS, ali nije uključio sredstva za Službu za imigraciju i carine (ICE) i deo Carinske i granične zaštite (CBP).

Senat je prethodno pregovarao sa Belom kućom i demokratskim predstavnicima o reformama u okviru ICE, ali dogovor nije postignut. Zbog toga je Senat promenio strategiju i predložio finansiranje DHS bez ICE, navodeći da je blokada posebno pogodila druge agencije poput Uprave za bezbednost saobraćaja (TSA). Predsednik SAD je najavio da će potpisati izvršnu naredbu kojom bi se omogućila isplata zarada službenicima TSA dok blokada traje. Senat je potom jednoglasno usvojio meru za privremeno finansiranje DHS, izostavljajući sredstva za ICE i deo CBP.

Predstavnički dom, u kojem većinu imaju republikanci, kritikovao je senatski predlog. Predsedavajući Predstavničkog doma, republikanski kongresmen iz Luizijane, izjavio je da je rešenje Senata neprihvatljivo i predložio alternativnu meru kojom bi ceo DHS bio finansiran na privremenoj osnovi. Predstavnički dom je kasno u petak usvojio rezoluciju o produženju finansiranja DHS za narednih 60 dana, uz podršku samo tri demokratska poslanika.

Nijedna od dve kongresne komore neće se vratiti na zasedanje pre nedelje koja počinje 13. aprila, što znači da će blokada DHS trajati najmanje još dve nedelje. U međuvremenu, rad pojedinih agencija i službi DHS ostaje ograničen, a pregovori o dugoročnom rešenju se nastavljaju.

Pročitaj još

U Trendu