Connect with us

Svet

NASA predstavila posadu za Artemis II misiju oko Meseca

Američka svemirska agencija potvrdila sastav tima, iskusni astronauti i kanadski predstavnik učestvuju u pripremama

Published

on

pexels-photo-5255411

Američka svemirska agencija potvrdila sastav tima, iskusni astronauti i kanadski predstavnik učestvuju u pripremama

NASA je najavila sastav četvoročlane posade za misiju Artemis II, koja je planirana kao sledeći korak američkog programa istraživanja Meseca. U zvaničnom saopštenju NASA je objavila da će u misiji učestvovati tri astronauta sa iskustvom boravka na Međunarodnoj svemirskoj stanici i jedan predstavnik Kanadske svemirske agencije, koji prvi put leti u svemir. Posadu čine komandant Reid Wiseman, pilot Victor Glover, astronautkinja Christina Koch i kanadski astronaut Jeremy Hansen.

Prema navodima zvaničnika NASA, misija Artemis II predviđena je kao prva ljudska ekspedicija koja će obići Mesec nakon višedecenijske pauze u američkom svemirskom programu. Komandant misije, Reid Wiseman, ranije je boravio na Međunarodnoj svemirskoj stanici, dok će pilot Victor Glover ponovo upravljati svemirskim brodom. Christina Koch, takođe bivša članica stanice, postaće prva žena koja će leteti prema Mesecu u okviru ovog programa. Kanadski astronaut Jeremy Hansen biće prvi predstavnik svoje zemlje koji će učestvovati u letu izvan niske orbite Zemlje.

U intervjuu povodom predstavljanja posade, Jeremy Hansen je izjavio da smatra putovanje na drugu stranu Meseca izuzetnom prilikom i naglasio zahvalnost što je deo ovog tima. Christina Koch je izjavila da se nada da će ova misija otvoriti novo poglavlje u istraživanju svemira i doprineti tome da se Mesec posmatra kao mesto koje je ljudima dostupno.

NASA navodi da je izbor posade rezultat pažljive evaluacije profesionalnog iskustva i prethodnih dostignuća astronauta. Svi članovi tima su prošli višegodišnju obuku i bili angažovani na različitim zadacima u okviru američkog svemirskog programa. Prema zvaničnim informacijama, pripreme za misiju Artemis II se nastavljaju po planu, a lansiranje se očekuje u narednom periodu, u skladu sa tehničkim i bezbednosnim zahtevima.

Artemis II je deo šire strategije povratka ljudi na Mesec, nakon što su prethodne misije tog tipa završene pre više decenija. NASA ističe da je cilj programa da se uspostavi održivo ljudsko prisustvo na Mesecu i otvore mogućnosti za buduće istraživačke projekte.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Direktor Air Canada najavio povlačenje nakon reakcija na poruku upućenu samo na engleskom jeziku

Kompanija potvrdila odlazak direktora do kraja septembra, traži se naslednik sa znanjem francuskog jezika

Published

on

By

Kompanija potvrdila odlazak direktora do kraja septembra, traži se naslednik sa znanjem francuskog jezika

Izvršni direktor Air Canada, Majkl Ruso, saopštio je da će se povući sa funkcije do kraja septembra ove godine, nakon što je naišao na kritike zbog izjave upućene isključivo na engleskom jeziku povodom avionske nesreće u Njujorku. Kompanija, čije je sedište u Kvebeku, potvrdila je da će u potrazi za novim direktorom prioritet dati kandidatima koji mogu komunicirati na francuskom jeziku, što je u skladu sa zakonima Kanade o zvaničnoj dvojezičnosti.

Incident se dogodio 22. marta kada je avion kompanije Air Canada Jazz iz Montreala sleteo na aerodrom LaGuardia u Njujorku i sudario se sa vozilom za hitne intervencije na pisti. U nesreći su poginula dva pilota, Antoan Forest iz Kvebeka i Mekenzi Ganter iz Toronta, prema zvaničnim navodima. Nakon nesreće, direktor Ruso je objavio video-poruku saučešća na engleskom jeziku, dok su francuski prevodi bili dostupni kao titlovi.

Kanada ima status zvanično dvojezične zemlje, a premijer Mark Karni izjavio je da je poruka upućena samo na engleskom jeziku ukazala na manjak saosećanja i osećaja za procenu situacije. Premijer Kvebeka i drugi zvaničnici pozvali su tada na ostavku generalnog direktora, dok je Kancelarija komesara za zvanične jezike primila stotine žalbi građana.

Ministar saobraćaja Kanade, Stiven Makinon, zahvalio se Rusou na radu i naveo da će vlada nastaviti da sarađuje sa Air Canada kako bi se obezbedila bezbedna, pouzdana i dvojezična usluga svim putnicima. Premijer Kvebeka, Fransoa Lego, podsetio je da je Ruso prilikom preuzimanja dužnosti 2021. godine obećao da će naučiti francuski jezik. Pre imenovanja za direktora, Ruso je bio zamenik direktora i finansijski direktor u istoj kompaniji.

Kvebek, kao većinski francusko govorno područje u Kanadi, često je bio u centru rasprava o identitetu i jeziku još od 1760-ih godina, kada su britanske vlasti preuzele kontrolu nad regionom. Oko 80% stanovništva Kvebeka govori francuski jezik.

Pročitaj još

Svet

UN odobrila međunarodnu zaštitu za 40 novih ugroženih vrsta

Konvencija UN o zaštiti migratornih vrsta usvojila nove mere, potvrđeno povećano ugrožavanje migratornih životinja

Published

on

By

Konvencija UN o zaštiti migratornih vrsta usvojila nove mere, potvrđeno povećano ugrožavanje migratornih životinja

Na Konferenciji strana Konvencije Ujedinjenih nacija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (CMS), održanoj u mestu Campo Verde u Brazilu, 40 novih vrsta je uvršteno na listu za međunarodnu zaštitu. Među njima se nalaze snežna sova, veliki čekićar (vrsta ajkule), gepard, prugasta hijena i džinovska vidra. Odluka je doneta na završetku samita COP15, koji je okupio predstavnike 132 zemlje i Evropske unije.

Prema zvaničnim informacijama saopštenim od strane CMS, nove mere predviđaju obavezu država potpisnica da zaštite vrste koje se nalaze pod rizikom od izumiranja, očuvaju i obnove njihova staništa, spreče prepreke u migraciji i sarađuju s drugim državama u čijim se granicama te vrste nalaze.

Na listi novih zaštićenih vrsta, pored snežne sove (Bubo scandiacus) poznate iz popularne kulture, nalaze se i Hudsonova prutka (Limosa haemastica), ptica močvarica sa dugim kljunom, kao i veliki čekićar (Sphyrna mokarran). Zaštita je proširena i na sisare poput prugaste hijene (Hyaena hyaena) i geparda (Acinonyx jubatus), kao i na vodene vrste poput džinovske vidre (Pteronura brasiliensis).

Zvanično saopštenje CMS navodi da novi dokazi ukazuju na to da se brojne migratorne vrste približavaju izumiranju. “Od geparda i prugastih hijena do snežnih sova, džinovskih vidri i velikih čekićara, strane CMS podržale su jaču međunarodnu akciju”, saopšteno je na društvenim mrežama konvencije.

Države potpisnice CMS imaju pravnu obavezu da sprovode mere zaštite za vrste koje su označene kao ugrožene, uključujući očuvanje i obnovu njihovih staništa, sprečavanje prepreka na migracionim rutama i međusobnu saradnju sa državama kroz koje te vrste migriraju.

Samit je održan u oblasti Pantanal u Brazilu, poznatoj po bogatstvu biodiverziteta i kao deo južnog Amazona. Prema izveštaju koji je objavljen uoči samita, zabeležen je ozbiljan pad populacija migratornih vrsta. Ova globalna konferencija smatra se jednom od najznačajnijih za unapređenje zaštite divljih životinja na međunarodnom nivou.

Izvorne brojke i detalji o populacijama vrsta nisu objavljeni u zvaničnom saopštenju. Konvencija UN o zaštiti migratornih vrsta osnovana je s ciljem očuvanja ugroženih životinja koje prelaze nacionalne granice tokom svojih životnih ciklusa.

Pročitaj još

Svet

Evropska unija produžila okvir sankcija za Bosnu i Hercegovinu do 2027. godine

Savet EU ostavio mogućnost uvođenja ciljanih mera protiv pojedinaca i entiteta, trenutno bez aktivnih sankcija

Published

on

By

Savet EU ostavio mogućnost uvođenja ciljanih mera protiv pojedinaca i entiteta, trenutno bez aktivnih sankcija

Savet Evropske unije doneo je odluku da produži okvir za sankcije u vezi sa situacijom u Bosni i Hercegovini do 31. marta 2027. godine, saopšteno je zvanično. Ova odluka omogućava EU da, u slučaju potrebe, uvede ciljane sankcije fizičkim licima ili entitetima za koje proceni da podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak ili međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine.

Prema saopštenju Saveta EU, sankcije mogu da uključuju zamrzavanje imovine, zabranu stavljanja sredstava na raspolaganje i zabranu putovanja u države članice Evropske unije. Ovaj okvir sankcija uveden je još 2011. godine i redovno se produžava na određeni vremenski period. Moguće je uvođenje mera i prema onima koji ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum ili narušavaju bezbednost u zemlji.

Za sada, prema navodima Saveta EU, nijednom pojedincu ili entitetu nisu uvedene sankcije po ovom osnovu. Savet prati razvoj situacije u Bosni i Hercegovini i može razmotriti primenu svih raspoloživih sredstava ukoliko dođe do pogoršanja stanja. U saopštenju je naglašena posvećenost EU perspektivi članstva Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države.

Bosna i Hercegovina je zahtev za članstvo u Evropskoj uniji podnela 2016. godine, a status kandidata dobila je krajem 2022. godine.

Pročitaj još

U Trendu