Connect with us

Domaće

Wikipedia uvodi zabranu AI članaka, 40 urednika glasalo za novu politiku

Odluka doneta 20. marta, zabrana se odnosi na tekstove pisane velikim jezičkim modelima, izuzeci za lekturu i prevod

Published

on

gf4a13df9c4ed032999eb62b0f4264ce611e8f0a51d834b7578812575f56e9414b8408df88171431b5b2abf77e9f3f4e1e33cc62febdcc75040ce667f3f6ed192_1280

Odluka doneta 20. marta, zabrana se odnosi na tekstove pisane velikim jezičkim modelima, izuzeci za lekturu i prevod

Wikipedia na engleskom jeziku donela je 20. marta 2026. godine odluku da zabrani objavljivanje članaka koji su pretežno napisani uz pomoć velikih jezičkih modela (LLM), odnosno veštačke inteligencije. Za ovu meru glasalo je 40 urednika, dok su dvoje bili protiv. Prema novim pravilima, platforma više neće dozvoljavati sadržaj koji je kreiran ili značajno izmenjen AI alatima, osim u slučajevima kada se AI koristi za osnovnu lekturu bez dodavanja novog sadržaja, ili kao pomoć pri prevođenju sa drugih jezika, pod uslovom da autor poznaje izvorni jezik i može da proveri tačnost prevoda.

Ukoliko neko prekrši ova pravila, njegov članak će biti obrisan. Međutim, naglašeno je da se stil pisanja, koji može podsećati na AI generisane tekstove, neće smatrati glavnim razlogom za uklanjanje sadržaja, već će se procenjivati istorija rada autora i sam sadržaj članka.

Ovakva odluka usledila je nakon porasta administrativnih prijava povezanih sa korišćenjem veštačke inteligencije na platformi. Wikimedia Foundation, neprofitna organizacija koja stoji iza Wikipedije, ranije je uvodila AI generisane sažetke na vrhu članaka, ali su ih urednici i autori kritikovali zbog netačnosti i izostavljanja ključnih informacija, zbog čega je ova funkcija povučena. Pored sažetaka, AI alati su korišćeni i za generisanje celih članaka, što je dodatno opteretilo administratore. Urednik Ilyas Lebleu, poznat i kao Chaotic Enby, predložio je zabranu AI tekstova i pokrenuo WikiProject AI Cleanup, projekat čiji je cilj identifikacija i ispravljanje AI generisanog sadržaja na platformi.

Iako su ranije i Wikimedia Foundation i urednici izbegavali potpunu zabranu AI alata, delimično zato što sajt koristi određene automatizovane sisteme, rast broja prijava i problemi sa tačnošću doveli su do ove odluke. Veštačka inteligencija često preuzima informacije sa izvora koji su dobro optimizovani za pretragu, ali to ne garantuje tačnost sadržaja.

Nova pravila predstavljaju pokušaj da se očuva kredibilitet i pouzdanost Wikipedije, uz ograničenu upotrebu AI alata u strogo kontrolisanim slučajevima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Inflacija u Nemačkoj porasla na 2,7 odsto u martu, najviši nivo od januara

Cene energije skočile 7,2 odsto, dok je harmonizovani indeks potrošačkih cena dostigao 2,8 odsto

Published

on

By

Cene energije skočile 7,2 odsto, dok je harmonizovani indeks potrošačkih cena dostigao 2,8 odsto

Godišnja inflacija u Nemačkoj, prema prvoj preliminarnoj proceni Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), porasla je u martu na 2,7 odsto, sa februarskih 1,9 odsto, dostigavši najviši nivo od januara 2024. godine. Ključni pokretač ovog rasta je poskupljenje energije, čije su cene porasle za 7,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

U sektoru usluga inflacija je ostala stabilna na 3,2 odsto, dok su cene robe porasle za 2,3 odsto međugodišnje, što je značajno ubrzanje u odnosu na 0,8 odsto iz februara. Bazna inflacija, koja isključuje cene hrane i energije, iznosila je 2,5 odsto, ukazujući na prisutne inflatorne pritiske u osnovnim segmentima nemačke ekonomije.

Na mesečnom nivou, inflacija je porasla za 1,1 odsto u odnosu na februar, navodi Savezni zavod za statistiku. Kada se inflacija meri harmonizovanim indeksom potrošačkih cena (HICP), ona iznosi 2,8 odsto međugodišnje, što predstavlja najvišu vrednost u poslednjih 14 meseci, dok je na mesečnom nivou zabeležen rast od 1,2 odsto.

Prema zvaničnim podacima, trend rasta inflacije u Nemačkoj prate pre svega cene energije, dok sektor usluga i dalje beleži stabilan nivo rasta cena. Ovi pokazatelji ukazuju na nastavak inflatornih pritisaka u najvećoj evropskoj ekonomiji tokom marta 2026. godine.

Pročitaj još

Domaće

APR prima više od 200.000 finansijskih izveštaja do 31. marta, očekuje još 90.000 prijava

Pravna lica i preduzetnici sa poslovnom godinom kao kalendarskom moraju dostaviti izveštaje do kraja marta

Published

on

By

Pravna lica i preduzetnici sa poslovnom godinom kao kalendarskom moraju dostaviti izveštaje do kraja marta

Agencija za privredne registre (APR) podsetila je pravna lica i preduzetnike da je 31. mart poslednji rok za dostavljanje godišnjih finansijskih izveštaja za 2025. godinu. Ova obaveza važi za sve koji vode poslovne knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva i čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj, prema važećim propisima.

APR je saopštila da su do sada više od 200.000 pravnih lica i preduzetnika već ispunili svoju zakonsku obavezu podnošenja finansijskih izveštaja, a do isteka roka očekuje se prijem još oko 90.000 izveštaja. U skladu sa Zakonom o računovodstvu, svi izveštaji moraju biti podneti do ponoći 31. marta.

Kako bi pomogla preduzetnicima i pravnim licima u procesu podnošenja izveštaja, APR je organizovala dežurstva zaposlenih koja će trajati do 20.00 sati, dok će tehnička podrška za pitanja u vezi sa pristupom elektronskom sistemu i potpisivanjem izveštaja biti dostupna do ponoći.

APR naglašava važnost poštovanja zakonskog roka za podnošenje izveštaja i poziva sve obveznike da što pre dostave potrebnu dokumentaciju, kako bi se izbegle potencijalne neprijatnosti i sankcije zbog kašnjenja.

Pročitaj još

Domaće

Evropska unija planira godišnji prihod od 11,2 milijarde evra od poreza na duvan

Komisija predlaže porez od 15 odsto na prihode od duvana, dok Francuska i Holandija traže stroža ograničenja

Published

on

By

Komisija predlaže porez od 15 odsto na prihode od duvana, dok Francuska i Holandija traže stroža ograničenja

Evropska unija razmatra izmene Direktive o duvanskim proizvodima (TPD), koje bi mogle da izjednače regulaciju alternativnih proizvoda, kao što su elektronske cigarete i vejpovi, sa tradicionalnim cigaretama. Ova revizija biće zasnovana na prvoj studiji Evropske komisije o uticaju alternativnih duvanskih proizvoda na zdravlje, a istovremeno je povezana sa pregovorima o Direktivi o porezu na duvan (TED) i prihodima od akciza, poznatim kao vlastita sredstva. Brisel planira da kroz poreze na duvan godišnje prikupi 11,2 milijarde evra, što je deo dugoročnog budžeta EU.

Komisija će prvo objaviti evaluaciju trenutne Direktive o duvanskim proizvodima, a prema dostupnim informacijama, u pripremi su strože mere za regulaciju alternativnih duvanskih proizvoda. Usvajanje revidirane TPD zahtevaće kvalifikovanu većinu država članica, dok Francuska i Holandija predvode blok koji insistira na strožim ograničenjima.

Nasuprot tome, Italija i Grčka, gde su značajna ulaganja u duvansku industriju, smatraju da odluke treba donositi isključivo na osnovu naučnih dokaza. Grčki ministar zdravlja Adonis Jorgijadis izjavio je: „Protiviću se svakoj ishitrenoj odluci donetoj iz ideoloških, a ne naučnih razloga. Kreatori politike moraju se oslanjati na konkretne studije koje objašnjavaju da li se ovi proizvodi razlikuju od tradicionalnih cigareta. Ako jesu drugačiji, biće tretirani drugačije, ako ne, neće.”

Pregovori o Direktivi o porezu na duvan (TED) trenutno su u zastoju. Prema predlogu Evropske komisije, predviđeno je uvođenje poreza od 15 odsto na nacionalne prihode od poreza na duvan. Kiparsko predsedavanje predložilo je kompromisni tekst koji bi smanjio razlike među državama članicama, ali dogovor još nije postignut.

Luksemburg zahteva prelazni period za mehanizam indeksiranja kupovne moći, što bi moglo dovesti do naglog rasta poreza u toj zemlji. Francuska je zabrinuta zbog gubitka prihoda od prekogranične kupovine izazvanih nižim cenama duvana u Luksemburgu, pa se zalaže za stroža ograničenja količina koje pojedinci mogu kupiti u drugim državama. Švedska je takođe izrazila protivljenje trenutnom pristupu oporezivanju duvanskih proizvoda.

Nemačka, čiji će stav biti presudan, još nije zauzela konačnu poziciju, iako je ranije ove godine iz Berlina signalizovano da postoji optimizam da bi dogovor mogao biti postignut do kraja juna. Međutim, dodatne komplikacije mogu nastati kada Irska, koja ima jednu od najviših stopa poreza na duvan u Evropi, preuzme rotirajuće predsedavanje od Kipra u julu, jer se ne očekuje da će podržati niže poreske stope od onih koje trenutno primenjuje.

Pročitaj još

U Trendu