Connect with us

Svet

SAD ublažavaju mere pooštravanja azila nakon incidenta sa Nacionalnom gardom u Vašingtonu

Zvaničnici Ministarstva za unutrašnju bezbednost potvrdili promenu politike, većina azilantskih slučajeva više nije pod suspenzijom

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Germar derron

Zvaničnici Ministarstva za unutrašnju bezbednost potvrdili promenu politike, većina azilantskih slučajeva više nije pod suspenzijom

Administracija Sjedinjenih Američkih Država odlučila je da ublaži prethodno uvedene mere pooštravanja postupka odobravanja azila, potvrdila su dva zvaničnika Ministarstva za unutrašnju bezbednost. Ova odluka dolazi nakon što su krajem novembra, posle incidenta u kojem su dva pripadnika Nacionalne garde ranjena u Vašingtonu, mere za obradu azila bile značajno pooštrene.

Prema navodima izvora iz Ministarstva, suspenzija je prvobitno uvedena sa ciljem procene bezbednosnih rizika, jer je osumnjičeni za napad bio državljanin Avganistana koji je prethodne godine dobio azil. U tom incidentu, jedan od ranjenih pripadnika Nacionalne garde kasnije je preminuo od zadobijenih povreda.

Odluka administracije podrazumevala je zaustavljanje procesa odlučivanja o svim zahtevima za azil koje je razmatrao američki Služba za državljanstvo i imigraciju, bez obzira na državu porekla podnosioca zahteva. Zvaničnici su ovu meru okarakterisali kao privremenu i neophodnu radi zaštite nacionalne bezbednosti dok se ne izvrši dodatna provera procedura i bezbednosnih protokola.

Nakon sprovedene procene, vlasti su odlučile da ukinu ovu suspenziju za većinu zahteva. Prema izveštajima, izuzeci će se odnositi na podnosioce zahteva iz zemalja koje su obuhvaćene prethodno uvedenim ograničenjima putovanja ili značajno pooštrenim imigracionim restrikcijama. Ove zemlje su definisane na osnovu ranijih predsedničkih proklamacija i bezbednosnih procena.

Zvaničnici Ministarstva za unutrašnju bezbednost navode da je cilj novih mera uspostavljanje ravnoteže između bezbednosnih zahteva i nastavka normalnog funkcionisanja azilantskog sistema. Proces razmatranja zahteva za azil nastavljaće se za većinu aplikanata, dok će pojedini slučajevi i dalje biti predmet posebne provere.

Incident u Vašingtonu izazvao je dodatnu pažnju javnosti na procedure odobravanja azila i bezbednosne aspekte sistema imigracije. Administracija je ranije saopštila da mere neće biti trajne i da su preduzete kao odgovor na konkretan bezbednosni izazov. Prema navodima izvora, odluka o ukidanju većine ograničenja doneta je nakon konsultacija sa relevantnim bezbednosnim i imigracionim organima.

Nadležni organi ističu da će nastaviti da prate situaciju i, ukoliko bude potrebe, preduzeti dodatne mere sa ciljem zaštite bezbednosti. Proces azila u Sjedinjenim Državama ostaje pod stalnim nadzorom i revizijom, navodi se u izjavama zvaničnika.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Američki senator Mič Mekonel primljen u bolnicu, potvrđeno od strane portparola

Portparol potvrdio hospitalizaciju, razlozi za prijem nisu saopšteni, Mekonel pod medicinskim nadzorom

Published

on

By

Portparol potvrdio hospitalizaciju, razlozi za prijem nisu saopšteni, Mekonel pod medicinskim nadzorom

Senator Mič Mekonel iz Sjedinjenih Američkih Država primljen je u bolnicu u nedelju ujutru, saopštio je njegov portparol. Zdravstveno stanje i razlog hospitalizacije nisu objavljeni javnosti. Portparol Dejv Pop izjavio je da senator Mekonel “prima izuzetnu medicinsku negu”.

Prema dostupnim informacijama, Mekonel je prošle nedelje učestvovao u glasanju u Senatu, uključujući poslednju seriju glasanja održanu u četvrtak, 11. juna. Takođe, predsedavao je sednicom Odbora za odbrambene aproprijacije, fokusiranom na budžet Ratnog vazduhoplovstva, 9. juna. Nedelju dana ranije, bio je prisutan na celodnevnom i celonoćnom glasanju koje je trajalo od 4. juna u 11 časova do 5. juna u 5 časova ujutru.

Senator Mekonel je preživeo dečju paralizu i u prethodnim godinama suočavao se sa zdravstvenim izazovima. Tokom maja, na jednom od saslušanja komiteta, bio je viđen sa zavojem na ruci, dok je u februaru njegov portparol saopštio da je zbog simptoma sličnih gripu proveo više od nedelju dana u bolnici.

U 2023. godini, Mekonel je bio hospitalizovan nakon povrede glave zadobijene prilikom pada, a kasnije iste godine, u dva navrata je primećeno da je privremeno ostao bez reakcije tokom javnih nastupa. Još jedan pad u 2024. godini rezultovao je lakšim povredama, prema izveštajima portparola.

Mekonel je obavljao funkciju lidera republikanske manjine u Senatu od 2007. do 2025. godine. Prošle godine je najavio da neće učestvovati na narednim izborima 2026. godine, čime će završiti više od četiri decenije političke karijere u Senatu.

Portparol nije izneo dodatne informacije o trenutnom zdravstvenom stanju ili mogućem datumu otpusta iz bolnice. Javnost će o daljim razvoju događaja biti obaveštena naknadno, prema navodima iz njegovog kabineta.

Do ovog trenutka nisu saopšteni detalji o eventualnim posledicama po rad Senata ili planiranim aktivnostima senatora Mekonela.

Pročitaj još

Svet

Senat razmatra potvrdu kandidata za direktora nacionalne obaveštajne službe SAD ove nedelje

Senator Mark Vorner izrazio nadu u brzo potvrđivanje kandidata, dok je nadležnost za nadzor obaveštajnih aktivnosti privremeno istekla

Published

on

By

Senator Mark Vorner izrazio nadu u brzo potvrđivanje kandidata, dok je nadležnost za nadzor obaveštajnih aktivnosti privremeno istekla

Senator Mark Vorner, vodeći demokrata u Odboru za obaveštajne poslove Senata, izjavio je da očekuje da bi Senat mogao potvrditi novog kandidata predsednika Donalda Trampa za direktora nacionalne obaveštajne službe tokom ove nedelje. Ova izjava dolazi nakon što je došlo do zastoja u vezi sa privremenim rukovodstvom te službe, što je dovelo do isteka ključnih ovlašćenja za nadzor obaveštajnih aktivnosti krajem prošle sedmice.

Predsednik Tramp je u četvrtak najavio da je nominovao Džej Klejtona, aktuelnog američkog tužioca za južni okrug Njujorka, za funkciju direktora nacionalne obaveštajne službe. Ova nominacija usledila je nakon što su pojedini članovi Demokratske, ali i Republikanske stranke, izrazili rezerve u vezi sa prethodnim izborom predsednika – Bilu Pultu, direktoru Federalne agencije za finansiranje stanovanja, koji je trebalo privremeno da preuzme tu funkciju.

Zbog protivljenja opozicije, ali i nekih članova vladajuće stranke, nije postignut dogovor o produženju ovlašćenja za nadzor elektronskih komunikacija bez naloga, poznatih kao Sekcija 702 Zakona o nadzoru stranih obaveštajnih aktivnosti (FISA). Predsednik Tramp je objavio nominaciju Džej Klejtona neposredno pre isteka ovih ovlašćenja, ali je tajming bio takav da Kongres više nije mogao da reaguje, budući da je Predstavnički dom već napustio zasedanje.

Lideri republikanske većine u Senatu najavili su povratak na posao u ponedeljak i izrazili spremnost da ubrzaju proces potvrđivanja kandidata. Odbor za obaveštajne poslove Senata zakazao je saslušanje za sredu, gde će biti razmotrene kvalifikacije Džej Klejtona.

Senator Vorner je istakao da bi, ukoliko postoji saglasnost među senatorima, potvrda mogla biti završena već ove nedelje. Takođe je naveo da bi ponovna autorizacija FISA ovlašćenja trebalo da usledi odmah nakon izbora novog direktora, ocenjujući to kao prioritet za nacionalnu bezbednost.

Nominacija novog direktora dolazi nakon što je dosadašnja direktorka Tulsi Gabard podnela ostavku, navodeći kao razlog zdravstvene okolnosti u porodici. Tokom prethodnih nedelja, pitanje rukovodstva nacionalne obaveštajne službe izazvalo je podeljena mišljenja unutar Kongresa, dok su pojedini članovi insistirali na imenovanju kandidata sa iskustvom u oblasti bezbednosti.

Ishod potvrđivanja Džej Klejtona i ponovno uspostavljanje nadležnosti za nadzor obaveštajnih aktivnosti ostaju u fokusu američkog Kongresa ove sedmice.

Pročitaj još

Svet

Pentagon tvrdi da nema krize u američkim zalihama municije

Ministar odbrane SAD odbacio navode o nestašici, ističući da se kapaciteti proizvodnje povećavaju

Published

on

By

Ministar odbrane SAD odbacio navode o nestašici, ističući da se kapaciteti proizvodnje povećavaju

Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država, Pit Hegset, izjavio je 14. juna 2026. godine u Vašingtonu da Sjedinjene Države ne doživljavaju krizu u zalihama municije, uprkos spekulacijama o mogućim nestašicama usled produženih vojnih operacija i aktuelnih konflikata. Hegset je ove tvrdnje izneo tokom gostovanja u emisiji, gde je naglasio da smatra da su priče o nedostatku municije “konstruisane” i da su američke zalihe stabilne.

Prethodno je, tokom svedočenja pred Odborom za oružane snage Senata, Hegset naveo da bi obnavljanje zaliha moglo potrajati “mesecima i godinama”, naglašavajući da brzina zavisi od vrste naoružanja. Naveo je i da su u toku izgradnje novih proizvodnih postrojenja, što bi trebalo da ubrza proizvodnju municije u narednom periodu.

Tokom iste sednice, Hegset je istakao da su pojedini nivoi zaliha smanjeni, ali je naveo da se proizvodnja intenzivira i da su “u realnom vremenu u toku izgradnje novih kapaciteta”. Dodao je i da je prošla administracija ostavila niže zalihe, što je uticalo na trenutnu dinamiku popunjavanja.

Na pitanje o vremenskom okviru za obnavljanje zaliha, Hegset je izjavio: “Neke vrste municije zahtevaju više vremena, dok se druge mogu brže obnoviti. Imamo dovoljno resursa u rezervi.” Ministarstvo odbrane nije objavilo zvanične podatke o potrošnji municije tokom poslednjih operacija u Iranu, kao ni detalje o trenutnim zalihama.

Pitanje proizvodnje i isporuke sistema Patriot takođe je bilo u fokusu. Prema saopštenju jednog od glavnih proizvođača, potrebno je tri do četiri godine da se godišnja proizvodnja povećava sa 650 na 2.000 jedinica. Hegset je naveo da se kapaciteti uvećavaju i da Sjedinjene Države ostaju otvorene za kooperaciju u proizvodnji sa partnerskim državama.

Na upit o zahtevima ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog za dodatne isporuke, Hegset je izjavio da su SAD spremne za saradnju i da se proizvodnja municije ubrzava. Ponovio je da “nijedna zemlja ne proizvodi više municije od SAD” i da američka industrija radi na jačanju kapaciteta.

Hegsetove izjave usledile su nakon više izveštaja o upotrebi i potrošnji municije tokom aktuelnih konflikata. Ministarstvo odbrane SAD nije objavilo precizne brojke o upotrebljenim količinama, dok međunarodni posmatrači ukazuju na povećane zahteve za vojnom opremom u poslednjih godinu dana.

Pročitaj još

U Trendu