Connect with us

Fitnes

Prirodni napici za oporavak jetre i dodatnu energiju: šargarepa u glavnoj ulozi

Nutricionistkinja Ivana Đurović otkriva kako sok od šargarepe i drugi sastojci mogu pomoći ženama koje osećaju umor i usporen metabolizam

Published

on

Foto Izvor:

Nutricionistkinja Ivana Đurović otkriva kako sok od šargarepe i drugi sastojci mogu pomoći ženama koje osećaju umor i usporen metabolizam

Mnoge žene koje žive ubrzanim tempom, posebno u gradovima poput Beograda, često zanemaruju zdravlje jetre, što se može odraziti kroz hroničan umor, nadutost i probleme sa varenjem. Nutricionistkinja Ivana Đurović ističe da su upravo ovi simptomi najčešći znakovi da jetri treba dodatna podrška i da je vreme za promene u ishrani.

Đurović savetuje da se svako jutro na prazan stomak pije sveže ceđeni sok od šargarepe. “Sok od šargarepe bogat je beta-karotenom i antioksidansima, a ujutru podstiče izlučivanje masti i regeneraciju ćelija jetre”, kaže Ivana Đurović. Preporučuje da u sok dodate nekoliko kapi limunovog soka i jednu kašičicu kestenovog meda, što dodatno pojačava efekat detoksikacije i pomaže obnavljanju jetre.

Pored šargarepe, Đurović preporučuje i druge namirnice koje blagotvorno deluju na jetru: paradajz, cveklu, spanać i, posebno, stabljike maslačka. Maslačak je poznat kao prirodni čistač krvi i jetre, a nutricionistkinja savetuje da tokom tri nedelje svakodnevno pojedete 10 do 15 sirovih stabljika maslačka, čime se može značajno poboljšati rad jetre.

Za dodatnu podršku detoksikaciji, preporučuje se i sok od rotkve ili listova kupusa – dovoljna je jedna kašičica dnevno. Kompot od suvih šljiva, pripremljen kuvanjem šljiva oko deset minuta, takođe može pomoći u smanjenju masnoća u jetri ako se pije pre svakog obroka tri puta dnevno, i to u periodu od dvanaest dana.

Artičoka je još jedna namirnica koju Đurović izdvaja kao odličnu za žene sa usporenim metabolizmom masti. Bilo da se konzumira kuvana ili samlevena, artičoka pomaže radu jetre i sprečava nakupljanje masnoća u organizmu.

Nutricionistkinja naglašava važnost redovne upotrebe svežih i prirodnih namirnica, kao i izbegavanje teške, masne i procesuirane hrane za očuvanje zdravlja jetre. “Uz malo discipline, pravilno odabrane sokove i uvođenje jednostavnih navika u ishrani, moguće je brzo podstaći oporavak jetre i vratiti energiju organizmu”, zaključuje Đurović.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Zdrav doručak sa ovsenim pahuljicama i suvim šljivama postaje ženski favorit

Kombinacija ovsenih pahuljica, suvih šljiva, lanenog semena i kefira pruža energiju i olakšava varenje tokom celog dana

Published

on

Kombinacija ovsenih pahuljica, suvih šljiva, lanenog semena i kefira pruža energiju i olakšava varenje tokom celog dana

Sve više žena u Srbiji bira jednostavan i zdrav doručak koji pomaže smanjenju osećaja nadutosti i težine nakon obroka. Praktičnost i pozitivan uticaj na probavu učinili su obrok sa ovsenim pahuljicama i suvim šljivama omiljenim izborom – posebno kada se priprema veče ranije. Nutricionisti ističu da ovakva kombinacija omogućava bolju kontrolu telesne mase, kao i produžen osećaj sitosti tokom dana.

Za pripremu ovog doručka potrebni su sledeći sastojci: šest suvih šljiva, 100 ml vrele vode, dve kašike ovsenih pahuljica, jedna kašika mlevenog lanenog semena, jedna kašika kakaa i 300 ml kefira. Šljive se preliju sa vrućom vodom i ostave deset minuta da omekšaju. U posebnoj činiji sjedine se ovsene pahuljice, laneno seme i kakao, zatim se doda kefir i sve dobro izmeša. Na kraju, naseckane šljive umešaju se u smesu, a obrok se ostavi u frižideru preko noći. Ujutru je spreman za konzumaciju.

Suve šljive su poznate po visokim količinama vlakana i sorbitolu, prirodnom šećernom alkoholu, koji podstiče redovno pražnjenje creva i olakšava probavu. Ovsene pahuljice sadrže beta-glukane, vlakna koja usporavaju varenje i produžavaju osećaj sitosti, što je posebno korisno ženama koje žele da izbegnu nepotrebno grickanje između obroka. Laneno seme dodaje dodatna vlakna i omega-3 masne kiseline, a u kombinaciji sa tečnošću formira gelastu strukturu koja pomaže varenju. Kefir je prirodni izvor probiotika, čuva ravnotežu crevne flore i utiče na imunitet i energiju.

Iako nijedan obrok ne može direktno smanjiti masne naslage na stomaku, redovan unos vlakana i probiotika doprinosi smanjenju nadutosti i boljem varenju. Mnoge žene koje su uvrstile ovakav doručak u svakodnevicu navode da se osećaju lakše, imaju više energije i ređe osećaju težinu u stomaku. Kako kaže Ana Popović iz Beograda: „Ovaj doručak mi je olakšao jutarnju rutinu i donosi mi sitost do ručka.“

Stručnjaci ipak podsećaju da je najvažnije održavati izbalansiranu ishranu i redovno kretanje. Najbolji rezultati za energiju i zdravlje dolaze iz kombinacije pravilne ishrane i zdravog načina života.

Pročitaj još

Fitnes

Sedenje na podu: navika koja donosi vitalnost i bolje zdravlje

Jednostavna promena koja jača mišiće, poboljšava držanje i olakšava svakodnevne aktivnosti kod žena svih uzrasta

Published

on

Jednostavna promena koja jača mišiće, poboljšava držanje i olakšava svakodnevne aktivnosti kod žena svih uzrasta

Savremeni način života često podrazumeva sate provedenih u sedećem položaju – bilo u kancelariji, kod kuće ili tokom slobodnog vremena. Dugotrajno sedenje na stolici, prema mišljenju stručnjaka, može izazvati ukočenost zglobova, bolove u leđima, pa čak i povećati rizik od hroničnih oboljenja. Upravo zato se poslednjih godina sve više preporučuje sedenje na podu kao jednostavna i prirodna navika koja može doprineti boljem zdravlju.

Za razliku od sedenja na stolici, sedenje na podu podstiče aktivaciju mišića trupa, leđa i karlice. Ovakav način sedenja zahteva više angažovanja tela, što doprinosi pravilnijem držanju i jačanju mišića. Time se rizik od bolova u vratu, ramenima i donjem delu leđa znatno smanjuje, naročito kod žena koje veći deo dana provode sedeći.

Posebno je preporučljivo sedeti sa prekrštenim nogama, jer ovaj položaj omogućava prirodnije poravnanje kičme i ravnomerniju raspodelu opterećenja na mišiće i zglobove. Mnoge žene primećuju blažu napetost i poboljšano držanje već nakon nekoliko nedelja usvajanja ove navike.

Sedenje na podu takođe povećava pokretljivost u kukovima, kolenima i skočnim zglobovima, a redovno praktikovanje doprinosi fleksibilnosti. To je značajno za žene svih generacija, jer olakšava svakodnevne pokrete i smanjuje učestalost ukočenosti i bolova.

Fizioterapeutkinja Marijana M. Rajić ističe: „Vežbanje ustajanja sa poda jača mišiće i poboljšava ravnotežu. Sve to je povezano sa boljom funkcionalnošću i vitalnošću u zrelijim godinama.“ Ona savetuje početak sa kraćim periodima sedenja na podu, sa postepenim produžavanjem trajanja i osluškivanjem signala tela.

Osim fizičkih koristi, ova navika doprinosi i psihičkoj relaksaciji. Povremeno ležanje na podu može prijati kičmi i smanjiti napetost mišića. Iako naučna istraživanja na ovu temu još nisu brojna, sve više stručnjaka preporučuje sedenje na podu kao deo svakodnevnih zdravih navika.

Bitno je istaći da redovno ustajanje sa poda pozitivno utiče na snagu i koordinaciju, a neka istraživanja navode i vezu između ove sposobnosti i dužine života. Žene koje žele da očuvaju vitalnost i zdravlje mogu već danas početi sa ovom jednostavnom promenom, uvodeći sedenje na podu u svoju svakodnevicu.

Pročitaj još

Fitnes

Kako zrelost banane utiče na varenje i energiju tokom dana

Izbor između zelene i zrele banane može napraviti razliku u probavi i stabilnosti šećera u krvi

Published

on

Izbor između zelene i zrele banane može napraviti razliku u probavi i stabilnosti šećera u krvi

Mnoge žene svakodnevno biraju banane kao užinu, ali često ne znaju koliko zrelost ovog voća može uticati na organizam. Nutricionisti ističu da boja kore banane određuje njen sastav i način na koji deluje na varenje i nivo glukoze. Zelene i zrele banane imaju različite efekte, pa je važno znati koju izabrati prema ličnim potrebama.

Nezrele banane, koje su još uvek zelene, obiluju otpornim skrobom i vlaknima. Kako banana sazreva, taj skrob se pretvara u šećer, pa žute i mekane banane postaju lakše za varenje i predstavljaju brz izvor energije zahvaljujući većem sadržaju prirodnog šećera. Zelena banana, s druge strane, sadrži više otpornog skroba i vlakana, što produžava osećaj sitosti.

Žene često primete da ih konzumacija nezrelih banana može opteretiti ili izazvati nelagodnost u stomaku. Razlog je to što se otporni skrob iz zelene banane sporije razgrađuje, što može dovesti do zatvora kod osoba sa usporenom probavom. Stručnjaci savetuju da uz nezrelu bananu obavezno popijete čašu vode kako bi vlakna lakše prošla kroz digestivni sistem i smanjila mogućnost tegoba.

Zrele banane, koje su žute i mekane, uglavnom ne izazivaju probavne smetnje i odličan su izbor za one kojima je potrebna brza energija ili lakša užina. Ove banane su često sastojak zdravih kolača, smutija ili banana hleba.

Što se tiče nivoa šećera u krvi, izbor banane može biti važan za žene koje vode računa o glikemiji. Zelene banane sa više otpornog skroba ne izazivaju nagle skokove šećera, pa omogućavaju stabilniju energiju i sporiju apsorpciju ugljenih hidrata. Kako banane sazrevaju, povećava se količina šećera, pa zrele banane brže podižu nivo glukoze.

„Za žene koje vode računa o glikemiji, preporučujem da izaberu blago zelene banane. One duže pružaju osećaj sitosti i stabilniju energiju“, savetuje nutricionista dr Sanja Petrović.

Često se dešava da se prezrele banane bacaju, iako su i dalje korisne. Banane sa braon tačkicama su jako slatke i mogu se koristiti u receptima gde je potrebna prirodna slast. Svaka banana, bez obzira na zrelost, bogata je kalijumom i vitaminom C.

Na kraju, izbor zavisi od vaših potreba – za stabilan šećer birajte blago zelene, za brzu energiju zrele banane. Uvek pratite signale tela i ne zaboravite da uz bananu pijete dovoljno vode, kako biste izbegli moguće probavne tegobe i izvukli maksimum iz ovog omiljenog voća.

Pročitaj još

U Trendu