Connect with us

Domaće

Saobraćajni sektor beleži rast tražnje za dispečerima od 12 do 15 odsto godišnje

Na Saobraćajnom fakultetu upisano 350 studenata, prosečne zarade dispečera kreću se od 800 do 1.400 evra

Published

on

pexels-photo-4267524

Na Saobraćajnom fakultetu upisano 350 studenata, prosečne zarade dispečera kreću se od 800 do 1.400 evra

U sektoru međunarodnog drumskog saobraćaja, tražnja za logističkim stručnjacima beleži godišnji rast od 12 do 15 odsto, navode stručnjaci sa Saobraćajnog fakulteta. Prema dostupnim podacima, u prvu godinu osnovnih studija upisuje se 350 studenata, na master još oko 150, dok doktorske pohađa 20 studenata. Prosečne zarade dispečera kreću se između 800 i 1.400 evra, u zavisnosti od obima posla i broja klijenata.

Dispečeri međunarodnog drumskog saobraćaja odgovorni su za ugovaranje tura, dodelu vozača, usklađivanje ruta, kao i za kompletiranje potrebne dokumentacije i praćenje carinskih procedura. Njihov radni dan formalno traje od osam do 16 časova, ali kamioni su na putu 24 sata, što znači da su često dostupni i van radnog vremena zbog nepredviđenih situacija kao što su zadržavanja na granicama, kvarovi ili kašnjenja.

Student Saobraćajnog fakulteta Mihailo Isailović, koji već tri godine radi kao dispečer u kompaniji TransProm, ističe da je suština njegovog posla organizacija transporta na relaciji Italija-Srbija. Kompanija u kojoj radi raspolaže sa 20 kamiona, koji robu iz Srbije prevoze u Italiju, Nemačku i Holandiju i nazad. On naglašava da je zarada dispečera iznad proseka, ali da posao nosi veliku odgovornost i zahteva stalnu dostupnost, kao i poznavanje stranih jezika.

Prema rečima dekana Saobraćajnog fakulteta, profesora dr Milorada Kilibarde, interesovanje za logistiku poslednjih godina konstantno raste. Osnovne studije u proseku završi polovina upisanih studenata, a master program oko 100 studenata godišnje. Potreba tržišta za kadrovima iz oblasti logistike, transporta i saobraćaja trenutno premašuje ponudu za oko 20 odsto, dok svi diplomirani inženjeri odmah pronalaze zaposlenje.

Kako navodi profesor Kilibarda, od novih stručnjaka očekuje se rad sa softverskim alatima, razumevanje ekonomije, prava i komunikacija, ali i dobro poznavanje stranih jezika. Logističke i transportne kompanije, trgovinski lanci, kao i firme iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, sve više zapošljavaju ove kadrove radi unapređenja procesa i konkurentnosti na tržištu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

DDOR osiguranje sprovelo sadnju 80 stabala povodom 80 godina poslovanja

Akcija „Za šumu u tvom kraju“ obuhvatila je sadnju 80 stabala u Šidu, Odžacima i Raški, uz uključivanje lokalne zajednice

Published

on

By

Akcija „Za šumu u tvom kraju“ obuhvatila je sadnju 80 stabala u Šidu, Odžacima i Raški, uz uključivanje lokalne zajednice

Kompanija DDOR osiguranje realizovala je društveno odgovornu akciju „Za šumu u tvom kraju“, povodom obeležavanja 80 godina poslovanja. Ova inicijativa, treća po redu, usmerena je na unapređenje životne sredine kroz sadnju 80 stabala, čime je za svaku godinu postojanja kompanije posađeno po jedno stablo. Prvih 80 stabala posađeno je u Šidu, dok je još 80 zasađeno u Odžacima početkom marta. Ista količina sadnica, ukupno 80, posađena je u opštini Raška. Završna faza akcije realizovana je 23. marta u Baljevcu na Ibru, u dvorištu Osnovne škole „Josif Pančić“, čime je simbolično zaokružena ova inicijativa. Akcija je sprovedena u saradnji sa partnerima na lokalnom nivou, a građani su imali priliku da glasaju za lokacije sadnje. DDOR osiguranje kroz ovu kampanju ne samo da je obeležilo jubilej, već je i doprinelo unapređenju životne sredine i stvaranju zdravijeg okruženja za buduće generacije. Ova inicijativa ima trajni značaj za lokalne zajednice u kojima je sprovedena.

Pročitaj još

Domaće

Beogradski sajam automobila privukao 137.268 posetilaca, 50 brendova predstavilo 73 premijere

Na sajmu učestvovalo 216 izlagača, kineski proizvođači povećali prisustvo, najskuplji model košta 500.000 evra

Published

on

By

Na sajmu učestvovalo 216 izlagača, kineski proizvođači povećali prisustvo, najskuplji model košta 500.000 evra

Beogradski sajam automobila 2026. godine privukao je 137.268 posetilaca tokom sedam dana trajanja, saopštio je Beogradski sajam. Na ovogodišnjem događaju učestvovalo je 216 izlagača, dok je rekordan broj automobilskih brendova, ukupno 50, predstavio svoja vozila. Od toga su 42 brenda premijerno izložila 73 nova modela, dok su četiri od 12 izlagača lakih komercijalnih vozila predstavili sedam premijernih modela.

Kineski automobilski brendovi su ove godine imali povećano prisustvo na manifestaciji, privlačeći značajnu pažnju posetilaca. Na 18. Međunarodnom sajmu motocikala, kvadova, skutera i opreme Motopassion učestvovalo je 82 izlagača, sa 46 brendova iz moto i ATV segmenta, a 16 brendova je imalo 32 premijere.

Zbog velikog interesovanja svih učesnika, sve hale Beogradskog sajma bile su pretvorene u izložbeni prostor, a prvi put je korišćena i galerija hale 4 za izlaganje. Manifestaciju je svečano otvorio poznati dizajner Fabricio Đuđaro, čime je dodatno privučena pažnja medija i posetilaca.

Na sajmu je predstavljeno više od 70 modela električnih vozila. Najskuplji automobil bio je Aston Martin „vanquish volante“, kabriolet sa V12 motorom od 835 konja, čija cena bez dodatne opreme iznosi 500.000 evra. Najjeftiniji model na sajmu bio je Bentu, sa sajamskom cenom od 9.800 evra.

Prateći program uključivao je smotru oldtajmera „Memorijal princa Tomislava Karađorđevića“ i skup šampiona automobilskih takmičenja iz bivše Jugoslavije pod nazivom „Veče šampiona“. Sajam je obeležio i dva važna jubileja: 30 godina postojanja Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova i 30 godina saradnje sa Beogradskim sajmom. SAT Medija grup, medijski partner manifestacije, proslavio je 35. rođendan poslednjeg dana događaja.

Pročitaj još

Domaće

Shell upozorava na moguću nestašicu goriva u Evropi već u aprilu zbog blokade petine svetskih zaliha

Cene nafte porasle 40 odsto, gasa 60 odsto za četiri nedelje; evropske vlade razmatraju ograničenje potrošnje

Published

on

By

Cene nafte porasle 40 odsto, gasa 60 odsto za četiri nedelje; evropske vlade razmatraju ograničenje potrošnje

Evropsko tržište energenata suočava se sa rizikom od nestašice goriva već početkom aprila, nakon što je blokirano oko 20 odsto svetskih zaliha nafte i tečnog prirodnog gasa zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, upozorio je generalni direktor kompanije Shell, Vael Savan. Na konferenciji u Hjustonu, Savan je istakao da je kriza na Bliskom istoku već dovela do smanjenja potrošnje energenata u delovima Azije, što bi se, prema njegovim rečima, moglo preliti na evropsko tržište u roku od nekoliko dana.

Zatvaranje Ormuskog moreuza od strane Irana onemogućilo je slobodan transport značajnog dela globalnih energetskih resursa, dok su vojni i diplomatski napori za ponovno otvaranje ove rute u toku. Velika Britanija predvodi inicijative za uklanjanje mina, dok Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje padobranaca na ključna ostrva uz iransku obalu. Uprkos vojnim pripremama, američki predsednik Donald Tramp naglasio je važnost nastavka mirovnih pregovora sa Teheranom.

Upozorenje Shella dolazi u trenutku kada su cene nafte skočile 40 odsto, a gasa 60 odsto u poslednje četiri nedelje. Ovo je izazvalo paniku na svetskim tržištima. Azijske zemlje, uključujući Kinu, Japan i Južnu Koreju, takmiče se sa Evropom za isporuke iz SAD, koje su trenutno najveći svetski izvoznik nafte i tečnog prirodnog gasa. Analitičari navode da se deo američkog tereta sada preusmerava ka Aziji, gde su kupci spremni da plate više cene.

Međunarodna agencija za energiju apelovala je na države da smanje potrošnju nafte i gasa kroz rad od kuće, niže brzinske limite i povećanje upotrebe javnog prevoza. U Aziji su već uvedene mere poput četvorodnevne radne nedelje, ograničenja korišćenja klima-uređaja i zabrane službenih putovanja. Savan je naglasio: „Posledice se šire poput talasa. Vidimo da južna Azija prva snosi teret, koji se zatim seli na jugoistočnu i severoistočnu Aziju, a pred početak aprila sve više i na Evropu.“

Ukoliko se trenutna kriza nastavi, evropske vlade bi mogle biti primorane da po prvi put od 2022. godine ograniče potražnju za energijom, što podrazumeva mere poput racionalizacije potrošnje i nabavke dodatnih zaliha. Izvori iz energetske industrije ocenjuju da bi nestašica goriva bila „najgori, ali malo verovatan scenario“, koji bi mogao da se ostvari ukoliko se sukobi na Bliskom istoku produže do leta.

Bankari sa Volstrita upozoravaju da bi Ujedinjenom Kraljevstvu zapretio ekonomski pad ukoliko se nastavak rasta cena energenata nastavi. Iz Morgan Stanleya navode da bi Banka Engleske mogla povećati kamatne stope, što bi dodatno uticalo na ekonomsku aktivnost do kraja godine. Kao što je istakao jedan visoki izvor iz britanske energetske industrije: „Jasno je da postoji tačka, možda u junu ili julu, kada cene toliko porastu da se postavlja pitanje da li je Evropa spremna toliko da plati. U tom trenutku cene bi mogle biti toliko visoke da domaćinstva i kompanije počnu samostalno da sprovode racionalizaciju.“

Pročitaj još

U Trendu