Connect with us

Domaće

Slovenačka vlada ograničila cenu goriva na 1,70 evra uz smanjenje akciza

Dizel u Sloveniji 1,70 evra, benzin 1,58 evra po litru, dok cena u Srbiji ostaje viša na 1,8 evra

Published

on

pexels-photo-28700859

Dizel u Sloveniji 1,70 evra, benzin 1,58 evra po litru, dok cena u Srbiji ostaje viša na 1,8 evra

Slovenačka vlada donela je odluku da maksimalna maloprodajna cena dizel goriva iznosi 1,70 evra po litru, dok će benzin od 95 oktana koštati najviše 1,58 evra, a lož ulje 1,34 evra po litru. Ove cene stupile su na snagu od 24. marta, a prema zvaničnim podacima, akcize su dodatno smanjene na najniži mogući nivo, što nije sprečilo rast cena iznad prethodnih prognoza zbog skoka cena sirove nafte na svetskim berzama usled konflikta na Bliskom istoku.

Ministarstvo energetike Slovenije saopštilo je da će litar benzina od 95 oktana biti skuplji za 11,5 centi, uz zadržavanje akcize na 0,47457 evra po litru. Cena dizela povećana je za 16,8 centi, pri čemu je akciza smanjena sa 0,36277 na 0,33000 evra po litru. Lož ulje poskupelo je za 18,3 centa, a akciza je smanjena sa 0,11180 na 0,07875 evra po litru.

Marže trgovaca su strogo ograničene: za dizel gorivo najviše 0,0983 evra po litru, za benzin od 95 oktana najviše 0,0994 evra po litru, dok je za lož ulje granica postavljena na 0,08 evra po litru. Prema najavi vlade, od 31. marta cene naftnih derivata određivaće se nedeljno, umesto dosadašnjih 14 dana, a prvi novi obračun biće urađen na osnovu podataka prikupljenih od 23. do 27. marta.

Slovenija je privremeno obustavila ekološku taksu na motorna goriva i lož ulje, u iznosu od 30,85 evra po jedinici tovara, a mera važi do 4. maja. Za druga goriva – kerozin, tečni prirodni gas, naftni gas i teška ulja – taksa ostaje nepromenjena. Cene se izračunavaju prema kretanju cena naftnih derivata na svetskom tržištu i kursu dolar-evro, na osnovu 14-dnevnog proseka.

Na benzinskim stanicama uz auto-puteve i brze puteve, regulacija cena je ukinuta od petka. Tamo je benzin od 95 oktana 1,71 evro po litru, a dizel 1,77 evra, dok na stanicama MOL i INA duž auto-puteva benzin košta 1,75 evra, a dizel 1,89 evra po litru.

Zbog problema sa snabdevanjem, vlada je pozvala kompaniju Petrol da obezbedi neprekidnu isporuku naftnih derivata i naložila Ministarstvu unutrašnjih poslova da proveri izveštavanje menadžmenta prema zakonodavnim organima.

Cene goriva rastu i u regionu. U Hrvatskoj je od danas eurodizel (van autoputeva) 1,73 evra po litru (+18 centi), eurosuper 1,62 evra (+12 centi), plavi dizel 1,19 evra (+30 centi), autogas 1,99 evra (+0,29 evra), a u bocama 2,57 evra (+17 centi).

Bez obzira na rast cena u Sloveniji i Hrvatskoj, dizel u Srbiji ostaje najskuplji sa 1,8 evra po litru, dok je benzin u Hrvatskoj tek neznatno iznad srpske cene od 1,6 evra po litru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

TotalEnergies dobija milijardu dolara iz SAD za gašenje vetroparkova

Američka administracija isplaćuje milijardu dolara francuskoj kompaniji, ulaganja preusmerena na projekte nafte i gasa

Published

on

By

Američka administracija isplaćuje milijardu dolara francuskoj kompaniji, ulaganja preusmerena na projekte nafte i gasa

Francuska energetska kompanija TotalEnergies pristala je da odustane od planiranih subvencionisanih priobalnih vetroparkova na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, u zamenu za nadoknadu do milijardu dolara (oko 108 milijardi dinara) koju će obezbediti američka administracija. Prema uslovima dogovora, koji su potvrdile obe strane, TotalEnergies će se odreći zakupa za vetroelektrane kod obala saveznih država Njujork i Severna Karolina.

Kompanija će nakon toga investirati približno isti iznos u četiri nove proizvodne linije u postrojenju Rio Grande LNG u Teksasu, kao i u projekte vađenja konvencionalne nafte u Meksičkom zalivu i proizvodnju gasa iz škriljaca u SAD. Vlada SAD će TotalEnergies refundirati sredstva po sistemu “dolar za dolar”, do visine ranije plaćenih naknada za zakup.

Američko ministarstvo unutrašnjih poslova (DOI) predstavilo je sporazum kao “prekretnicu” u energetskom sektoru, navodeći da kapital preusmeravaju sa vetroenergetskih projekata na pristupačne i pouzdane izvore energije. U zvaničnom saopštenju se ističe: „Američki narod više neće plaćati ideološke subvencije koje su koristile samo nepouzdanoj i skupoj industriji vetroelektrana na moru.“

Kritičari sporazuma, uključujući ekološke organizacije, navode da se ovom odlukom američki javni novac koristi za gašenje projekata obnovljive energije i dodatno jačanje fosilnih goriva. Francuska kompanija je potvrdila da će, nakon izlaska iz vetroprojekata, sredstva preusmeriti u konvencionalne izvore energije na američkom tržištu, prema ekonomskim analizama.

Pročitaj još

Domaće

Britanski savet sproveo program za 20 lidera iz Srbije kroz saradnju sa UK

Dvadeset mladih lidera iz Srbije tokom 2026. sarađivalo sa britanskim institucijama radi jačanja inovacija i ekonomskog razvoja

Published

on

By

Dvadeset mladih lidera iz Srbije tokom 2026. sarađivalo sa britanskim institucijama radi jačanja inovacija i ekonomskog razvoja

Program stipendija za nauku i inovacije „UK-Serbia Science and Innovation Fellowship“, koji sprovodi Britanski savet i finansira Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva u Beogradu, omogućio je 20 mladih lidera iz Srbije da tokom proteklih meseci sarađuju sa britanskim institucijama i stručnjacima. Cilj programa bio je da se ojača upravljanje inovacijama i unapredi saradnja između istraživanja i industrije, uz podsticanje ekosistema inovacija u Srbiji.

U okviru studijske posete Londonu i Liverpulu, stipendisti su razvili konkretne predloge vezane za komercijalizaciju istraživanja, spin-autove i koordinaciju ekosistema, a rezultate su predstavili na završnom događaju u Privrednoj komori Srbije. Na skupu su učestvovali predstavnici srpskih i britanskih institucija, akademske zajednice, preduzeća i međunarodnih partnera, koji su diskutovali o načinima da se kroz saradnju vlade, industrije i civilnog društva dodatno podrži inovacioni razvoj Srbije.

Britanski ambasador u Republici Srbiji, Nj.E. Edvard Ferguson, istakao je: „Imamo dva cilja. Prvo da pomognemo Srbiji da sazna više o tome kako je Britanija izgradila kompletan ekosistem koji podstiče inovaciju, cutting edge nauku. I drugi, da izgradimo jače vezu između budućih lidera iz naših zemalja.“

Program je završen panelom između mentora iz Velike Britanije i stipendista, gde su predstavljena ključna saznanja i njihova praktična primena za Srbiju. Učesnici su tokom četiri nedelje, po povratku iz UK, radili sa britanskim mentorima na razvoju ideja koje mogu biti implementirane u domaćem ekosistemu, kako bi ono što su naučili pretvorili u opipljive rezultate. Gospodin Ferguson naglasio je: „Učesnici su videli kako se nauka i inovacije razvijaju u Britaniji, kako institucije podstiču nauku i inovacije, kako univerziteti rade sa privredom i lokalne vlasti sarađuju sa naučnicima. Po povratku su četiri nedelje radili sa britanskim mentorima razvijajući praktične ideje koje mogu da implementiraju u Srbiji kako bi ono što su naučili pretvorili u konkretne rezultate.“

Program doprinosi održivom razvoju, smanjenju fragmentacije ekosistema i jačanju veza između istraživanja i javnih politika, uz promovisanje raznolikosti, transparentnosti i inkluzivnosti. Učestvovalo je 20 stipendista iz različitih institucija, među kojima su: Marija Gnjatović, Vukašin Grozdić, Nemanja Martinović, Milena Vujaklija, Saša Lazović, Goran Mladenović, Adela Ljajić, Branislav Muškatirović, Marijana Krkić, Dragana Bećić, Nikola Tarbuk, Miloš Grozdanović, Srđan Davidović, Teodora Pavićević, Tanja Kuzman, Jovan Nikolić, Petar Stakić, Boško Blagojević, Marko Pavlović i Dragana Daničić.

Mentori programa bili su Amanda Lamb, Alan Roberts, Poli Mekenzi i Luk Šarbonie-Bevan.

Pročitaj još

Domaće

Tesla Palace emituje 30.000 digitalnih tokena po 100 evra za izgradnju apartmana na Kosmaju

Kompanija završila 2024. s profitom od 49 miliona dinara, regulator odobrio prvu emisiju digitalne imovine ove godine

Published

on

By

Kompanija završila 2024. s profitom od 49 miliona dinara, regulator odobrio prvu emisiju digitalne imovine ove godine

Kompanija Tesla Palace iz Novog Sada, u vlasništvu Danijele Karić-Mileusnić, pokrenula je inicijalnu ponudu digitalnih tokena sa ciljem prikupljanja finansijskih sredstava za nastavak izgradnje luksuznog stambeno-turističkog kompleksa Kosmaj Residence. Ova emisija digitalne imovine prva je koju je domaći regulator odobrio u 2024. godini, a zvanično je započeta u ponedeljak, potvrđeno je iz kompanije.

Emitovan je ukupno 30.000 TeslaKarić tokena, svaki u nominalnoj vrednosti od 100 evra (u dinarskoj protivvrednosti). Prema dokumentaciji objavljenoj na sajtu kompanije, investitori mogu birati između dva investiciona perioda: trogodišnjeg i petogodišnjeg. U okviru trogodišnjeg perioda ponuđene su dve opcije – Proizvod 1 sa kamatnom stopom od 6% u prvoj, 7% u drugoj i 8% u trećoj godini, i Proizvod 2 koji uz bonus za lojalnost donosi kamatu od 6,5%, 7,5% i 8,5% po godinama. Petogodišnji period obuhvata Proizvod 3 sa kamatama od 6%, 7%, 8%, 8,5% i 9% po godinama, dok Proizvod 4 omogućava povećanu stopu od 9% u četvrtoj i 10% u petoj godini, ukoliko investitor ne povuče kamatu ranije.

Pravo na kupovinu imaju domaća i strana fizička i pravna lica, a dokumentacija predviđa mogućnost sekundarnog trgovanja tokenima. Prikupljena sredstva prvenstveno su namenjena finansiranju izgradnje Kosmaj Residence kompleksa, jedinom apartmanskom projektu na ovoj planini u blizini Beograda, ali mogu biti iskorišćena i za druge projekte Tesla Palace i povezanih društava. Kompanija planira završetak Kosmaj Residence do kraja 2027. godine.

Prema zvaničnim podacima, Danijela Karić-Mileusnić poseduje 75% vlasničkog udela u Tesla Palace, dok se preostalih 25% vodi na Construction&trade.co., gde ona ima većinsko vlasništvo. Tesla Palace je osnovan 2022. godine i 2024. završio je sa profitom od gotovo 49 miliona dinara.

„Projekat je osmišljen kao celovit kompleks sa brojnim sadržajima – sportski tereni, bioskopi na otvorenom, pijace lokalnih proizvođača i druge aktivnosti, što omogućava stabilnost i potencijal za dugoročni rast investicije“, navodi se u objavljenom dokumentu. Kompanija ističe da je saradnja sa povezanim društvima omogućila prethodne projekte, uključujući i izgradnju prvog kondominijuma u Kragujevcu 2024. godine.

Pročitaj još

U Trendu