Connect with us

Svet

Premijer Slovačke kritikovao predlog o pridruženom članstvu Ukrajine u EU

Robert Fico postavio pitanje statusa Srbije, Crne Gore i Albanije u procesu proširenja

Published

on

Foto Izvor:

Robert Fico postavio pitanje statusa Srbije, Crne Gore i Albanije u procesu proširenja

Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je danas da Ukrajina nije spremna za članstvo u Evropskoj uniji i upitao šta će Evropska unija reći državama Zapadnog Balkana, posebno Srbiji, u vezi sa svojim integracionim procesom. U video-obraćanju, Fico je reagovao na navode lista o predlogu nemačkog kancelara Fridriha Merca da Ukrajina dobije status ‘pridruženog člana’ EU, kao i mogućnost proširenja obaveze uzajamne odbrane na tu zemlju.

Fico je naglasio da se neka kandidatske zemlje godinama pripremaju za članstvo u EU, često sprovodeći teške reforme i politički rizične odluke. On je postavio pitanje da li će Crna Gora, Albanija i Srbija biti primljene pre Ukrajine ili će, kako je naveo, Brisel pokazati “srednji prst” tim državama.

Premijer Slovačke istakao je da nije jasno šta bi Ukrajina mogla da ponudi Evropskoj uniji u zamenu za privilegovan status i izrazio sumnju da bi potencijalni status pridruženog člana uticao na spremnost Kijeva za mirovne pregovore i ustupke prema ruskoj strani.

“Politički ubrzano članstvo zemlje koja za to nije spremna izaziva brojna pitanja”, rekao je Fico. On je dodao da se u slučaju davanja posebnih privilegija Ukrajini otvara pitanje ravnopravnosti u procesu proširenja za zemlje Zapadnog Balkana, koje su već dugo u procesu približavanja Evropskoj uniji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Tramp završava NATO samit konferencijom za novinare u Ankari

Američki predsednik najavio obraćanje medijima, NATO potvrđuje podršku, zategnuti odnosi sa saveznicima

Published

on

By

Američki predsednik najavio obraćanje medijima, NATO potvrđuje podršku, zategnuti odnosi sa saveznicima

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp planira da održi konferenciju za novinare u sredu, na kraju dvodnevnog NATO samita u Ankari, glavnom gradu Turske. Samit se održava u trenutku kada su SAD izvele dodatne vazdušne udare na ciljeve u Iranu, dok je generalni sekretar NATO-a Mark Rute izrazio podršku američkoj reakciji, navodeći: „Podržavam vas u ovome.“

Podrška generalnog sekretara NATO-a dolazi u trenutku kada predsednik Tramp poziva članice Alijanse da povećaju izdvajanja za odbranu. Mark Rute je ocenio da su američki udari na ciljeve u Iranu „apsolutno neophodni“, navodeći da su predstavljali odgovor na iranske napade na tri komercijalna broda u Ormuskom moreuzu. Prema njegovim rečima, „odgovor je bio veoma snažan“.

Tramp je tokom samita istakao da su odnosi između Sjedinjenih Država i Turske bolji nego sa nekim drugim tradicionalnim saveznicima u okviru NATO-a. Predsednik SAD je ponovio zahtev da sve članice izdvajaju 5% bruto domaćeg proizvoda za odbranu. Takođe je kritikovao pojedine saveznike zbog, kako je naveo, nedovoljnog angažovanja u vezi sa sukobom između SAD i Irana.

Na sastanku u Ankari, Tramp je izjavio da bi Sjedinjene Države trebalo da pruže podršku Turskoj, ocenjujući da je ta zemlja „bila od veće pomoći SAD-u od nekih drugih tradicionalnih saveznika“. U utorak je najavio planove za ublažavanje sankcija Turskoj i mogućnost da se toj zemlji omogući ponovno učešće u programu borbenih aviona F-35, iz kojeg je prethodno isključena 2019. godine zbog korišćenja ruske vojne opreme.

Samit NATO-a u Ankari održava se u atmosferi pojačanih tenzija između pojedinih članica Alijanse, pri čemu su razlike u stavovima u vezi sa izdvajanjima za odbranu i angažmanom u međunarodnim krizama posebno izražene. Konferencija za novinare predsednika Trampa najavljena je za poslednji dan samita, a očekuje se da će tada biti izloženi američki stavovi o budućem angažmanu u okviru NATO-a i odnosima sa saveznicima.

Nezavisni izvori nisu mogli da potvrde sve detalje dogovora oko mogućeg povratka Turske u program F-35, niti odluke o sankcijama. Razgovori u Ankari deo su šireg diplomatskog procesa u okviru Alijanse, sa ciljem prilagođavanja novim bezbednosnim izazovima i jačanja saradnje među članicama.

Pročitaj još

Svet

Dete iz Arizone pronađeno živo u bolnici nakon što je proglašeno mrtvim posle incidenta u bazenu

Policija potvrdila da je dete koje je proglašeno mrtvim kasnije pronađeno sa znacima života u bolničkoj prostoriji, slučaj pod istragom

Published

on

By

Policija potvrdila da je dete koje je proglašeno mrtvim kasnije pronađeno sa znacima života u bolničkoj prostoriji, slučaj pod istragom

Dete starosti 18 meseci iz predgrađa Finiksa u Arizoni, koje je u februaru pronađeno u porodičnom bazenu, proglašeno je mrtvim u bolnici pre nego što je nekoliko sati kasnije otkriveno da pokazuje znake života. Prema policijskim izveštajima, incident se dogodio 8. februara kada su hitne službe oko 17:30 časova pozvane zbog dojave o utapanju. Pripadnici policije i spasilačke službe su na licu mesta pokušali reanimaciju deteta, a potom ga transportovali u bolnicu gde je oko sat vremena kasnije lekar proglasio smrt.

Policijski zapisnici navode da su dva policijska službenika više puta primetila moguće znake života kod deteta, ali je ono uprkos tome odvedeno u prostoriju u bolnici koja se koristi kao mrtvačnica. U izveštaju je zabeležen i razgovor između medicinskog osoblja i policije, u kojem je lekar istakao da je odgovoran za medicinsku procenu.

Prema dostupnim informacijama, oko pet sati nakon što je dete proglašeno mrtvim, policija je obaveštena da je ono ipak živo. Dete je zatim prebačeno u drugu bolnicu, a prema navodima izveštaja, kasnije je otpušteno iz bolnice.

Policija Gilbert-a preporučila je podizanje optužbi za nemar protiv roditelja. Istražitelji su naveli da je u domu zatečen jak miris marihuane i otvorena vrata koja su potencijalno omogućila detetu nesmetan pristup bazenu. Tužilaštvo okruga Marikopa potvrdilo je da je predmet u fazi razmatranja, ali nije želelo da komentariše slučaj.

U telefonskim razgovorima sa hitnim službama, članovi porodice su prijavili da je dete izvučeno iz bazena i da je beživotno, dok su se na mestu događaja čuli povici. Niko iz porodice nije odgovorio na pokušaj kontaktiranja novinara u ponedeljak.

Bolnica Mercy Gilbert Medical Center izjavila je da je sprovela detaljnu internu istragu u vezi sa postupkom zbrinjavanja deteta i najavila uvođenje mera u cilju unapređenja protokola i procedura. Dodatne informacije nisu saopštene.

Slučaj ostaje pod istragom lokalnih vlasti, dok se očekuje odluka tužilaštva o daljim koracima.

Pročitaj još

Svet

Narodna skupština Francuske usvojila zakon o upotrebi oružja u policiji

Vladajuća većina podržala zakon, opozicija najavila ukidanje ukoliko dođe na vlast

Published

on

By

Vladajuća većina podržala zakon, opozicija najavila ukidanje ukoliko dođe na vlast

Donji dom francuskog parlamenta, Narodna skupština, usvojio je predlog zakona kojim se policijskim službenicima i žandarmima daje pretpostavka da su prilikom upotrebe vatrenog oružja postupali u okvirima zakona, osim ako se ne dokaže suprotno. Za usvajanje teksta glasalo je 313 poslanika, dok je 199 bilo protiv.

Glasanje je održano nakon što je ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez iskoristio ustavnu odredbu u cilju prevazilaženja opstrukcije, pošto je opoziciona levica pokušala da blokira postupak podnošenjem brojnih amandmana u poslednjem trenutku. Prvobitni predlog zakona potekao je od poslanika Republikanske stranke Erika Požea, a vlada je tekst modifikovala tokom januarske sednice.

Prema novom zakonu, pretpostavlja se zakonitost postupanja svakog policajca ili žandarma koji upotrebi vatreno oružje, osim ako se dokaže suprotno tokom eventualnog postupka. Ova odredba izazvala je oštre reakcije u političkoj javnosti. Dok su poslanici vladajuće većine i Nacionalnog okupljanja podržali zakon, opoziciona levica je najavila da će ga ukinuti ukoliko dođe na vlast 2027. godine.

Usvajanje zakona dešava se u trenutku kada podaci ukazuju na porast broja smrtnih slučajeva u policijskim intervencijama. Zakon još čeka potvrdu u gornjem domu parlamenta, dok se u javnosti nastavljaju rasprave o njegovom uticaju na odgovornost policije i zaštitu ljudskih prava.

Pročitaj još

U Trendu