Connect with us

Politika

TUŽNA GODIŠNJICA: NATO započeo vazdušne udare na SR Jugoslaviju 24. marta 1999, poginulo oko 2.500 civila

Prema podacima Ministarstva odbrane, među žrtvama je 89 dece, dok je oko 6.000 civila ranjeno

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Prema podacima Ministarstva odbrane, među žrtvama je 89 dece, dok je oko 6.000 civila ranjeno

Vazdušni napadi NATO na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju počeli su 24.03.1999. godine u 19:53 časova, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Prema podacima Ministarstva odbrane, tokom sukoba je poginulo oko 2.500 civila, među kojima je 89 dece, dok je ranjeno oko 6.000 civila, uključujući 2.700 dece.

Napadi su predstavljali presedan jer su izvedeni bez saglasnosti Saveta bezbednosti UN. U isto vreme, prema istim izvorima, tokom NATO akcije stradalo je i 1.031 pripadnik vojske i policije, dok je 5.173 vojnika i policajaca ranjeno. Kao nestale vodi se 25 osoba.

Prvi napadi su izvedeni na kasarnu u Prokuplju, kada je poginuo vojnik koji je označen kao prva žrtva sukoba. Sledeći udari pogodili su Prištinu, Kuršumliju, Batajnicu, Straževicu, kao i više komunikacionih tačaka i vojnih objekata širom zemlje. U napadima su pogođeni i Danilovgrad i aerodrom Golubovci kod Podgorice.

Naredbu za početak napada izdao je tadašnji generalni sekretar Alijanse. Prema zvaničnim podacima, u prvom naletu gađano je više od 20 objekata. Najviše su pogođeni prostori Kosova i Metohije, ali i veći gradovi poput Beograda, Novog Sada, Niša, Leskovca, Sombora, Subotice, Podgorice, Herceg Novog i Luštice u Boki.

Zvaničnici su naveli da je napad pravdan događajima u Račku i neuspehom pregovora u Rambujeu i Parizu, kao i da je međunarodnoj javnosti predstavljena teška humanitarna situacija na Kosovu i Metohiji. U proleće i leto 1998. godine, prema podacima, na tom području zabeleženi su brojni teroristički napadi i oružane pobune.

“Vazdušni udari NATO naneli su ozbiljne posledice civilnom stanovništvu i infrastrukturi u čitavoj zemlji”, navodi se u zvaničnoj izjavi.

Istraga i analiza posledica napada su u toku, dok se deo osoba i dalje vodi kao nestao.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Politika

Čudesni pojas Presvete Bogorodice stigao u Beograd, dočekali ga Vučić i patrijarh Porfirije

Svetinja iz manastira Vatopeda izložena u Vaznesenjskoj crkvi povodom Spasovdana, očekuje se prisustvo velikog broja vernika

Published

on

By

Svetinja iz manastira Vatopeda izložena u Vaznesenjskoj crkvi povodom Spasovdana, očekuje se prisustvo velikog broja vernika

Jedna od najvažnijih hrišćanskih relikvija, Čudesni pojas Presvete Bogorodice, stigla je u Beograd sa Svete Gore povodom obeležavanja Spasovdana. Svetinju su na beogradskom aerodromu dočekali patrijarh srpski Porfirije i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a pojas će biti izložen u Vaznesenjskoj crkvi do početka Spasovdanske litije.

Pojas je doneo iguman manastira Vatopeda Jefrem sa bratstvom, zajedno sa krstom, posebnim letom iz Grčke. Ova relikvija vekovima privlači milione vernika koji dolaze da se poklone i potraže utehu, mir i snagu.

Patrijarh Porfirije je prilikom dočeka istakao istorijski značaj svetinje i njenu vezu sa Srbijom: “Osećamo danas veliki blagoslov i radost. Pojas koji je sama satkala i nosila Presveta Bogorodica, ima isceliteljnu i blagoslovenu moć. Knez Lazar je ovaj pojas darivao manastiru Vatopedu, a sada se posle šest vekova ponovo nalazi u Srbiji, podsećajući nas na naše poreklo i značaj Svetog Save.”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je dolazak pojasa velika čast za Srbiju. “Danas sam doznao da je od stranih zemalja, pojas bio samo u Rusiji, na Kipru i na više mesta u Grčkoj. Za Srbiju ovo predstavlja veliku čast i ogromnu nadu”, rekao je Vučić.

Doček svetinje biće održan ispred Vaznesenjske crkve u 17 časova, kada će patrijarh Porfirije služiti praznično večernje. Pojas Presvete Bogorodice ima neraskidivu povezanost sa Srbijom još od vremena kneza Lazara koji ga je odneo na Hilandar u 14. veku, a sada se vraća u Beograd.

Svetinja će biti dostupna vernicima do početka Spasovdanske litije, a očekuje se veliki broj posetilaca iz Beograda i drugih delova Srbije.

Pročitaj još

Politika

Narodna skupština Srbije usvojila četiri izborna zakona u skladu sa preporukama ODIHR-a

Opozicioni poslanici nisu prisustvovali glasanju, vlast ističe ispunjavanje pet preporuka za unapređenje izbornog procesa

Published

on

By

Opozicioni poslanici nisu prisustvovali glasanju, vlast ističe ispunjavanje pet preporuka za unapređenje izbornog procesa

Narodna skupština Republike Srbije usvojila je četiri izborna zakona na trećoj sednici redovnog prolećnog zasedanja, čime je ispunjeno pet preporuka Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). Glasanje je održano u Beogradu, a prema zvaničnoj informaciji, opozicioni poslanici nisu prisustvovali sednici.

Novi zakoni obuhvataju dopune Zakona o izboru predsednika Republike, izmene i dopune Zakona o izboru narodnih poslanika, izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima, kao i izmene i dopune Zakona o Ustavnom sudu. Usvojene su i odluke koje se odnose na sastav delegacija Narodne skupštine u međunarodnim parlamentarnim institucijama i na izbor članova i zamenika članova odbora.

Prema navodima iz skupštinske sale, jedna od usvojenih preporuka ODIHR-a označena je kao prioritetna. Predstavnici vlasti naglasili su da je ovim potezom učvršćeno poverenje građana u izborni proces i povećana transparentnost izbornog sistema.

Opozicioni poslanici, koji nisu prisustvovali glasanju, ranije su isticali primedbe na izborni proces, ali prema zvaničnim izjavama sada ostaju bez dosadašnjih izgovora o neadekvatnim izbornim uslovima. Glasanje o usvajanju zakona počelo je u 15 časova.

“Ispunjavanjem preporuka ODIHR-a pokazana je spremnost da se izborni proces dodatno unapredi u skladu sa međunarodnim standardima”, navodi se u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još

Politika

Uzbekistan potvrdio stav o nepriznavanju nezavisnosti Kosova na sastanku u Taškentu

Delegacije Srbije i Uzbekistana razgovarale o jačanju bilateralne saradnje i potvrdi teritorijalnog integriteta

Published

on

By

Delegacije Srbije i Uzbekistana razgovarale o jačanju bilateralne saradnje i potvrdi teritorijalnog integriteta

Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski predvodila je delegaciju Vlade Republike Srbije na Međunarodnom forumu o migracijama u Taškentu, gde se sastala sa delegacijom Ministarstva spoljnih poslova Uzbekistana. Prema njenim rečima, Uzbekistan je potvrdio da neće priznati nezavisnost Kosova, ističući poštovanje međunarodnog prava kao principijelni stav.

Tokom sastanka, koji je predvodio zamenik ministra spoljnih poslova Uzbekistana, razgovarano je o daljem jačanju političke, ekonomske i institucionalne saradnje između dve zemlje. Đurđević Stamenkovski je prenela zahvalnost Vladi Uzbekistana na podršci očuvanju Kosova i Metohije u sastavu Srbije. Zamenik ministra spoljnih poslova Uzbekistana potvrdio je da će pozicija te zemlje ostati čvrsta i nepromenjena u pogledu podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Srbije.

Obe strane su izrazile opredeljenost za nastavak jačanja bilateralnih odnosa s ciljem njihovog podizanja na nivo strateškog partnerstva. Takođe je ocenjeno da su odnosi Srbije i Uzbekistana dobili snažan podsticaj posle istorijske posete predsednika Srbije Uzbekistanu i novog zamaha u političkoj i ekonomskoj saradnji dve države.

Pročitaj još

U Trendu