Connect with us

Domaće

Cene goriva u regionu porasle od 1% do 30% nakon rasta cene nafte

Nafta dostigla 103 dolara po barelu u martu, benzin u Srbiji poskupeo 2,6%, a dizel 4,1%

Published

on

pexels-photo-12377481

Nafta dostigla 103 dolara po barelu u martu, benzin u Srbiji poskupeo 2,6%, a dizel 4,1%

Martovski rast cene nafte od 34 odsto, sa 77 na 103 dolara po barelu, izazvao je značajan rast cena goriva u regionu Balkana, pokazuju ekonomske analize. Najveće posledice osetili su vozači i prevoznici u Makedoniji, gde je benzin poskupeo 17 odsto, a evrodizel čak 30 odsto u periodu od dve do tri nedelje. U Bosni i Hercegovini dizel je poskupeo 21 odsto, dok je u Bugarskoj benzin skuplji za 10 odsto.

Cene dizela povećane su najviše u Makedoniji za 34 evrocenta, dok su u Bosni i Hercegovini i Bugarskoj rasle za po 24 evrocenta. Kada je reč o benzinu, najveći rast zabeležen je u Makedoniji za 27 centi, dok je u Bugarskoj i Rumuniji porast iznosio oko 13 centi.

Vozači u Srbiji zabeležili su manja procentualna poskupljenja: benzin je poskupeo za 2,6 odsto, a dizel za 4,1 odsto, što predstavlja povećanje od 4 i 7 evrocenti. Međutim, cene goriva u Srbiji su među najvišima u regionu. Za 95-oktanski benzin vozači plaćaju gotovo 1,6 evra po litru, a za dizel 1,8 evra, što je za 38, odnosno 33 centa više nego kod najjeftinijeg suseda i 8 i 17 evrocenti iznad proseka regiona.

Iako je akciza na naftne derivate u Srbiji smanjena za maksimalno dozvoljenih 20 odsto, ona je i dalje znatno viša nego u Makedoniji — 0,50 evra naspram 0,36 evra i 0,25 evra u drugim zemljama. Nabavna cena benzina u Makedoniji iznosi 0,68 evra, a dizela 0,88 evra po litru, dok je u Srbiji rafinerijska cena procenjena na 0,71 evra za benzin i 0,85 evra za dizel.

Na svetskim berzama, rast cena goriva prouzrokovan je ograničenim isporukama iz Persijskog zaliva zbog napada SAD i Izraela na Iran, kao i oštećenja rafinerija. Bezolovni benzin na Mediteranu premašio je 800 dolara po toni, dok je niskosumporni dizel prešao 1.000 dolara po toni. Cene goriva u maloprodaji u regionu Balkana i šire pratile su ovaj trend, ali su odstupanja po zemljama zavisila od državne politike kontrole tržišta.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Šest najvećih banaka u Srbiji ostvarilo neto dobit od 1,19 milijardi evra u 2025. godini

Neto prihod od kamata 182 milijarde dinara, prihodi od provizija porasli 11 odsto na 72,7 milijardi dinara

Published

on

By

Neto prihod od kamata 182 milijarde dinara, prihodi od provizija porasli 11 odsto na 72,7 milijardi dinara

Šest najvećih banaka u Srbiji zabeležilo je neto dobit od 1,19 milijardi evra (139 milijardi dinara) u 2025. godini, što je rast od šest odsto u odnosu na prethodnu godinu, prema nerevidiranim finansijskim izveštajima. Ove banke, koje drže gotovo tri četvrtine ukupne aktive bankarskog sektora, nastavile su trend rasta uprkos ograničenjima kamatnih stopa koje je prošle godine uvela Narodna banka Srbije.

Najveći deo profita došao je od neto prihoda od kamata, koji su iznosili 182 milijarde dinara (više od 1,5 milijardi evra), ali je njihov rast u odnosu na 2024. godinu bio manji od jedan odsto, iako je kreditna aktivnost porasla za 15 odsto. Istovremeno, banke su povećale naplatu provizija i naknada, pa je neto prihod po ovom osnovu u 2025. dostigao 72,7 milijardi dinara (oko 620 miliona evra), što je povećanje od skoro 11 odsto u odnosu na 2024. i čak 30 odsto više nego 2023. godine.

Prema rečima Nenada Gujaničića, glavnog brokera Momentum sekjuritiza, “kamate nisu nastavile da rastu, ali su na dovoljno visokom nivou da banke imaju izvanredne profite. Prihodi od kamata neće značajnije rasti, došli smo u fazu usporenog rasta ili čak stagnacije. S druge strane, nema troškova po osnovu loših kredita. Tako da su banke verovatno i u 2025. godini imale prinos na aktivu od oko 20 odsto, što je fantazija i dvostruko više nego u EU”. Gujaničić ocenjuje i da su ograničenja kamatnih stopa postavljena iznad nivoa koji su banke već primenjivale, pa nisu značajno uticala na bilanse, a ni populističke mere oko stambenih kredita nisu imale veći efekat.

Italijanska Inteza banka vratila se na vrh liste po profitu sa neto dobiti od 264,9 miliona evra, što je 36 miliona više nego 2024. godine. Austrijska Rajfajzen banka ostvarila je 248 miliona evra profita (smanjenje od 1,3 miliona evra), dok je mađarska OTP banka imala dobit od 201,5 miliona evra (pad za 18,5 miliona evra). Unikredit je ostvario neto dobit od 198 miliona evra, što je za 2,5 miliona manje nego prethodne godine. NLB Komercijalna banka iz Slovenije zabeležila je 155 miliona evra (rast od 13,3 miliona), dok je domaća AIK banka ostvarila 123,6 miliona evra profita (povećanje od 41 milion evra), nakon integracije Eurobank Direktne banke u martu prošle godine.

Referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije ostala je na 5,75 odsto već godinu i po dana, a prema rečima Gujaničića, inflacija u Srbiji je visoka i nije bilo prostora za njeno smanjenje. Evropska centralna banka je prepolovila svoju kamatnu stopu i očekuje se novi ciklus povećanja, što bi moglo uticati i na politiku domaće centralne banke od juna.

Pročitaj još

Domaće

Novosadski sajam negira preseljenje poljoprivrednog sajma i najavljuje pravne mere

Međunarodni poljoprivredni sajam ostaje u Novom Sadu, bez planova o preseljenju, navodi kompanija u saopštenju iz marta 2026.

Published

on

By

Međunarodni poljoprivredni sajam ostaje u Novom Sadu, bez planova o preseljenju, navodi kompanija u saopštenju iz marta 2026.

Akcionarsko društvo Novosadski sajam saopštilo je 18. marta 2026. godine da odlučno demantuje navode o preseljenju Međunarodnog poljoprivrednog sajma iz Novog Sada u Beograd, ocenjujući takve tvrdnje kao pokušaj narušavanja poslovnog ugleda i dovođenje tržišta u zabludu. Kompanija ističe da je ovaj sajam jedan od najznačajnijih događaja tog tipa u Evropi, neodvojiv od Novog Sada i jedinstven u Republici Srbiji.

Navodi o potencijalnom preseljenju pojavili su se tokom Kopaonik biznis foruma, ali iz Novosadskog sajma poručuju: „Nikakvi planovi, odluke niti pregovori o izmeštanju manifestacije ne postoje.“ U saopštenju se navodi i da će AD Novosadski sajam iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva kako bi zaštitio poslovni ugled i interese akcionara.

Sajam i dalje funkcioniše kao razvojno orijentisana institucija, domaćin je brojnih međunarodnih sajmova, kongresa i poslovnih događaja. Iz kompanije naglašavaju: „Naši rezultati, prisustvo izložbenih kompanija iz desetina zemalja sveta i stotine hiljada posetilaca godišnje najbolji su odgovor na ovakve izjave. Pozivamo sve učesnike javnog dijaloga o poslovnom ambijentu u Srbiji na odgovornost u iznošenju tvrdnji, naročito kada je reč o institucijama od javnog značaja. Konstruktivna kritika je dobrodošla, neosnovane uvrede nisu.“

Kompanija poručuje da će Novosadski sajam nastaviti da radi u interesu privrede, partnera i građana i da ostaje otvoren za saradnju sa svim akterima poslovne zajednice koji deluju u dobroj veri.

Pročitaj još

Domaće

Zlato palo na 5.010 dolara po unci, evropske berze rastu do 1,2 odsto

Cena zlata dostigla najniži nivo usled geopolitičkih tenzija i rasta cena nafte iznad 100 dolara po barelu

Published

on

By

Cena zlata dostigla najniži nivo usled geopolitičkih tenzija i rasta cena nafte iznad 100 dolara po barelu

Cena zlata pala je danas na oko 5.010 dolara po finoj unci, dok su investitori pažljivo pratili globalne geopolitičke rizike i iščekivali odluke vodećih centralnih banaka o monetarnoj politici ove nedelje. Trgovci su zadržali oprez zbog sukoba u Iranu, a tražnja za zlatom kao sigurnim utočištem ostala je visoka, navode ekonomske analize.

Geopolitičke tenzije dodatno su porasle nakon što je Iran u utorak pokrenuo nove napade na Ujedinjene Arapske Emirate, što je povećalo rizik od širenja regionalnog sukoba koji traje već treću nedelju. U isto vreme, rastuće cene energije izazvale su zabrinutost zbog inflacije, pa su investitori smanjili očekivanja da će američka centralna banka Federalne rezerve sniziti kamatne stope tokom godine.

Prema aktuelnim analizama, očekuje se da će centralne banke Sjedinjenih Američkih Država, evrozone, Velike Britanije i Japana zadržati postojeći nivo kamatnih stopa. Tržište će biti fokusirano na smernice kreatora politike i na mere koje planiraju kako bi odgovorili na ekonomske posledice eskalacije sukoba.

Akcije na evropskim berzama juče su uglavnom beležile rast, uprkos tome što je cena nafte prešla 100 dolara po barelu zbog povećanog rizika od ograničene ponude. Panevropski indeks STOXX 600 završio je dan sa rastom od oko 0,6 odsto, dok je indeks Frankfurtske berze DAX porastao za 0,7 odsto, francuski CAC 40 za 0,5 odsto, londonski FTSE 100 za 0,8 odsto, a italijanski FTSE MIB za 1,2 odsto.

Najveći doprinos rastu akcija dali su sektori komunalnih preduzeća, osiguranja, telekomunikacija, kao i naftnih i gasnih kompanija, dok su tehnološke i industrijske akcije zaostajale za širim indeksom. Tržišna kretanja ukazuju na nastavak neizvesnosti, dok investitori čekaju konkretne poteze centralnih banaka u odgovoru na aktuelne globalne izazove.

Pročitaj još

U Trendu