Connect with us

Lepa&Zdrava

Zašto se budimo umorni iako smo spavali osam sati?

Objavljeno pre

,

Teška ćebad pred spavanje može smanjiti simptome anksioznosti kod žena Foto Izvor: Pexels / Niels from Slaapwijsheid.nl

Osam sati sna zvuči kao idealna formula za odmoran početak dana. Ipak, mnogi se probude, pogledaju na sat i odmah pomisle: „Kako sam opet umoran?“

Razlog nije uvek broj sati provedenih u krevetu. Važan je i kvalitet sna, njegov kontinuitet i ritam.

Nije samo važno koliko spavamo

Odraslim osobama je uglavnom potrebno najmanje sedam sati sna, ali individualne potrebe mogu da se razlikuju. Kvalitet sna mogu da naruše stres, nepravilno vreme odlaska u krevet, alkohol, kasno korišćenje ekrana ili zdravstveni problemi.

Ako se neko redovno budi iscrpljen uprkos dovoljnom vremenu provedenom u krevetu, problem ne treba automatski pripisati „lenjosti“ ili nedostatku discipline.

Pomaže održavanje približno istog vremena odlaska na spavanje i buđenja, dovoljno dnevnog kretanja i smanjenje jakog veštačkog svetla pred spavanje.

Ako umor traje duže vreme ili ozbiljno utiče na svakodnevni život, razgovor sa lekarom može pomoći da se utvrdi uzrok.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Šta se dešava organizmu kada mesec dana ne pijemo alkohol?

Objavljeno pre

,

Objavio:

Redovno konzumiranje alkohola povećava rizik od raka kod žena posle 60.

Mesec dana bez alkohola mnogima zvuči kao mali eksperiment, ali upravo takva pauza može biti prilika da čovek primeti kako alkohol utiče na njegove svakodnevne navike.

Promene se ne moraju kod svakoga pojaviti na isti način. Na njih utiču količina alkohola koja se prethodno konzumirala, učestalost pijenja, način života i zdravstveno stanje.

San, energija i svakodnevne navike

Alkohol može uticati na kvalitet sna, pa neki ljudi tokom pauze primete da im je san drugačiji i da se ujutru osećaju odmornije.

Mesec bez alkohola može značiti i manje kalorija, manje kasnih obroka i drugačiji društveni ritam. Ako osoba istovremeno više vežba i kvalitetnije se hrani, promene mogu biti još izraženije.

Svetska zdravstvena organizacija u preporukama za zdraviji život savetuje izbegavanje alkohola.

Važno je i da osoba koja svakodnevno ili u velikim količinama konzumira alkohol ne prekida naglo bez konsultacije sa zdravstvenim radnikom, jer kod zavisnosti nagli prestanak može biti rizičan.

Za ostale, mesec dana pauze može biti jednostavan način da obrate pažnju na sopstvene navike i odnos prema alkoholu.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Da li je hodanje potcenjeno? Šta se događa telu kada svakog dana napravimo 8.000–10.000 koraka?

Objavljeno pre

,

Objavio:

Hodanje ili trčanje: Kako žene mogu sniziti visok krvni pritisak

Hodanje je jedna od najjednostavnijih fizičkih aktivnosti, a ne zahteva teretanu, posebnu opremu ni članarinu.

Ipak, mnogi ga ne doživljavaju kao „pravi trening“.

Svaki korak se računa

Redovna fizička aktivnost povezana je sa boljim zdravljem srca, manjim rizikom od brojnih hroničnih bolesti, boljim mentalnim zdravljem i kvalitetnijim snom.

Važno je, međutim, da se ne opterećujemo isključivo magičnim brojem od 10.000 koraka. Preporuke Svetske zdravstvene organizacije fokusiraju se na ukupnu količinu fizičke aktivnosti, a za odrasle preporučuju najmanje 150 do 300 minuta umerene aktivnosti nedeljno.

Za osobu koja se malo kreće, prelazak sa nekoliko hiljada na znatno više koraka može biti velika promena.

Zato možda nije najvažnije da svakog dana pogodimo tačno 10.000. Mnogo je važnije da se sa stolice ustanemo i – krenemo.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Glavobolja nije uvek samo glavobolja: Koje svakodnevne navike mogu da je pokrenu?

Objavljeno pre

,

Objavio:

Glavobolja može da se pojavi kada je dan stresan, kada preskočimo obrok ili kada zaboravimo da pijemo dovoljno vode. Nekada je uzrok mnogo jednostavniji nego što očekujemo.

Među čestim okidačima su stres, dehidracija, neredovni obroci, loše držanje, problemi sa vidom i dugo gledanje u ekran.

Telefon, kafa i stres mogu imati ulogu

Kod tenzionih glavobolja česti faktori su stres, problemi sa spavanjem i kofein. Preterano korišćenje lekova protiv bolova takođe može dovesti do glavobolja izazvanih njihovom prekomernom upotrebom.

Kod migrene, kod pojedinih ljudi okidači mogu biti stres, umor, preskakanje obroka, promene u snu i previše kofeina.

Zato može biti korisno zapisivati kada se glavobolja pojavljuje i šta joj je prethodilo.

Ipak, iznenadna i veoma jaka glavobolja, naročito uz neurološke simptome, zahteva hitnu medicinsku procenu.

Pročitaj još

U Trendu