Connect with us

Domaće

Četrdeset državnih kompanija u Srbiji i dalje čeka privatizaciju u 2026. godini

Na spisku su Progres, Prosveta i još 38 firmi, dok je Jat apartmani nedavno prodat za više od 5 miliona evra

Objavljeno pre

,

Četrdeset državnih kompanija u Srbiji i dalje čeka privatizaciju u 2026. godini – privatizaciju čeka još 40 kompanija Foto Izvor: Pexels / Vitaly Gariev

Na spisku su Progres, Prosveta i još 38 firmi, dok je Jat apartmani nedavno prodat za više od 5 miliona evra

Ministarstvo privrede Republike Srbije saopštilo je da na privatizaciju čeka još ukupno 40 kompanija u 2026. godini. Na ovom spisku nalaze se i nekada poznata preduzeća, poput Progresa i Prosvete. Prema podacima ministarstva, broj kompanija koje nisu u procesu privatizacije zbog restrukturiranja, vlasničkih sporova ili lokacije na Kosovu i Metohiji iznosi 33.

Pre nekoliko dana, kompanija Jat apartmani prodata je za više od 5 miliona evra firmi Montvision sa Kopaonika. Time je broj preduzeća u procesu privatizacije smanjen na 40. Trenutno, dve firme – poljoprivredno preduzeće “Omoljica” i Radio-televizija Kragujevac – aktivno traže kupce. Za još pet firmi moguća je objava javnog poziva za prodaju državnog kapitala. Među njima su i preduzeće za spoljnu trgovinu Progres i izdavačka kuća Prosveta.

Stanje državnog kapitala i vlasničke strukture

Akcionarski fond je najveći pojedinačni suvlasnik Progresa sa 31,7 odsto kapitala. Ovaj fond će svim punoletnim građanima isplatiti jednokratnu naknadu od po 6.000 dinara. On je istovremeno i manjinski akcionar Prosvete. Vlada Srbije je još 2024. godine donela odluku o privatizaciji Progresa, ali od tada nije bilo važnih koraka u rešavanju sudbine ovog preduzeća. S druge strane, Prosveta je 2009. godine prodata privatnom konzorcijumu, ali kupac nije ispunio ugovorne obaveze. Plate nisu bile redovno isplaćivane, a imovina je stavljena pod hipoteku. Zbog toga je privatizacija raskinuta 2010. godine, a 29 odsto akcija vraćeno je državi. Ostatak kapitala nalazi se kod Republike Srbije, grada Beograda, PIO i zdravstvenog fonda, kao i Akcionarskog fonda. Država je 2020. godine odlučila da brigu o knjižari „Geca Kon“ poveri javnom preduzeću Službeni glasnik.

Privatizacija u Srbiji – trendovi i posledice

Kada je 2014. godine stupio na snagu novi Zakon o privatizaciji, u postupku je bilo čak 556 preduzeća. Od tog broja, 161 firma bila je u restrukturiranju. Tokom narednih godina, u proseku je oko 50 firmi godišnje izlazilo iz privatizacije, ali su često završavale u stečaju ili likvidaciji. Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić je 2018. godine najavila prioritetnu privatizaciju preduzeća kao što su Ikarbus, Lasta, BIP, FAM Kruševac i Luka Novi Sad.

Nakon toga, FAM Kruševac je 2019. godine prodat američkoj kompaniji Valvoline, dok je Luka Novi Sad iste godine prešla u vlasništvo globalnog operatera DP World iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. BIP je 2021. godine prodat konzorcijumu na čelu sa kompanijom Auto Čačak, a novi vlasnici su preuzeli i zemljište stare fabrike kod Mostarske petlje. Plan za strateško partnerstvo Ikarbusa sa kineskom kompanijom nije realizovan, ali je kompanija Green Stone Investments otkupila potraživanja i hipoteku domaće banke, postavši najveći akcionar Ikarbusa.

Privatizacija Laste privukla je veliku pažnju javnosti, jer je većinski paket akcija na berzi preuzeo domaći privatni prevoznik Strela. Ova kompanija je deo konzorcijuma koji učestvuje u javnom prevozu Beograda u okviru javno-privatnih partnerstava vrednih više od 3 milijarde evra.

Izazovi i nastavak procesa privatizacije

Međutim, broj kompanija koje čekaju privatizaciju u Srbiji značajno je smanjen u odnosu na prethodnu deceniju. Danas, postupak privatizacije obuhvata 40 preduzeća, dok većinu čine firme sa nerešenim statusom zbog restrukturiranja ili vlasničkih problema. Kao rezultat, ekonomski efekti privatizacije zavise od uspešnosti prodaje i kasnijeg poslovanja novih vlasnika. U mnogim slučajevima, kompanije nisu našle nove investitore i završile su u stečaju.

Značaj privatizacije za srpsku privredu ostaje aktuelna tema, naročito s obzirom na potrebu za efikasnijim upravljanjem preduzećima i jačanjem konkurencije na tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Fortenova prodala mrežu Idea Marketi kompaniji Alta Retail, uključeno još četiri firme

Transakcija obuhvata i Enna Fruit, Super Karticu, M-Profil i mStart, jačajući Alta Retail na tržištu maloprodaje u Srbiji

Objavljeno pre

,

Objavio:

Fortenova prodala mrežu Idea Marketi kompaniji Alta Retail, uključeno još četiri firme

Transakcija obuhvata i Enna Fruit, Super Karticu, M-Profil i mStart, jačajući Alta Retail na tržištu maloprodaje u Srbiji

Fortenova grupa i Alta Retail potpisali su ugovor o kupoprodaji poslovnih udela u kompaniji Idea Marketi d.o.o., čime mreža Idea Marketi prelazi u vlasništvo Alta Retaila. Ova transakcija, koja uključuje i kompanije Enna Fruit Grocka Beograd, Super Kartica Beograd, M-Profil SPV Beograd i mStart Business Solutions Beograd, biće zaključena nakon ispunjenja svih uslova iz kupoprodajne dokumentacije, saopštile su kompanije.

Detalji akvizicije i tržišni uticaj

Idea Marketi predstavljaju jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u Srbiji i nalaze se među deset najvećih poslodavaca u zemlji. Mreža je prepoznatljiva po brendovima Idea, Mercator i Roda, a njihova maloprodajna infrastruktura pokriva više od 80 gradova i opština širom Srbije. U okviru transakcije, Alta Retail preuzima i Enna Fruit, jednog od vodećih distributera svežeg voća i povrća na domaćem tržištu. Super Kartica, M-Profil i mStart pružaju ključnu podršku kroz programe lojalnosti, upravljanje nekretninama i IT usluge, čime čine važan deo tehnološko-logističke infrastrukture sistema.

Strategija Fortenova grupe i izjava rukovodstva

Prema zvaničnom saopštenju, strategija Fortenova grupe u maloprodaji jeste da bude vodeći trgovac na tržištima na kojima posluje. Međutim, Grupa bi za ostvarenje tog cilja u Srbiji morala da realizuje značajna ulaganja tokom dužeg perioda zbog specifičnosti i dinamike lokalnog tržišta. Zbog toga je odlučeno da se izađe iz maloprodajnog poslovanja u Srbiji. Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe, izjavio je: “Želim da zahvalim zaposlenima u ovim kompanijama na predanom radu, doprinosu Fortenova grupi i posvećenosti zajedničkim vrednostima. Novi vlasnik sada ima priliku da poslovanje podigne na viši nivo, a mi mu kao partneru želimo mnogo uspeha u tome.”

Alta Retail i dugoročne ambicije

Alta Retail je deo Alta Grupe, jednog od najbrže rastućih poslovnih sistema u regionu. Kroz dugoročnu strategiju razvoja i ulaganja, Alta Grupa nastoji da širi svoje poslovanje i gradi održive platforme za rast u različitim sektorima privrede. Akvizicija Idea Marketi i pratećih kompanija predstavlja ključan korak u diversifikaciji poslovanja Alta Retaila i potvrdu njenog opredeljenja da ulaže u kompanije sa snažnim tržišnim pozicijama. Branislava Kosovac, direktorka Alta Retaila, naglasila je: “Ovo je ključni korak u razvoju Alta Retaila i jedan od najvećih poslovnih uspeha naše kompanije na tržištu Srbije. Preuzimamo kompanije koje decenijama uživaju veliko poverenje potrošača, imaju snažne tržišne pozicije i timove čije su znanje, posvećenost i profesionalnost izgradili respektabilne rezultate.”

Implikacije za tržište i zaposlene

Alta Retail planira da kroz modernizaciju, unapređenje procesa i inovacije otvori novo poglavlje rasta, uz poštovanje identiteta i tradicije brendova Idea, Mercator i Roda. Prema rečima Branislave Kosovac, ova akvizicija je pre svega ulaganje u ljude, razvoj i budućnost domaće trgovine. “Čvrsto verujemo da domaći kapital treba da bude pokretač razvoja najvećih privrednih sistema i stvaranja nove vrednosti za zaposlene, partnere, lokalne proizvođače i kupce. Ova transakcija potvrđuje naše dugoročno opredeljenje da investiramo u Srbiju, jačamo domaću privredu i gradimo kompanije sa snagom regionalnih lidera”, izjavila je Kosovac. Kao rezultat, ova transakcija može uticati na dinamiku domaće maloprodaje, konkurenciju i poziciju zaposlenih, uz očekivano jačanje operativne i tehnološke podrške u sektoru.

Pročitaj još

Domaće

Stvarna cena prvog kvadrata otkriva skrivene troškove kupovine stana

Kupovina prvog stana često donosi nepredviđene troškove, a administracija i birokratija mogu povećati ukupnu cenu znatno iznad očekivane

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stvarna cena prvog kvadrata otkriva skrivene troškove kupovine stana

Kupovina prvog stana često donosi nepredviđene troškove, a administracija i birokratija mogu povećati ukupnu cenu znatno iznad očekivane

Kupovina stana, posebno kada je u pitanju stvarna cena prvog kvadrata, za mnoge građane Srbije predstavlja ne samo finansijski izazov već i birokratsku prepreku. Prilikom prvog ulaska na tržište nekretnina, kupci često otkrivaju da troškovi prevazilaze očekivanja zbog niza skrivenih izdataka i administrativnih zahteva. Ovi dodatni troškovi nisu odmah vidljivi, ali mogu značajno uticati na ukupnu sumu koju će kupac platiti za nekretninu.

Već pri prvom pokušaju da se realizuje kupovina, pojavljuju se obaveze kao što su pribavljanje različitih uverenja iz svih opština u kojima je kupac ikada bio prijavljen. Povraćaj PDV-a, na koji mnogi računaju kao na olakšicu pri kupovini prvog stana, često je praćen komplikovanom dokumentacijom i neujednačenim tumačenjem pravila od strane poreskih organa. Zbog toga, stvarna cena prvog kvadrata može biti znatno viša od one koja se ističe u oglasima ili na početku procesa.

Skriveni troškovi i administracija povećavaju izdatke

Kupci se susreću sa situacijama gde određene greške, napravljene iz neznanja ili zbog neinformisanosti, mogu koštati nekoliko stotina ili čak nekoliko hiljada evra. Međutim, najskuplji su upravo oni troškovi koji se ne vide dok ne bude kasno. Osim toga, vreme provedeno u redovima za dokumentaciju i na administrativnim procedurama često prevazilazi vreme koje je posvećeno obilasku i izboru stana. Kao rezultat, stvarna cena prvog kvadrata uključuje i finansijske i vremenske resurse.

Pored toga, izostanak jasnih informacija i neujednačena praksa pojedinih institucija dodatno komplikuju proces. Povraćaj PDV-a, iako predviđen kao podsticaj za kupce, često postaje izvor frustracija zbog promene tumačenja propisa ili zahteva za dodatnom dokumentacijom. Mnogi kupci se suočavaju sa situacijom da su troškovi advokatskih usluga, taksi i naknada za izdavanje uverenja znatno viši nego što su planirali.

Najskuplje greške u procesu kupovine

Najveći finansijski udarac kupcima zadaju upravo greške koje nisu odmah očigledne. To su, na primer, neprovereni pravni status nekretnine ili nepotpuna dokumentacija, što može prouzrokovati dodatne troškove ili produžiti proces kupovine. Takođe, zbog složenosti postupka, mnogi prvi kupci stanova angažuju posrednike ili pravne savetnike, što dodatno povećava stvarna cena prvog kvadrata.

S obzirom na sve navedeno, jasno je da kupovina prvog stana zahteva pažljivo planiranje i prikupljanje informacija. Na taj način, moguće je izbeći skupe greške i smanjiti rizik od nepredviđenih izdataka. Stvarna cena prvog kvadrata tako obuhvata mnogo više od nominalne vrednosti u kupoprodajnom ugovoru, jer uključuje i administrativne, pravne i vremenske troškove, koji često ostanu nevidljivi dok se proces ne završi.

Pročitaj još

Domaće

Javna potrošnja u Evropi: Socijalna zaštita čini 40 odsto rashoda

Evropske države izdvajaju najviše sredstava za socijalnu zaštitu, dok zdravstvo i obrazovanje beleže značajne razlike među zemljama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Javna potrošnja u Evropi: Socijalna zaštita čini 40 odsto rashoda

Evropske države izdvajaju najviše sredstava za socijalnu zaštitu, dok zdravstvo i obrazovanje beleže značajne razlike među zemljama

Javna potrošnja u Evropi pokazuje jasne prioritete u raspodeli državnih sredstava, prema analizi baziranoj na podacima Eurostata za 2024. godinu. Najveći deo javnog novca u Evropskoj uniji odlazi na socijalnu zaštitu, koja čini približno 40 odsto ukupnih rashoda, dok zdravstvo učestvuje sa oko 15 odsto. Ovi podaci osvetljavaju kako se različite zemlje odnose prema svojim građanima i na koje sektore stavljaju akcenat u budžetima.

Kada se uporedi javna potrošnja u Evropi, jasno se uočava da su prioriteti država različiti. U Finskoj se gotovo polovina ukupne javne potrošnje usmerava na socijalnu zaštitu, dok Mađarska za istu namenu izdvaja oko četvrtine. Na nivou Evropske unije, izdaci za socijalnu zaštitu iznose 19,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno oko 40 odsto svih javnih rashoda. Najveće komponente ovog segmenta su penzije, pomoć porodicama, podrška u slučaju nezaposlenosti, bolesti i invaliditeta.

Struktura javne potrošnje i razlike među državama

Pored socijalne zaštite, zdravstvo je druga najvažnija stavka u javnoj potrošnji EU, sa prosečnim udelom od 15 odsto. Između država postoje značajne razlike: Irska izdvaja čak 24,3 odsto javnog budžeta za zdravstvo, dok je taj udeo u Švajcarskoj svega 6,7 odsto. U Ujedinjenom Kraljevstvu za zdravstvo odlazi 19 odsto ukupnih rashoda, što je više nego u Francuskoj (15,6 odsto) i Nemačkoj (15,4 odsto). Važno je napomenuti da niži procenat za zdravstvo ne mora značiti i manju ukupnu potrošnju, jer deo troškova mogu snositi domaćinstva ili privatni sektor.

Socijalna zaštita i zdravstvo zajedno čine oko 55 odsto javnih rashoda u EU. U Finskoj i Irskoj taj zbir prelazi 59 odsto, dok je u Mađarskoj 36 odsto, a na Malti 39,5 odsto. Obrazovanje, ekonomski poslovi i opšte javne usluge slede po veličini. U Švajcarskoj obrazovanje zauzima drugo mesto sa 16,3 odsto ukupnog budžeta, dok su u najvećim ekonomijama EU izdvajanja za obrazovanje ispod proseka Unije od 9,7 odsto; najniže je u Italiji sa 8 odsto.

Ostale kategorije i procenat izdvajanja

Opšte javne usluge, koje uključuju rad institucija, parlamenta i upravljanje javnim finansijama, variraju od 7,5 odsto u Bugarskoj do 21,2 odsto u Mađarskoj. U Mađarskoj, Grčkoj i Italiji ovaj segment je druga najveća stavka rashoda. Ekonomski poslovi, koji obuhvataju izdatke za privredu, industriju, energetiku i transport, čine 6,5 odsto javne potrošnje u Danskoj, do 20,3 odsto na Malti.

Odbrana na nivou EU zauzima 3,5 odsto ukupnih rashoda. Udeo iznosi 4,9 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu, 3,2 odsto u Francuskoj i 2,7 odsto u Nemačkoj. Preostale kategorije, poput kulture, rekreacije, zaštite životne sredine i stanovanja, čine ukupno 5,6 odsto javne potrošnje u EU.

Procene po stanovniku i značaj za građane

Veći udeo u javnim rashodima ne znači nužno i više novca po stanovniku. Zemlja sa nižim procentom može imati veće apsolutne iznose ako raspolaže većim ukupnim budžetom. Zbog toga je za realnu sliku potrebno posmatrati i iznose po stanovniku, uzimajući u obzir razlike u kupovnoj moći između država. Takođe, način finansiranja pojedinih sektora, kao što je zdravstvo, može uticati na to kako se troškovi dele između države i građana.

Javna potrošnja u Evropi ostaje ključni indikator društvenih prioriteta i ekonomskog razvoja. Načini raspodele sredstva jasno pokazuju koliko svaka država ulaže u zaštitu građana, razvoj infrastrukture i unapređenje javnih usluga, čime direktno utiče na kvalitet života stanovništva.

Pročitaj još

U Trendu