Connect with us

Domaće

Elektroprivreda Srbije ostvarila neto dobit od 973 miliona evra, pad zarade 77 odsto u 2024.

EPS zabeležio proizvodnju od 33 teravat sata u 2024. godini, dok su državne garancije za energetske projekte planirane na 2,5 milijarde evra

Published

on

Colorful abstract of a light bulb reflecting on a surface with a vibrant rainbow gradient. Foto Izvor: Pink.rs

EPS zabeležio proizvodnju od 33 teravat sata u 2024. godini, dok su državne garancije za energetske projekte planirane na 2,5 milijarde evra

Elektroprivreda Srbije (EPS) ostvarila je neto dobit od 973 miliona evra u 2023. godini, što je rezultat izuzetnih hidroloških uslova i visokih tržišnih cena tokom energetske krize, prema ekonomskim analizama. Međutim, u 2024. godini EPS je zabeležio pad zarade od čak 77 odsto, a ukupna proizvodnja struje iznosila je 33 teravat sata, što je samo 10 odsto više nego tokom NATO bombardovanja 1999. godine i približno jednako kao u vreme poplava 2014. godine.

Prema rečima profesora Ognjena Radonjića, fiskalni rizici za 2026. godinu dodatno rastu jer su planirane državne garancije za EPS gotovo 2,5 milijarde evra, namenjene samobalansirajućim solarnim elektranama i vetroparkovima. Ističe se da menadžment EPS-a nema podsticaj na efikasnost jer država garantuje dug, pa u slučaju neuspeha projekata garancije prelaze u javni dug i utiču na smanjenje ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i druge javne potrebe.

U 2024. godini, trgovinski deficit Srbije iznosio je oko 10 milijardi evra, što je za 20 odsto više u poređenju sa 2019. godinom. Time se dodatno opterećuje platni bilans, posebno jer je od ove godine uvedena karbonska taksa na srpski izvoz u Evropsku uniju, dok domaća industrija koristi struju od koje se 70 odsto proizvodi iz lignita. Radonjić objašnjava: “Svaki deficit, i budžetski i trgovinski, mora da se nadoknadi i na ovaj način dolazi do prelivanja troškova na građane, jer će se ti manjkovi na kraju plaćati iz rastućeg javnog duga.”

Građani su dodatno pogođeni slabom naplatom potraživanja, jer više od 50 preduzeća duguje EPS-u preko 200 miliona evra. Kako navodi Radonjić, ovo znači da se subvencionišu neplatiše, a dug će na kraju pasti na teret građana.

Kada je reč o ekološkim pokazateljima, EPS je tokom 2024. godine emitovao 644 metričke tone ugljen-dioksida po teravat satu proizvedene struje, što je približno 10 puta više nego u Mađarskoj, 30 puta više nego u Češkoj i oko pet puta više nego u Hrvatskoj. Razlika je i u diverzifikaciji proizvodnje: EPS kontroliše 94 odsto domaće proizvodnje električne energije, dok državne kompanije u Mađarskoj, Češkoj i Hrvatskoj učestvuju sa 55, 45 i 75 odsto.

Prodaja RTB Bor kineskoj kompaniji Ziđin za 350 miliona dolara i izdvajanje 600 miliona evra za prenos utakmica Premijer lige u Srbiji navode se kao primeri rasipanja resursa. Profesor Radonjić upozorava da bez društvenog dogovora i reformi energetski sektor može postati teret koji vuče celu privredu na dno.

“To je sistem koji, praktično, jede svoju vrednost, gde partijsko upravljanje ključnim preduzećima proizvodi gubitke koji se prelivaju u javni dug, troškovi se socijalizuju a prihodi privatizuju, dok se socijalni mir kupuje erozijom budućeg bruto domaćeg proizvoda”, ocenjuje Radonjić. U poređenju sa državnim energetskim kompanijama iz regiona, EPS ima najniže učešće neto profita u ukupnim prihodima, kao i po zaposlenom.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Norveška ostvarila najviši nacionalni dohodak, SAD tek na 17. mestu po indeksu prosperiteta

Novi indeks prosperiteta za 2026. pokazuje: Irska sa BDP-om od 150.000 dolara po stanovniku, razlika zbog multinacionalnih kompanija iznosi 70.000 dolara

Published

on

By

Novi indeks prosperiteta za 2026. pokazuje: Irska sa BDP-om od 150.000 dolara po stanovniku, razlika zbog multinacionalnih kompanija iznosi 70.000 dolara

Novi indeks prosperiteta, koji analizira više od 50 zemalja koristeći podatke Međunarodnog monetarnog fonda, Svetske banke, UNDP-a, Eurostata i OECD-a, pokazuje da Norveška ima najviši ukupni nacionalni dohodak u 2026. godini, dok Sjedinjene Američke Države zauzimaju tek 17. mesto. Klasični BDP po glavi stanovnika, kao u slučaju Irske gde iznosi 150.000 dolara (po paritetu kupovne moći), često ne odražava stvarno bogatstvo građana, jer je razlika između ukupne proizvodnje i stvarnog dohotka domaćinstava čak 70.000 dolara po stanovniku zbog prisustva kompanija kao što su Apple, Google i Pfizer.

Prema novim kriterijumima, Evropa i dalje dominira globalnim listama najprosperitetnijih zemalja. Norveška se ističe zahvaljujući uravnoteženom socijalnom modelu, dok Irska beleži visoke realne prihode uprkos “napumpanom” BDP-u. Luksemburg je zabeležio pad sa prve pozicije, ali ostaje među liderima, dok Island pokazuje snažne razvojne pokazatelje i nisku stopu siromaštva. Zajedničko ovim zemljama je kombinacija snažne ekonomije i visokih društvenih standarda, što klasične liste često zanemaruju.

Sjedinjene Američke Države su, prema ovom indeksu, na 17. mestu, što ukazuje na jaz između ekonomske snage i raspodele bogatstva. Francuska je na 20. mestu, iza Češke, koja se ističe ravnomernom raspodelom prihoda. Italija, Španija i Estonija ostvarile su skromnije rezultate zbog nižih prihoda i većih socijalnih razlika.

Izvan Evrope, Sejšeli prednjače u Africi zahvaljujući visokom BDP-u po stanovniku i stabilnim društvenim indikatorima. U Latinskoj Americi Urugvaj prvi put zauzima vodeću poziciju ispred Čilea i Paname, dok u Aziji Singapur vodi, ali mu viši nivo nejednakosti ograničava poziciju, ispred Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Ovi rezultati pokazuju da bogatstvo zemlje više nije merilo samo veličine ekonomije, već i kvaliteta društva i ravnomerne raspodele prihoda, što značajno menja globalni poredak najprosperitetnijih država.

Pročitaj još

Domaće

Četvrtina roditelja u Francuskoj i dalje podržava telesno kažnjavanje, 25 odsto smatra šamar efikasnim

Istraživanje pokazuje da 32 odsto roditelja smatra da su telesne kazne potrebne, a 68 odsto je vikalo na dete tokom poslednjih 12 meseci

Published

on

By

Istraživanje pokazuje da 32 odsto roditelja smatra da su telesne kazne potrebne, a 68 odsto je vikalo na dete tokom poslednjih 12 meseci

Francuski zakon poznat kao „Zakon protiv šamara“, koji od 10. jula 2019. godine zabranjuje fizičko, verbalno i psihološko nasilje nad decom, i dalje izaziva podeljena mišljenja među roditeljima, pokazuju podaci najnovijeg Ifop barometra Fondacije za detinjstvo i agencije Preveo. Prema ovom istraživanju, 25 odsto roditelja veruje da je šamar efikasan način vaspitavanja, dok 32 odsto smatra da su telesne kazne neophodne za pravilno ponašanje dece.

Analiza dalje otkriva da 23 odsto roditelja i dalje smatra da imaju pravo da primene telesnu kaznu, dok čak 40 odsto veruje da dete zahvaljujući fizičkom kažnjavanju uči razliku između dobrog i lošeg. Iako su mere protiv vaspitnog nasilja uvedene pre sedam godina, „uobičajeno vaspitno nasilje“ i dalje je prisutno: tokom prethodnih 12 meseci, 68 odsto roditelja priznalo je da je vikalo na dete, 30 odsto da je udarilo dete po ruci ili nozi, a 19 odsto da je koristilo omalovažavajuće reči poput „glup“ ili „lenj“.

Ukupno, 83 odsto roditelja izjavilo je da je tokom protekle godine primenilo barem jedan oblik verbalnog ili psihološkog nasilja, a 37 odsto barem jedan oblik fizičkog nasilja. Fondacija za detinjstvo ističe da se pravdanje ovakvih praksi kao vaspitnih alata i dalje nastavlja, uprkos zabrani i potvrdi Kasacionog suda iz januara 2026. godine, koji je naglasio da francusko zakonodavstvo ne predviđa pravo roditelja na fizičko kažnjavanje dece.

Francuska je, usvajanjem ove odredbe, postala 56. zemlja u svetu koja je zakonom zabranila svaki oblik nasilja u vaspitanju dece. Ipak, podaci pokazuju da značajan broj roditelja i dalje podržava tradicionalne metode discipline, što ukazuje na potrebu za daljim edukacijama i promenom društvenih shvatanja kada je reč o vaspitanju.

Pročitaj još

Domaće

Delta Auto Grupa potpisala ugovor sa AVATR, rast brenda veći od 130 odsto

Ekskluzivna saradnja donosi premium električne modele, planirano lansiranje 17 vozila do 2030. godine

Published

on

By

Ekskluzivna saradnja donosi premium električne modele, planirano lansiranje 17 vozila do 2030. godine

Delta Auto Grupa zaključila je 24. aprila 2026. godine ugovor o saradnji sa kineskim premium hi-tech automobilskim brendom AVATR, iza kojeg stoje Changan Automobile, CATL i Huawei. Partnerstvo je ozvaničeno na međunarodnom sajmu Beijing International Automotive Exhibition (Auto China), a Delta Auto Grupa postaje prvi i ekskluzivni distributer ovog brenda na tržištima Zapadnog Balkana, zajedno sa Norveškom, uvodeći AVATR u Evropu.

AVATR, koji beleži rast veći od 130 odsto, razvija premium električne SUV i sedan modele nove generacije, spajajući avangardni dizajn sa naprednim tehnologijama. Brend je rezultat saradnje Changan Automobile (razvoj i proizvodnja vozila), CATL (najveći proizvođač baterija na svetu, zadužen za domet i performanse) i Huawei (razvoj digitalnih sistema i produbljivanje saradnje kroz tehnološki razvoj). Prema planu, do 2030. godine biće lansirano 17 modela u segmentima limuzina, SUV i MPV vozila.

AVATR funkcioniše kao nezavisan premium brend sa sopstvenim dizajnom i tržišnim pristupom, uz dizajnerski centar u Minhenu i R&D kapacitete u Chongqingu i Šangaju. Vozila su namenjena korisnicima koji očekuju više od klasičnog iskustva vožnje, kombinujući futuristički dizajn i luksuz.

“Naša kompanija već tri decenije radi na tome da domaćem tržištu približi najnaprednije brendove i tehnologije iz celog sveta. Kroz saradnju sa AVATR-om nastavljamo takav pravac, uvodeći na tržište novu generaciju visokotehnoloških, luksuznih automobila koji pomeraju granice. Na ovom partnerstvu radili smo gotovo dve godine, kroz intenzivne pregovore i pažljiv odabir, kako bismo doneli brend koji zaista pravi razliku. Danas, uz AVATR, dodatno jačamo naše prisustvo u Kini, uz tim i operativnu bazu u Šangaju, čime smo još bliže tržištu koje predvodi globalne promene u industriji. Ponosni smo što ovim partnerstvom dodatno širimo portfolio, ali i doprinosimo razvoju savremene mobilnosti u regionu”, izjavila je Aleksandra Đurđević, CEO Delta Auto Grupe.

Delta Auto Grupa je među prvim kompanijama na domaćem tržištu koja je uvela električna vozila, a uvođenjem AVATR brenda dodatno širi portfolio u segmentu električnih i inteligentnih vozila. “Već nekoliko godina aktivno pratimo razvoj automobilske industrije u Kini i kroz postojeću saradnju sa vodećim proizvođačem električnih lakih komercijalnih vozila, stekli smo dragoceno iskustvo u ovom segmentu. Pored toga, kroz pažljivo vođen proces selekcije i razgovore sa brojnim brendovima, strateški smo odabrali partnerstvo sa AVATR-om kao jednim od najperspektivnijih izbora u premium segmentu putničkih vozila”, istakao je Lazar Radanov-Radičev, direktor za razvoj novih biznisa u Delta Auto Grupi.

Pročitaj još

U Trendu