Connect with us

Domaće

Inflacija u avgustu usporila na 2,2 odsto, gorivo i komunalije najviše poskupeli

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, najveći rast cena zabeležen je u transportu zbog poskupljenja goriva, dok je hrana pojeftinila na godišnjem nivou

Objavljeno pre

,

Inflacija u avgustu usporila na 2,2 odsto, gorivo i komunalije najviše poskupeli Foto Izvor: Pexels / AlphaTradeZone

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, najveći rast cena zabeležen je u transportu zbog poskupljenja goriva, dok je hrana pojeftinila na godišnjem nivou

Inflacija u avgustu usporila je na 2,2 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku. Cene su u avgustu porasle za 0,5 odsto u odnosu na jul, dok je od početka godine prosečna inflacija iznosila 3 odsto. Kao rezultat, glavni pokretači rasta cena bili su komunalne usluge i gorivo.

Detaljna struktura inflacije u avgustu

U avgustu je oblast Transport zabeležila rast cena od 1,7 odsto u odnosu na prethodni mesec. Glavni uzrok bio je rast cena goriva za 3 odsto. Usled toga, transport je ostao najznačajniji pojedinačni faktor rasta potrošačkih cena. U isto vreme, usluge iz oblasti rekreacija, sport i kultura poskupele su 1,3 odsto. Nameštaj, oprema za domaćinstvo i tekuće održavanje stana, kao i predmeti i usluge lične nege, socijalna zaštita i druge usluge, zabeležili su rast cena od 0,9 odsto. Grupa hrana i bezalkoholna pića, alkoholna pića i duvan, kao i restorani i hoteli, poskupeli su na mesečnom nivou za 0,4 odsto. Istovremeno, oblasti stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva, zdravlje, osiguranje i finansijske usluge poskupeli su za po 0,3 odsto. Usluge u grupama informisanje i komunikacije i obrazovanje poskupeli su po 0,1 odsto. S druge strane, odeća i obuća pojeftinili su 0,5 odsto na mesečnom nivou.

Međugodišnje promene i glavne odlike inflacije u avgustu

Kada se posmatra međugodišnja inflacija u avgustu, najveći rast cena zabeležen je u oblasti transporta – 9,3 odsto. To je posledica poskupljenja goriva za 15,4 odsto u odnosu na avgust prošle godine. Pored toga, alkoholna pića i duvan zabeležili su rast cena od 6,9 odsto. Pivo je poskupelo 8,9 odsto, žestoka pića 3,9 odsto, a duvan 7,1 odsto. Zanimljivo, jedina oblast sa padom cena na godišnjem nivou bila je hrana, koja je pojeftinila 7,2 odsto u odnosu na avgust prethodne godine. Najveći pad beleži voće, sa smanjenjem cena od 22 odsto, dok je povrće jeftinije 14 odsto. Svi ostali prehrambeni proizvodi, osim bezalkoholnih pića i kafe, imali su niže cene nego prošle godine.

Širi ekonomski kontekst i značaj podataka

Prema objavljenim podacima, inflacija u avgustu nastavlja trend stabilizacije u poređenju sa prethodnim mesecima. U julu je međugodišnja inflacija iznosila 1,9 odsto, što ukazuje na blago ubrzanje, ali i dalje ostaje na relativno niskom nivou. Pad cena hrane ima pozitivan uticaj na kupovnu moć domaćinstava, posebno u periodima visokih troškova života. S druge strane, rast cena goriva i transporta povećava troškove poslovanja i svakodnevnih aktivnosti građana. Statistički podaci dobijeni su iz zvaničnog saopštenja Republičkog zavoda za statistiku, a predstavljaju ključni ekonomski indikator za formulisanje monetarne i fiskalne politike u narednom periodu.

Pročitaj još

Domaće

Proizvodnja likera od lavande u Čačku donela novi biznis model i 2.500 sadnica

Porodični biznis u Čačku razvija inovativne napitke od lavande, sa 2.500 sadnica i širenjem na tržište Hrvatske

Objavljeno pre

,

Objavio:

Proizvodnja likera od lavande u Čačku donela novi biznis model i 2.500 sadnica – liker od lavande u Čačku

Porodični biznis u Čačku razvija inovativne napitke od lavande, sa 2.500 sadnica i širenjem na tržište Hrvatske

Ana Tomašević i Bojan Milenković razvijaju porodični biznis sa 2.500 sadnica lavande na imanju kod Čačka, donoseći proizvodnju likera od lavande u zemlju poznatu po šljivama i rakiji. Njihov brend Eden Origin plasira dva proizvoda, liker Viola Verde i sirup Ramonda, koji su ovog leta postali popularni u beogradskim koktel barovima. U prvoj godini testirali su kako lavanda uspeva na njihovoj zemlji, a sada pregovaraju o izvozu u Hrvatsku.

Biznis model sa fokusom na kvalitet i mali rizik

Odluku da pokrenu biznis u sektoru prerade lavande doneli su posle višegodišnjeg planiranja i istraživanja tržišta. Pre svega, izabrali su model postepenog ulaganja, koristeći sopstvena sredstva i pomoć porodice umesto kredita. „Nismo želeli da odmah uložimo veliki novac dok ne proverimo kako tržište reaguje na napitke od lavande“, kaže Bojan Milenković. Prvi proizvodi, liker Viola Verde (spoj lavande i vanile) i sirup Ramonda (kombinacija lavande i borovnice), razvijeni su nakon pažljivog testiranja receptura i uslova uzgoja. Kao rezultat, brend se sada pozicionira kao redak proizvođač inovativnih napitaka, dok je broj sadnica postepeno rastao do trenutnih 2.500.

Porodična organizacija i izazovi proizvodnje

U proizvodnji lavande i razvoju proizvoda učestvuje cela porodica, naročito tokom berbe koja je najzahtevniji period. Ana Tomašević ističe da znanje stečeno na ekonomskom fakultetu i iskustvo u razvoju inovacija olakšavaju pozicioniranje proizvoda i komunikaciju sa kupcima. S druge strane, većinu obaveza vezanih za proizvodnju, promociju i prodaju obavljaju sami, što im omogućava potpunu kontrolu nad kvalitetom i brendom. Osim toga, fleksibilnost porodičnog preduzeća omogućava brzu reakciju na promene tržišta.

Planovi za izvoz i širenje na nova tržišta

Trenutno su u pregovorima o izvozu proizvoda na tržište Hrvatske. Iako planiraju proširenje, Ana i Bojan naglašavaju da im je važniji kvalitet proizvoda od povećanja broja sadnica. Njihov pristup, inspirisan modelom malih serija i kontinuiranog unapređenja, smanjuje rizik i omogućava bolju prilagodbu tržištu. Liker od lavande u Čačku pokazuje da inovacije u poljoprivredi i prehrambenoj industriji mogu doneti uspeh i u tradicionalnim sredinama.

Pročitaj još

Domaće

Subvencije za električna vozila u Srbiji produžene do 1. decembra, izdvojeno 3 miliona evra

Vlada Srbije produžila rok za subvencije na električna vozila, maksimalni iznos po vozilu ostaje 5.000 evra, ukupno dovoljno za 600 automobila

Objavljeno pre

,

Objavio:

Subvencije za električna vozila u Srbiji produžene do 1. decembra, izdvojeno 3 miliona evra

Vlada Srbije produžila rok za subvencije na električna vozila, maksimalni iznos po vozilu ostaje 5.000 evra, ukupno dovoljno za 600 automobila

Vlada Srbije produžila je rok za podnošenje zahteva za subvencije za električna vozila do 1. decembra. Subvencije za električna vozila u Srbiji ostaju u istim iznosima, dok je za ovu godinu obezbeđeno ukupno 3 miliona evra, što omogućava podršku za oko 600 novih automobila.

Detalji o subvencijama za električna vozila u Srbiji

Prema novoj uredbi, građani, preduzetnici i pravna lica mogu da konkurišu za subvencije za električna vozila u Srbiji do 1. decembra, umesto do ranije planiranog 30. septembra. Subvencije se dodeljuju po redosledu pristiglih i kompletnih zahteva, sve dok ima sredstava u budžetu. Iznosi subvencija ostali su nepromenjeni: za novi električni automobil ili lako teretno vozilo do 3,5 tona dodeljuje se 5.000 evra, za električne motocikle, teške tricikle i četvorocikle 500 evra, a za mopede i lake tricikle 250 evra. Pravo na subvenciju imaju fizička lica, preduzetnici i kompanije, pod uslovom da je vozilo novo, odnosno da nije bilo korišćeno ili registrovano pre podnošenja zahteva. Subvencija može biti iskorišćena kao deo učešća za finansijski lizing ili za plaćanje dela kupoprodajne cene vozila. Zahtev se podnosi elektronski Ministarstvu zaštite životne sredine preko portala eUprava. Potrebna dokumentacija uključuje predračun dobavljača, predugovor, potvrdu o homologaciji, Certificate of Conformity (CoC) i dokaze o novosti vozila.

Budžet, prethodni rezultati i ograničenja programa

Za 2026. godinu država je obezbedila ukupno 3 miliona evra za subvencije za električna vozila u Srbiji, što je dovoljno za oko 600 vozila u kategoriji sa najvišom subvencijom. Prema zvaničnim podacima, prošle godine je odobreno 980 subvencija, a država je tada izdvojila 450 miliona dinara (3,8 miliona evra). Najveći deo tih subvencija dodeljen je pravnim licima, dok se hibridna vozila, iako ekološki prihvatljiva, ne subvencionišu već tri godine. Od 2020. godine do kraja 2025. subvencionisana je kupovina više od 3.800 vozila, pri čemu su ranijih godina dominirala hibridna vozila. Prema rečima ministarke zaštite životne sredine Sara Pavkov, ove godine je pristiglo oko 1.000 zahteva. Međutim, zvanična cifra od 600 vozila koja mogu biti subvencionisana u 2026. godini ukazuje na ograničen kapacitet aktuelnog programa. Odluka da hibridna vozila više ne budu deo subvencionisanja izazvala je komentare u sektoru, jer su ona u Evropi često viđena kao prelazno rešenje dok ne bude izgrađena potpuna infrastruktura za električnu mobilnost.

Prijava, procedura i značaj za tržište električnih vozila

Elektronska prijava i transparentna procedura omogućavaju efikasno sprovođenje programa subvencija za električna vozila u Srbiji. Nakon odobrenja subvencije, kupac ima osam dana da dostavi dokaze o kupovini ili zaključenju lizinga i uplati učešće. Kao rezultat ovih mera, od 2020. godine raste broj električnih automobila na domaćem tržištu, ali i dalje postoji značajna razlika u odnosu na evropske zemlje gde je penetracija električnih vozila veća. S druge strane, smanjenje ukupnog budžeta za subvencije u 2026. godini za 60 odsto u poređenju sa prethodnom godinom može ograničiti ukupan broj novih električnih vozila. Ova odluka ima direktan uticaj na dinamiku rasta sektora e-mobilnosti u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

Prevoznici Srbije odložili blokadu granice zbog napretka sa EU vizama

Dogovor sa Kancelarijom EU otvara mogućnost za olakšano izdavanje viza vozačima sa Zapadnog Balkana, dok se dalji koraci pažljivo prate

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prevoznici Srbije odložili blokadu granice zbog napretka sa EU vizama

Dogovor sa Kancelarijom EU otvara mogućnost za olakšano izdavanje viza vozačima sa Zapadnog Balkana, dok se dalji koraci pažljivo prate

Prevoznici Srbije odložili su najavljenu blokadu granice 14. septembra, nakon što je postignut napredak u razgovorima sa Kancelarijom EU u Srbiji povodom izdavanja posebnih viza za profesionalne vozače sa Zapadnog Balkana. Ovu odluku saopštio je organizacioni odbor protesta iz Poslovnog udruženja Međunarodni transport (PUMED), navodeći da su inicirani institucionalni dogovori oko rešavanja ključnih prepreka za slobodan transport robe između Srbije i zemalja EU. Blokada granice, koja je prethodno planirana kao odgovor na probleme sa viznim režimom, sada je samo odložena, a ne otkazana.

Napredak u rešavanju pitanja viza vozača

Tokom poslednjih razgovora postignut je napredak u definisanju rokova za izdavanje posebnih viza za vozače sa Zapadnog Balkana. Ove vize su ključne za nesmetano poslovanje transportnog sektora. S druge strane, trenutna pravila Šengenskog sporazuma ograničavaju boravak vozača na 90 dana u periodu od 180 dana, što izaziva probleme u svakodnevnom radu i dovodi do hapšenja, deportacija ili zabrana ulaska za vozače. Ova ograničenja su, prema prevoznicima, od ranije tolerisana, ali su sada strogo sprovođena zahvaljujući novom digitalnom sistemu EES, koji povezuje sve članice Šengena.

Institucionalni dogovor kao prioritet

Prema saopštenju organizacionog odbora, odluka o odlaganju protesta doneta je kako bi se dala šansa institucionalnim rešenjima i realizaciji dogovorenih obaveza. „Primarni cilj Udruženja uvek je bio rešenje problema, a ne sam protest, pa smatramo da je u ovom trenutku odgovorno i svrsishodno dati šansu institucionalnom dogovoru i realizaciji preuzetih obaveza“, navodi se u saopštenju. Organizatori naglašavaju da će pažljivo pratiti realizaciju dogovorenih koraka i rokova, te da će, u slučaju opstrukcija ili odstupanja od dogovora, ponovo aktivirati proteste. Pored toga, diplomatske aktivnosti državnih institucija Srbije dovele su do napretka kod većeg broja članica EU, što dodatno ohrabruje prevoznike da sačekaju ishod pregovora.

Šira tržišna slika i ekonomski značaj

Prevoznici iz Srbije su i ranije prvi u regionu odustajali od protesta, što ih je izdvojilo u odnosu na kolege iz okolnih zemalja Zapadnog Balkana. Međutim, problemi sa vizama i ograničenjima boravka ostaju ozbiljan izazov za ceo transportni sektor regiona. Pravilno rešavanje ovog pitanja može direktno uticati na efikasnost i konkurentnost prevoznika, kao i na robni promet između Zapadnog Balkana i Evropske unije. Očekuje se da će dalji tok pregovora biti presudan za stabilnost sektora i nastavak izvoza i uvoza robe pod povoljnijim uslovima. U saopštenju je zaključeno da okupljanje prevoznika na granicama ostaje krajnja mera, ali da trenutni napredak daje osnov za optimizam. Javnost će biti blagovremeno obaveštena o svim daljim koracima i ishodu pregovora.

Pročitaj još

U Trendu