Connect with us

Domaće

Autonomija na poslu dovodi do povećanog radnog angažovanja kod zaposlenih

Istraživanje na 40 preduzetnika pokazuje da veća sloboda na poslu može rezultirati dužim radnim vremenom i manjim psihološkim isključivanjem

Objavljeno pre

,

Autonomija na poslu dovodi do povećanog radnog angažovanja kod zaposlenih Foto Izvor: Pexels / Alena Shekhovtcova

Istraživanje na 40 preduzetnika pokazuje da veća sloboda na poslu može rezultirati dužim radnim vremenom i manjim psihološkim isključivanjem

Autonomija na poslu postaje sve češći fenomen u savremenom radnom okruženju, ali donosi i neočekivane posledice za zaposlene. Istraživanje koje je sprovela Andreana Drenčeva, predavačica na Kraljevskom koledžu u Londonu, obuhvatilo je 40 preduzetnika i pokazalo da sloboda u organizaciji radnog vremena i zadataka često vodi ka tome da zaposleni rade više, a ne manje. Ključni nalaz je da radnici koji imaju visok stepen autonomije teško uspevaju da se mentalno distanciraju od posla.

Povećana odgovornost i produžen radni dan

Kada zaposleni samostalno određuje kako, gde i kada će obavljati radne zadatke, često oseća da je kompletna odgovornost na njemu. Zbog toga, posao ne ostaje samo u okviru radnog vremena, već se prenosi i u privatni život. Ovaj fenomen posebno je izražen kod onih koji rade od kuće, gde fizička granica između posla i slobodnog vremena nestaje. Na taj način, radni dan se lako produžava, a psihološko isključivanje postaje izazov. Izostanak jasne strukture radnog vremena može dovesti do stalnog razmišljanja o poslovnim zadacima i strategijama za unapređenje poslovanja.

Potreba za dokazivanjem i psihološke posledice

Osim toga, istraživanja su pokazala da zaposleni sa autonomijom često osećaju potrebu da dokažu svoju posvećenost. Kada rad od kuće smanjuje neposrednu vidljivost pred nadređenima, zaposleni teže da odgovaraju na poslovnu korespondenciju i preuzimaju dodatne projekte, čak i van zvaničnog radnog vremena. Kao rezultat, odgovornost ne prestaje sa završetkom radnog dana. Ovakav pristup može imati negativne posledice po zdravlje, jer je psihološko isključivanje iz posla ključno za emocionalni i kognitivni oporavak.

Balans između autonomije i zaštite zaposlenih

S druge strane, autonomija na poslu donosi i značajne prednosti, poput većeg zadovoljstva i motivacije. Međutim, prevelika sloboda može dovesti do sagorevanja ako zaposleni ne nauče kako da postave granice između poslovnog i privatnog života. Upravo zato je važno da kompanije razmotre kako da podrže zaposlene u efikasnom korišćenju autonomije, uz očuvanje njihovog zdravlja i produktivnosti. Problem nije samo u tome koliko slobode treba dati zaposlenima, već i u tome da li će tu slobodu znati da koriste bez pretvaranja radnog dana u posao koji traje 24 sata.

Pročitaj još

Domaće

Komunalni sektor Srbije ulaže u novu toplanu i geotermalnu energiju za modernizaciju

Beogradske elektrane pokreću novu toplanu na Ekspo lokaciji i planiraju geotermalnu bušotinu, dok sektor očekuje zapošljavanje novih kadrova

Objavljeno pre

,

Objavio:

Komunalni sektor Srbije ulaže u novu toplanu i geotermalnu energiju za modernizaciju

Beogradske elektrane pokreću novu toplanu na Ekspo lokaciji i planiraju geotermalnu bušotinu, dok sektor očekuje zapošljavanje novih kadrova

Komunalni sektor Srbije najavio je modernizaciju kroz uvođenje naprednih energetskih rešenja, uključujući novu toplanu i istraživanje geotermalne energije. Na skupu „Dan komunalaca 2026“ istaknuto je da će proces digitalne transformacije i primena pametnih tehnologija omogućiti veći stepen automatizacije i efikasnije upravljanje resursima. Ključni prioritet postaje ulaganje u inovativne projekte, što je potvrđeno najavom Beogradskih elektrana o puštanju u probni rad nove toplane na Ekspo lokaciji, kao i planovima za geotermalnu bušotinu.

Investicije u novu toplanu i digitalizaciju sektora

Nova toplana Beogradskih elektrana omogućiće proizvodnju toplotne i rashladne energije za grejanje, hlađenje i snabdevanje stanova protočnom toplom vodom. Osim toga, predviđena je i proizvodnja električne energije. Prema rečima Vanje Vukića, direktora JKP „Beogradske elektrane“, ova tehnologija se po prvi put uvodi u istoriji preduzeća i koristi najbolje svetske prakse, dok su u projektovanju učestvovali domaći stručnjaci. S druge strane, Dalibor Joknić, sekretar Udruženja za komunalne delatnosti Privredne komore Srbije, naglasio je da je komora fokusirana na stratešku modernizaciju kroz digitalizaciju podataka i sistemsku integraciju. Kao rezultat transformacije, sektor će tražiti veći broj novih stručnjaka za upravljanje savremenim sistemima.

Geotermalna energija i regionalna saradnja

Uporedo sa puštanjem nove toplane, Beogradske elektrane planiraju istraživanje geotermalnih potencijala u saradnji sa Rudarsko-geološkim fakultetom. Dosadašnja istraživanja pokazala su prisustvo geotermalne energije na pojedinim lokacijama u Beogradu, što otvara mogućnost za izgradnju eksploatacione bušotine. „Kada potvrdimo resurse, počećemo eksploataciju po uzoru na evropske gradove“, izjavio je Vukić. Planira se i razvoj akumulatora toplotne energije, što bi omogućilo skladištenje toplote i korišćenje u periodima najveće potrošnje. Takođe, značajna pažnja posvećena je regionalnoj saradnji i razmeni znanja. Sebastijan Zupanc, direktor Komore komunalne privrede Slovenije, istakao je da transfer iskustava doprinosi prevazilaženju izazova sa kojima se suočava komunalni sektor u regionu.

Uticaj investicija na zapošljavanje i održivost

Modernizacija komunalnog sektora kroz projekte kao što su nova toplana i digitalizacija, imaće direktan uticaj na otvaranje novih radnih mesta i unapređenje usluga. Pored toga, implementacija pametnih tehnologija i energetski efikasnih rešenja doprinosi smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu. Panel diskusije na skupu „Dan komunalaca 2026“ obuhvatile su teme poput smart tehnologija za gradove, zelenog grejanja, cene usluga i održivog razvoja. Ovakav razvoj događaja omogućava komunalnim preduzećima da se približe evropskim standardima, a građanima Srbije donosi pouzdanije i ekološki prihvatljivije usluge.

Pročitaj još

Domaće

Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto

Inflacija u granicama cilja, BDP raste 3,8 odsto dok industrija beleži pad, a nezaposlenost dostiže rekordno niskih 7,2 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto – inflacija u Srbiji

Inflacija u granicama cilja, BDP raste 3,8 odsto dok industrija beleži pad, a nezaposlenost dostiže rekordno niskih 7,2 odsto

Narodna banka Srbije odlučila je da referentna kamatna stopa ostane na nivou od 5,75 odsto. Ova odluka doneta je na sednici Izvršnog odbora 10. septembra 2026. godine. Referentna kamatna stopa ključna je za određivanje troškova zaduživanja u zemlji. I dalje ostaju nepromenjene i kamatne stope na depozitne olakšice od 4,5 odsto i kreditne olakšice od 7,0 odsto.

Razlog za ovakvu monetarnu politiku leži u kretanju inflacije u Srbiji. Inflacija se od juna nalazi ispod centralne ciljne vrednosti, a u julu je iznosila 1,9 odsto. Taj pad pre svega je posledica nižih cena hrane, posebno voća i povrća, koje su u poređenju sa julom prošle godine bile niže za 18 odsto. Na taj način, inflacija u Srbiji ostaje u granicama cilja od 3 odsto plus-minus 1,5 odsto.

Inflacija u Srbiji i uticaj međunarodnih faktora

Prema avgustovskoj projekciji, očekuje se da će inflacija tokom 2026. godine biti niža nego što je predviđeno tri meseca ranije. U celoj projekciji za naredne dve godine, inflacija bi trebalo da ostane u ciljanom rasponu. “Imajući u vidu nisku bazu iz prošle godine zbog ograničenja trgovačkih marži i rast svetskih cena energenata, procenjujemo da će se inflacija od septembra kretati oko 4 odsto i na tom nivou ostati tokom 2027. godine, a zatim će biti postepeno snižena”, navodi se u saopštenju Narodna banka Srbije.

Bazna inflacija, koja isključuje cene hrane, energije, alkohola i cigareta, poslednjih godinu dana nije bitno promenila intenzitet i strukturu. Tokom jula 2026. godine iznosila je oko 4,5 odsto, što je gornja granica cilja za ovaj pokazatelj.

Privredni rast i stanje industrije

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromesečju 2026. iznosio je 3,8 odsto međugodišnje. To je više nego što se prethodno procenjivalo (3,6 odsto). Međutim, industrijska proizvodnja zabeležila je pad od 2,3 odsto u julu 2026. godine na godišnjem nivou, dok je za prvih sedam meseci bila u blagom plusu. Najveći doprinos rastu BDP-a dali su uslužni sektori, kao i oporavak aktivnosti u prerađivačkoj industriji, rudarstvu, građevinarstvu i poljoprivredi.

U prvoj polovini godine realni rast BDP-a iznosio je 3,5 odsto. Zbog boljih rezultata privrede, Narodna banka Srbije je u avgustu povećala projekciju rasta za celu godinu na 3,2 odsto. Projekcija za 2027. godinu ostaje na 4,5 odsto. Glavni pokretač rasta biće domaća tražnja, uz pozitivan doprinos investicija i privatne potrošnje, koje podržava program „Skok u budućnost – Srbija Ekspo 2027”.

Tržište rada i naredni koraci monetarne politike

Stopa nezaposlenosti u drugom tromesečju 2026. godine iznosila je 7,2 odsto prema Anketi o radnoj snazi. Ovo je najniži nivo do sada. Na taj način, tržište rada prati trend oporavka privrede. Naredna sednica Izvršnog odbora Narodna banka Srbije, na kojoj će se razmatrati ekonomska kretanja i doneti odluka o referentnoj kamatnoj stopi, zakazana je za 8. oktobar 2026. godine.

Odluka da referentna kamatna stopa ostane nepromenjena signalizira stabilnost monetarne politike u uslovima povoljne inflacije i rasta BDP-a. Ipak, Narodna banka Srbije prati međunarodne rizike i domaće ekonomske tokove, spremna da reaguje u skladu sa promenama na tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Industrija investicionih fondova u Srbiji upravlja kapitalom od 2,44 milijarde evra

Broj klijenata fondova premašio je 95.000, dok se najveći deo domaćeg kapitala i dalje ne koristi za aktivna ulaganja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Industrija investicionih fondova u Srbiji upravlja kapitalom od 2,44 milijarde evra – kapital u pokretu

Broj klijenata fondova premašio je 95.000, dok se najveći deo domaćeg kapitala i dalje ne koristi za aktivna ulaganja

Industrija investicionih fondova u Srbiji upravlja imovinom vrednom 2,44 milijarde evra, dok je broj klijenata premašio 95.000 lica. Ovi podaci predstavljeni su na prvoj konferenciji „Kapital u pokretu”, održanoj 10. septembra 2026. godine u Sava Centru u Beogradu. Ključna tema skupa bila je kapital u pokretu i izazovi njegove aktivacije u investicionom procesu u eri novih tehnologija.

Kapital u pokretu i izazovi investiranja

Prema iznetim podacima, značajan deo kapitala u Srbiji i dalje nije uključen u aktivne investicione tokove. S druge strane, domaće kompanije sve više traže alternativne izvore finansiranja, jer tradicionalni bankarski krediti često ne mogu da zadovolje potrebe velikih investicionih ciklusa. Predstavnici finansijskih institucija, investicionih fondova i Beogradske berze diskutovali su o dugoročnom očuvanju kapitala, pokretanju pasivne štednje i ulaganjima za naredne generacije. Porast interesovanja za kompleksnije investicione proizvode posebno je istaknut tokom panela, kao i potreba za razvijanjem finansijske pismenosti građana.

Promene u ponašanju investitora i uloga profesionalnog upravljanja

Izvršna direktorka Društva za upravljanje investicionim fondovima Vista Rica, Stanislava Petković, ukazala je na rastuće interesovanje građana za investicione proizvode na domaćem i inostranim tržištima. Prema njenim rečima, investitor mora najpre da definiše nivo rizika koji je spreman da preuzme, vremenski horizont ulaganja i potrebnu likvidnost sredstava. Ona je naglasila: „Najbitnije je razgovarati o svim investicionim proizvodima, ukazivati na rizike koje nose i objasniti šta znači profesionalno upravljanje portfoliom i novcem investitora.” Petković je pojasnila da izbor fonda treba da bude usklađen sa potrebama samog investitora, dok je zadatak društva za upravljanje procena dostupnih prilika i kontrola rizika.

Uloga novih tehnologija i ljudskog kapitala u investicionom procesu

Predsednik Nadzornog odbora Vista Rica, Zoran Popović, istakao je da veštačka inteligencija može značajno ubrzati obradu podataka i identifikaciju faktora za investicione odluke. Međutim, konačnu odluku i dalje donose portfolio menadžeri na osnovu iskustva i znanja, što ostaje granica koju tehnologija ne može da pređe. Popović je naglasio: „Čoveka ne možemo da se odreknemo. On jeste i biće najvažniji kapital u investicionom procesu.” Na taj način, konferencija „Kapital u pokretu” potvrdila je centralnu ulogu ljudskog kapitala u savremenom investiranju, čak i u vreme ubrzanog razvoja novih tehnologija.

Pročitaj još

U Trendu