Connect with us

Domaće

Budžet Srbije povećan na 2.527,2 milijarde dinara, pomoć građanima 980,6 miliona evra

Rebalans budžeta predviđa jednokratnu pomoć penzionerima i socijalno ugroženima, Fiskalni savet upozorava na rast deficita

Objavljeno pre

,

Budžet Srbije povećan na 2.527,2 milijarde dinara, pomoć građanima 980,6 miliona evra Foto Izvor: Pexels / Mabel Amber

Rebalans budžeta predviđa jednokratnu pomoć penzionerima i socijalno ugroženima, Fiskalni savet upozorava na rast deficita

Vlada Srbije usvojila je rebalans državnog budžeta, čime su ukupni prihodi i primanja povećani na 2.527,2 milijarde dinara. Istovremeno, obezbeđen je paket pomoći građanima vredan 980,6 miliona evra. Pomoć uključuje isplate penzionerima, korisnicima dečjeg dodatka i socijalne pomoći, a prema ekonomskoj analizi, najveći teret ovakve fiskalne politike nosiće najsiromašniji slojevi stanovništva.

Ukupni rashodi i izdaci planirani su na 2.923,15 milijardi dinara. Za kapitalne investicije predviđeno je 779,9 milijardi dinara, što čini oko sedam odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Projekcija javnog duga na kraju godine iznosi 43,8 odsto BDP-a na centralnom nivou vlasti. Ove mere dolaze u trenutku kada su najavljeni novi izbori, što izaziva dodatnu pažnju ekonomskih analitičara.

Detalji paketa pomoći i fiskalni izazovi

Penzioneri će, u zavisnosti od visine penzije, dobiti 35.000, 27.500 ili 20.000 dinara. Korisnici dečjeg dodatka, novčane socijalne pomoći i boračkog dodatka dobiće po 25.000 dinara, dok borci koji nisu korisnici boračkog dodatka dobijaju 10.000 dinara. Punoletni građani bez prava u okviru besplatnih akcija dobiće 6.000 dinara. Fiskalni savet upozorava da dodatna državna potrošnja može povećati inflatorne pritiske i fiskalni deficit.

S druge strane, vlast ističe da su javne finansije stabilne i da se novac od većih prihoda usmerava ka građanima i investicijama. Kao rezultat, deo ekonomske javnosti postavlja pitanje dugoročne održivosti ovakve politike i njenog uticaja na javni dug.

Politički aspekti i posledice za najsiromašnije

Danilo Šuković, ekonomista i bivši član Saveta za borbu protiv korupcije, ocenjuje da u budžetu nema “viška para” i da svaka dodatna potrošnja znači da će na nekoj drugoj strani biti manje sredstava. “Nema viška para. Niko nema viška para. Ako u svom budžetu potrošite više nego što ste planirali, moraćete da zakinete na nečemu drugom”, ističe Šuković.

On naglašava da će, zbog preraspodele novca, na kraju biti zakinuti najsiromašniji, posebno u uslovima kada socijalna politika nije adekvatna. “Ne znamo ni koliko ima siromašnih, linija siromaštva ne postoji, ona je ponižavajuća. Niko ne može da živi sa tim dohotkom koji je definisan kao linija siromaštva”, dodaje Šuković. Prema njegovoj oceni, ni trećina siromašnih ne prima socijalnu pomoć, dok se jednokratne isplate dele svim građanima, bez obzira na imovinski status.

Šuković smatra da se ovakve mere donose pre svega u svrhu političkog marketinga, posebno u periodu pred izbore. On zaključuje da će, kao rezultat ovakve politike, cenu najviše platiti oni koji su već u najtežoj ekonomskoj situaciji.

Pročitaj još

Domaće

Cene gasa i nafte u Evropi porasle, skladišta popunjena 67 odsto pred zimu

Evropska skladišta gasa ciljaju 90 odsto popunjenosti do novembra, dok trenutna cena gasa iznosi 79 evra po megavat-satu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cene gasa i nafte u Evropi porasle, skladišta popunjena 67 odsto pred zimu

Evropska skladišta gasa ciljaju 90 odsto popunjenosti do novembra, dok trenutna cena gasa iznosi 79 evra po megavat-satu

Tokom predstojeće grejne sezone, prema rečima Gligo Vukovića, programskog menadžera za energetiku u Misiji EU u Srbiji, nestašice gasa i nafte u Srbiji i Evropi nisu očekivane. Ključno pitanje biće kretanje cene gasa i nafte u Evropi, s obzirom na rast koji je zabeležen tokom godine. Evropska skladišta gasa trenutno su popunjena oko 67 odsto, dok je cilj da do 1. novembra dostignu 90 odsto, prema evropskim regulativama. U Poljskoj i Italiji skladišta su već popunjena više od 90 odsto, dok je u Nemačkoj taj nivo oko 54 odsto.

Cena gasa u Evropi značajno je porasla u poslednjih nekoliko meseci. Naime, trenutna cena iznosi oko 79 evra po megavat-satu, dok je početkom godine bila oko 30 evra, a u junu oko 42 evra. Na rast cene utiču povećana potražnja pred zimu i globalna neizvesnost, naročito zbog sukoba na Bliskom istoku. Evropska unija nastavlja proces postepenog smanjenja zavisnosti od ruskog gasa, koji je pre rata u Ukrajini činio oko 45 odsto snabdevanja, dok je sada taj udeo znatno manji.

Cene gasa i nafte u Evropi: faktori koji utiču na rast

Osim rasta cene gasa, Vuković ističe da je evropsko tržište sve više zavisno od globalnog tržišta tečnog prirodnog gasa (LNG). Uvoz LNG-a u Evropsku uniju porastao je sa oko 20 na približno 45 odsto ukupnog snabdevanja. Najveći snabdevač gasom sada je Norveška, sa udelom od 31 odsto, dok Sjedinjene Američke Države učestvuju sa 26 odsto, a Severna Afrika sa 13 odsto. Rusija trenutno pokriva oko 12 odsto evropskih potreba, dok Azerbejdžan i Katar imaju po četiri odsto.

Evropska komisija je tokom juna i jula savetovala članice da ne ubrzavaju punjenje skladišta kako bi se izbegao dodatni pritisak na cene LNG-a. Međutim, zbog globalnih geopolitičkih rizika i povećane potražnje, cene ostaju visoke. Vuković naglašava da oko trećine gasa u Evropskoj uniji dolazi sa spot tržišta, dok su dve trećine pokrivene dugoročnim i srednjoročnim ugovorima, što utiče na prosečnu cenu koju Evropa zaista plaća za gas.

Neizvesnost na tržištu nafte i podrška Srbiji

Kada je reč o nafti i naftnim derivatima, fizička dostupnost nije upitna, ali cene ostaju glavni izazov. Na cenu utiču konflikti na Bliskom istoku, bezbednost transporta kroz Ormuski moreuz i povećane premije osiguranja za isporuke iz regiona Persijskog zaliva. Evropske zemlje već godinama ulažu u diversifikaciju izvora i pravaca snabdevanja, a veći deo tih investicija planira se završiti do 2030. godine, što bi moglo dovesti do uravnoteženja ponude i tražnje i potencijalno nižih cena LNG-a.

Srbija, iako nije članica Evropske unije, ima pristup određenim mehanizmima podrške. Nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine, Srbiji je obezbeđena budžetska podrška od 165 miliona evra. Takođe, formirana je zajednička radna grupa za sigurnost snabdevanja i omogućen je pristup evropskom mehanizmu zajedničke nabavke gasa. Prema Vukoviću, ovi mehanizmi ostaju dostupni i u narednom periodu.

Krajnji cilj Evropske unije je dalja diversifikacija i elektrifikacija energetskog sektora, uz postupno smanjenje potrošnje fosilnih goriva. Ključni rokovi za prekid uvoza ruskog LNG gasa i svih ugovora za ruski gas su 1. januar i 1. novembar 2027. godine. Iako je tokom 2026. godine taj proces manje vidljiv, EU nastavlja sa planiranim merama iz strategije REPowerEU.

Pročitaj još

Domaće

Cena gasa u Evropi premašila 80 evra zbog poremećaja snabdevanja

Evropsko tržište suočeno sa rastom cena usled krize na Bliskom istoku i nedovoljnog smanjenja zavisnosti od ruskih energenata

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cena gasa u Evropi premašila 80 evra zbog poremećaja snabdevanja

Evropsko tržište suočeno sa rastom cena usled krize na Bliskom istoku i nedovoljnog smanjenja zavisnosti od ruskih energenata

Cena gasa u Evropi premašila je 80 evra po megavat-satu na tržištu, pokazuju najnoviji podaci sa holandskog TTF indeksa. Ovaj rast posledica je zabrinutosti zbog novih poremećaja u snabdevanju energentima, pre svega zbog geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku. Fjučersi za isporuku narednog meseca kretali su se između 78 i 80 evra po megavat-satu, što je nivo zabeležen još u januaru.

Pored toga, Evropski revizorski sud upozorava da plan Evropske unije za smanjenje zavisnosti od ruskih energenata i ubrzanje prelaska na čistu energiju ne donosi očekivane rezultate. Iako su na raspolaganju stotine milijardi evra, napredak je spor. Cene su i dalje niže nego tokom energetske krize 2022. godine, ali su od početka rata na Bliskom istoku više nego udvostručene. Približavanje zimskoj sezoni dodatno povećava pritisak na tržište.

Rast cena gasa u Evropi i uticaj na inflaciju

Rast cene gasa u Evropi rezultat je poremećaja u snabdevanju energentima sa Bliskog istoka, naročito zbog otežanog transporta kroz Ormuski moreuz. Evropske zemlje istovremeno dopunjavaju skladišta pred početak grejne sezone. Prema podacima sa početka avgusta, skladišta u Evropskoj uniji bila su popunjena oko 57 odsto, što je znatno manje od petogodišnjeg proseka od 74 odsto. Kao rezultat, rast cena gasa dodatno pojačava inflatorne pritiske, jer prirodni gas ima ključnu ulogu u proizvodnji električne energije, industriji i grejanju domaćinstava. Više cene energije otežavaju napore evropskih centralnih banaka da obuzdaju inflaciju. Takođe, povećavaju troškove proizvodnje za energetski intenzivne industrije.

Evropska unija i izazovi smanjenja zavisnosti od ruskih energenata

Evropski revizorski sud navodi u svom izveštaju da plan Evropske unije za diverzifikaciju izvora energenata ne ispunjava ciljeve očekivanom brzinom. Iako je uvoz ruske nafte i gasa smanjen nakon uvođenja sankcija, deo tog smanjenja posledica je i blažih zima i smanjenja potrošnje zbog visokih cena. Prema podacima Evropske komisije, uvoz ruskog gasa u EU pao je sa 152 milijarde kubnih metara u 2021. na 36 milijardi kubnih metara u 2025. godini, a udeo ruskog gasa u ukupnom uvozu smanjen je sa 45 na 12 odsto. Potpuna zabrana uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG) stupa na snagu 1. januara 2027, dok će zabrana za gas dobijen cevovodima početi u septembru iste godine.

Revizori upozoravaju na nedostatak kapaciteta iz obnovljivih izvora i slabo razvijenu elektroenergetsku mrežu, posebno prekogranične veze među članicama. Iako je EU povećala kapacitete solarne i energije vetra za više od 200 gigavata između 2022. i 2024. godine, doprinos mera REPowerEU cilju od 103 gigavata dodatnih kapaciteta ostao je zanemarljiv. Članice su do sada opredelile svega 54,3 milijarde evra od dodatnih 300 milijardi evra dostupnih kroz fond za oporavak, što je manje od petine potrebnih ulaganja.

“Četiri godine nakon pokretanja, REPowerEU je zastao, iako je na raspolaganju nekoliko stotina milijardi evra”, izjavio je Mihails Kozlovs, revizor Evropskog revizorskog suda. On je istakao potrebu za ubrzanjem diversifikacije izvora zbog novih geopolitičkih tenzija i nestabilnosti na tržištu energenata.

Evropski parlament i Savet EU trenutno pregovaraju o budućnosti elektroenergetske mreže, a cilj je da pregovori budu završeni do kraja godine. Ako se ne izgrade domaći kapaciteti čiste energije i odgovarajuća mrežna infrastruktura, EU bi mogla da zameni jednu energetsku zavisnost drugom.

Pročitaj još

Domaće

Električna vozila menjaju osiguranje i investicije u održivu mobilnost u Srbiji

Porast upotrebe električnih automobila podstiče razvoj novih osiguravajućih proizvoda i infrastrukture za punjenje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Električna vozila menjaju osiguranje i investicije u održivu mobilnost u Srbiji

Porast upotrebe električnih automobila podstiče razvoj novih osiguravajućih proizvoda i infrastrukture za punjenje

Električna vozila i hibridni automobili sve više utiču na osiguranje i investicije u Srbiji. Tranzicija ka održivoj mobilnosti postaje ključna tema za kompanije, industriju i osiguravače, posebno sa rastom broja ovih vozila u saobraćaju. Triglav osiguranje ističe da električna vozila donose promene ne samo u emisiji CO2, već i u načinu razmišljanja o rizicima, infrastrukturi i finansiranju.

Ove promene su u fokusu manifestacije EV Days, koja se 10. i 11. septembra održava na Novosadskom sajmu. Kompanija Triglav koristi ovu priliku da predstavi pristup održivoj mobilnosti i ponudi rešenja za osiguranje različitih tipova vozila. Posetioci manifestacije mogu direktno razgovarati sa stručnjacima i informisati se o specifičnostima osiguranja električnih i hibridnih automobila.

Električna vozila kao pokretač novih osiguravajućih rešenja

Električna vozila zahtevaju posebnu pažnju kada je u pitanju osiguranje. Baterija je najvredniji deo vozila, što otvara nova pitanja o proceni štete i asistenciji na putu. Takođe, zaštita opreme za punjenje postaje sve važnija tema za vlasnike. Triglav osiguranje razvija proizvode prilagođene ovim potrebama i edukuje korisnike o najvažnijim aspektima sigurnosti. Na EV Days manifestaciji, posetioci u Master hali mogu dobiti informacije o najboljim rešenjima za zaštitu svog vozila, bilo da je reč o klasičnim, hibridnim ili električnim automobilima.

Pored toga, kompanija učestvuje i na panelu „Pametne investicije: kako finansirati, osigurati i ostvariti novi model održive mobilnosti”. Panel okuplja vodeće aktere iz finansijskog i osiguravajućeg sektora, a diskusija je usmerena na izazove i mogućnosti koje donosi prelazak na održivu mobilnost.

Investicije, infrastruktura i ekosistem održive mobilnosti

Održiva mobilnost nije samo tehnološko pitanje, već zahteva celokupan ekosistem – od ulaganja u infrastrukturu za punjenje, preko novih finansijskih modela, do osiguranja prilagođenih savremenim tehnologijama. Triglav osiguranje vidi održivi razvoj kao deo svoje strategije i ulaže u razvoj proizvoda koji podržavaju zelenu tranziciju.

Kao rezultat, tržište osiguranja se prilagođava novim zahtevima vlasnika električnih vozila. Pitanja procene vrednosti baterije, asistencije i zaštite punjača postaju standard u ponudi. Na EV Days manifestaciji, stručnjaci Triglava odgovaraju na konkretna pitanja korisnika i nude rešenja za različite tipove vozila.

Na panel diskusijama, učesnici ističu važnost saradnje celog sektora: od finansijskih institucija i osiguravača, preko proizvođača automobila, do državnih organa koji regulišu infrastrukturu. Ovakav pristup omogućava brže prihvatanje novih modela mobilnosti i povećava sigurnost za sve učesnike u saobraćaju.

EV Days postaje važno mesto razmene znanja i iskustava o električna vozila, investicijama i razvoju infrastrukture. Triglav osiguranje želi, svojim prisustvom, da doprinese odgovornoj i sigurnoj tranziciji ka novim tehnologijama u saobraćaju.

Pročitaj još

U Trendu