Connect with us

Srbija

RHMZ upozorava na nizak vodostaj Dunava: Evo kako to utiče na Srbiju

Vodostaji Dunava, Save i Tise ostaju ispod plovidbenih granica, što donosi izazove za privredu, ekologiju i snabdevanje.

Objavljeno pre

,

RHMZ upozorava na nizak vodostaj Dunava: Evo kako to utiče na Srbiju Foto Izvor: Tanjug AP/Daniel Kiss

Vodostaji Dunava, Save i Tise ostaju ispod plovidbenih granica, što donosi izazove za privredu, ekologiju i snabdevanje.

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje zbog aktuelnog stanja na rekama. Naime, prema saopštenju, vodostaji Dunava, Save i Tise su i dalje ispod plovidbenih granica. Takođe, brojne druge reke širom Srbije približavaju se kritičnom biološkom minimumu. Ovakav trend može izazvati lanac ozbiljnih problema za Srbiju, uključujući otežanu plovidbu, izazove za energetiku, kao i ugrožavanje ribljeg sveta i poljoprivrede.

Nizak vodostaj Dunava: posledice za transport i privredu

Nizak vodostaj Dunava ne predstavlja samo hidrološki problem. On direktno utiče na različite sektore privrede. Kada je rečni saobraćaj otežan, teretni brodovi i barže ne mogu biti potpuno natovareni. Osim toga, pojedine deonice mogu postati teško prohodne ili potpuno neprohodne. To posebno komplikuje transport sirovina kao što su ugalj, nafta, žitarice i građevinski materijal. Kao rezultat, produženi period niskog vodostaja može dovesti do značajnih finansijskih gubitaka u transportnom sektoru.

Uticaj na rečni ekosistem i riblji fond

Nizak vodostaj Dunava, u kombinaciji sa visokim temperaturama, pogoršava uslove za rečni ekosistem. U plitkoj vodi dolazi do bržeg zagrevanja, a količina kiseonika se smanjuje. Zato riblji fond i drugi organizmi u rekama mogu biti direktno ugroženi. U najtežim slučajevima, postoji rizik od masovnog pomora ribe i dugotrajnog narušavanja rečnog ekosistema. Pored toga, posledice mogu uticati i na poljoprivredu i snabdevanje vodom, što dodatno komplikuje celokupnu situaciju.

Problemi sa energetikom i šira slika

Vodostaj Dunava je važan i za proizvodnju električne energije, posebno za rad hidroelektrana. Dugotrajan nizak nivo vode može smanjiti kapacitete i dovesti do problema u snabdevanju strujom. RHMZ naglašava da situacija na velikim rekama i dalje ostaje nepovoljna. S obzirom na značaj Dunava za Srbiju, potrebno je pratiti stanje i spremiti se za moguće posledice.

Na kraju, kako navodi RHMZ, nizak vodostaj Dunava zahteva pažnju svih relevantnih sektora, jer može uticati na transport, privredu, ekologiju i svakodnevni život građana. Pratite preporuke i informacije koje objavljuje Republički hidrometeorološki zavod kako biste ostali informisani o daljem razvoju situacije.

Pročitaj još

Srbija

Energetski sektor Srbije u fokusu: Da li septembar donosi rešenje za naftne derivate?

Snabdevanje ostaje stabilno, a stručnjaci očekuju da će ključni problemi s naftnim derivatima biti razmatrani tokom septembra.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Energetski sektor Srbije u fokusu: Da li septembar donosi rešenje za naftne derivate? – naftni derivati

Snabdevanje ostaje stabilno, a stručnjaci očekuju da će ključni problemi s naftnim derivatima biti razmatrani tokom septembra.

Stabilnost snabdevanja naftnim derivatima u Srbiji, uprkos izazovima, ostaje glavna tema za stručnjake i zvaničnike ovog septembra. Prema zvaničnim izjavama, očekuje se da će se problem s naftnim derivatima rešavati u narednim nedeljama, a domaća proizvodnja beleži rast.

Stanje na tržištu i izazovi snabdevanja

Tokom avgusta, Srbija se suočila s izazovima kao što su niska vodostaj Dunava i neizvesnost oko prodaje ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije. Ipak, zahvaljujući merama države i aktivnostima naftnih kompanija, snabdevanje naftnim derivatima bilo je stabilno.

Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike, izjavila je da ne očekuje probleme u snabdevanju ni tokom septembra. U avgustu je domaća prerada pokrila oko 160.000 tona evrodizela, dok je deo uvoza, zbog problema na Dunavu, realizovan železnicom. Ministarka je naglasila da se najveći deo potražnje za evrodizelom očekuje iz proizvodnje pančevačke rafinerije, koja je povećala preradu na oko 13.000 tona dnevno.

Povećanje domaće prerade i planovi za septembar

U septembru naftne kompanije procenjuju potražnju za evrodizelom na blizu 200.000 tona. Očekuje se da će pančevačka rafinerija zadovoljiti većinu te potražnje. Preostali deo biće obezbeđen iz uvoza, uz planiranih 36.000 tona evrodizela iz drugih izvora.

NIS je najavio dodatno povećanje proizvodnje: 190.000 tona evrodizela, 17.000 tona kerozina, 18.000 tona mazuta i 50.000 tona benzina tokom septembra. Ova povećana proizvodnja je važna i za obnovu operativnih rezervi, jer je država dozvolila da se deo istih koristi za tržište zbog slabijeg uvoza.

Stručna mišljenja o budućnosti sektora

Ekonomista i savetnik za strana ulaganja Milan Kovačević smatra da proces prodaje ruskog udela u NIS-u traje duže nego što bi trebalo. On navodi da je neizvesno šta će doneti dogovor s Mađarskom, posebno u vezi s korišćenjem rafinerije, što bi moglo uticati na cenu naftnih derivata.

Kovačević naglašava da će, bez obzira na ishod, cene derivata zavisiti i od visine akciza, a Srbija je i do sada imala visoke akcize, pa su cene među najvišima u regionu. Ukoliko dođe do promene vlasničke strukture, moguće je dalje povećanje cena, posebno ako rafinerija bude u lošijem položaju u odnosu na rafinerije u regionu.

Najnovije poruke iz državnog vrha i stručnjaka

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je izjavio da očekuje da će pitanje NIS-a biti rešeno tokom septembra. Američki OFAK produžio je NIS-u operativnu licencu do 30. septembra, što je, prema rečima ministarke, važno za energetsku sigurnost Srbije.

Stručnjak za energetiku Miodrag Kapor ističe da postoji mogućnost produžetka trenutnog stanja, jer nije u interesu Rusije da prepusti svoj udeo bez pritiska. Takođe, naglašava da će stabilnost snabdevanja biti održana, ali da cene naftnih derivata mogu ostati pod uticajem globalnih faktora. Kapor navodi da je inflatorni pritisak na cene sirove nafte i derivata posledica globalnih dešavanja, a poreska politika ima veliki uticaj na krajnju cenu u Srbiji.

Na kraju, zaključeno je da će naftnih derivata biti dovoljno, ali ostaje otvoreno pitanje cene i pristupačnosti za potrošače, posebno u uslovima promenljivih globalnih tržišta.

Pročitaj još

Srbija

Zemljotres pogodio jugoistok Srbije: Potres od 2,3 stepena registrovan u Dimitrovgradu

Potres jačine 2,3 stepena po Rihteru zabeležen je sinoć u 21.41 sat na području Dimitrovgrada, navodi Seizmološki zavod.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zemljotres pogodio jugoistok Srbije: Potres od 2,3 stepena registrovan u Dimitrovgradu – zemljotres u Dimitrovgradu

Potres jačine 2,3 stepena po Rihteru zabeležen je sinoć u 21.41 sat na području Dimitrovgrada, navodi Seizmološki zavod.

Blag zemljotres jačine 2,3 stepena po Rihterovoj skali registrovan je sinoć na jugoistoku Srbije, na području grada Dimitrovgrad. Prema podacima Seizmološkog zavoda Srbije, potres se dogodio nešto pre 22 časa, tačnije u 21.41 sat. Ovaj događaj ponovo je skrenuo pažnju javnosti na seizmičku aktivnost u regionu.

Detalji zemljotresa na jugoistoku Srbije

Potres jačine 2,3 stepena po Rihteru nije izazvao štetu, a stanovnici Dimitrovgrad su ga osetili kao blago podrhtavanje. Takođe, prema izveštajima, reč je o slabom zemljotresu koji, zbog svoje jačine, nije izazvao veće uznemirenje. Ovako slabi potresi nisu retkost na ovom području, pa građani prepoznaju ove pojave i uglavnom ostaju smireni.

Pored toga, zabeleženo je da su i ranije tokom godine u istom regionu registrovani zemljotresi slične jačine. Polovinom avgusta ove godine, takođe je zabeležen slab potres na teritoriji Dimitrovgrad.

Reakcija i značaj za stanovništvo

Prema informacijama Seizmološkog zavoda Srbije, zemljotres ove jačine ne predstavlja opasnost za stanovništvo niti infrastrukturu. Ipak, svako podrhtavanje tla podseća građane na važnost praćenja zvaničnih informacija. Pored toga, ovakvi događaji često pokreću pitanja o seizmičkoj stabilnosti regiona.

Zemljotres jačine 2,3 stepena po Rihteru u Dimitrovgradu nije izazvao materijalnu štetu, ali je ponovo aktuelizovao temu seizmičke aktivnosti u Srbiji. Građani su savetovani da prate saopštenja institucija i ostanu mirni u slučaju sličnih pojava u budućnosti.

Pročitaj još

Srbija

Priča malog Borisa iz doma: Kako danas živi dečak koji je dirnuo Jugoslaviju

Emotivni razgovor Borisa iz Doma za nezbrinutu decu Bijela sa pesnikom Draganom Radulovićem ostao je upamćen više od 35 godina.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Priča malog Borisa iz doma: Kako danas živi dečak koji je dirnuo Jugoslaviju

Emotivni razgovor Borisa iz Doma za nezbrinutu decu Bijela sa pesnikom Draganom Radulovićem ostao je upamćen više od 35 godina.

Pre više od tri decenije, snimak iz emisije “Velike nevolje malog Borisa” potresao je gledaoce širom nekadašnje Jugoslavije. U centru pažnje bio je dečak iz Doma za nezbrinutu decu Bijela, čije su reči ostale upamćene kao snažan podsetnik na izazove odrastanja bez roditelja. Ova priča malog Borisa iz doma, i danas, više od 35 godina kasnije, budi emocije i postavlja pitanje kako sada živi čovek koji je tada imao samo devet godina.

Tokom razgovora sa čuvenim dečjim pesnikom Draganom Radulovićem, Boris je pokazao izuzetnu iskrenost. Njegove rečenice, izgovorene bez pripreme, dotakle su srca miliona. Na pitanje upućeno zamišljenoj majci, rekao je: „Mama, je l’ ti mene znaš? Ti si mene rodila i ostavila. Ja sam tebe puno voleo, plakao sam za tobom. Volim te mama, ali dođi da se upoznamo. Da me vidiš, da me proceniš. Da sam ja tvoj sin. Dođi lepo. Nemoj da te bude sramota. Objasni se i objasni mi sve, pa će sve biti lepo i odlično.”

Emisija koja je ostavila trag

Ovaj razgovor, vođen u Domu za nezbrinutu decu Bijela, nije otkrivao ljutnju ni prezir prema majci, već iskrenu dečju želju da je upozna i dobije odgovore. Upravo u tim rečima ogleda se suština priče malog Borisa iz doma – detinja potreba za ljubavlju i razumevanjem. Snimak razgovora Borisa i Dragana Radulovića i danas se deli i komentariše, a emocije koje budi ostale su iste kao i prvog dana.

Mnogi se i danas sećaju Borisove priče, a njegova sudbina bila je tema razgovora i rasprava. Njegova jednostavnost i otvorenost, kao i nežan odnos pesnika prema dečaku, ostavili su snažan utisak na gledaoce.

Život Borisa danas

Danas, Boris ima 47 godina. Pitanje kako živi i dalje zanima one koji su pre tri decenije gledali njegovu priču. Međutim, detalji o njegovom trenutnom životu nisu objavljeni u dostupnim izvorima. Ono što ostaje jeste trajna važnost priče malog Borisa iz doma kao podsetnika na snagu dečje iskrenosti i potrebu društva da pruži podršku deci bez roditeljskog staranja.

Zbog toga, njegova priča nastavlja da živi kroz generacije, podsećajući na značaj empatije i razumevanja za one koji odrastaju u sličnim okolnostima. Na kraju, priča malog Borisa iz doma ostaje snažan simbol nade i potrebe za povezivanjem sa korenima, bez obzira na vreme koje je prošlo.

Pročitaj još

U Trendu