Connect with us

Zdravlje

Kalcifikacija kod žena: gde nastaje i šta znači za zdravlje

Višak kalcijuma može izazvati naslage na organima – evo kako da prepoznate simptome i sprečite komplikacije

Published

on

Foto Izvor:

Višak kalcijuma može izazvati naslage na organima – evo kako da prepoznate simptome i sprečite komplikacije

Kalcifikacija je proces pri kojem se kalcijum taloži u tkivima, krvnim sudovima ili organima, a ovo stanje može pogoditi žene svih životnih doba. Iako je kalcijum izuzetno važan za snažne kosti i zube, njegov višak se može nakupiti na mestima gde ne treba, kao što su dojke, bubrezi, mozak ili ramena. U početku, kalcifikacija često ne daje jasne simptome, ali s vremenom može značajno uticati na svakodnevni život i zdravlje, posebno kod žena u starijoj dobi.

Najčešće oblasti gde se kod žena javlja kalcifikacija uključuju kožu, zube, dojke, ramena, mozak i bubrege. Na koži se naslage često vide kao čvrste, bele ili žućkaste kvržice, najčešće na prstima, licu, laktovima ili kolenima, koje mogu biti praćene crvenilom ili svrabom. Na zubima, kalcifikacija može izazvati nelagodnost i upale, a u nekim slučajevima je povezana sa genetskim poremećajima. U dojkama se najčešće otkriva tokom mamografije i obično je bezopasna, ali ako se radi o atipičnim naslagama, neophodni su dodatni pregledi.

Kada se kalcijum taloži u ramenima, žene mogu osetiti bol, ograničenost pokreta ili nelagodnost. Ovo stanje, poznato kao kalcifikacioni tendinitis, najčešće se javlja između 40. i 60. godine. U slučaju taloženja u mozgu, moguće su promene u pokretima, promena ličnosti, problemi sa pamćenjem ili demencija. U bubrezima, višak kalcijuma vodi do nefrokalcinoze, koja povećava rizik od nastanka bubrežnih kamenaca i drugih zdravstvenih problema.

Dr Milena Petrović, specijalista interne medicine, ističe: “Važno je da žene obrate pažnju na promene na telu, posebno ako primete neobične kvržice na koži ili promene na dojkama. Redovni preventivni pregledi, uključujući mamografiju i analize krvi, mogu pomoći u ranom otkrivanju kalcifikacije i sprečavanju komplikacija.”

Prevencija podrazumeva izbalansiranu ishranu bogatu vitaminom D i magnezijumom, izbegavanje preteranog unosa kalcijuma bez konsultacije sa lekarom, kao i praćenje zdravstvenog stanja. Redovno vežbanje i održavanje zdrave telesne težine dodatno pomažu u zaštiti od kalcifikacije.

Ukoliko primetite bilo kakve promene ili tegobe koje bi mogle ukazivati na nakupljanje kalcijuma u organizmu, preporučuje se da se obratite lekaru radi tačne dijagnoze i saveta.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Jednostavne navike pred spavanje koje štite srce žena

Kardiolog savetuje dva rituala pred san koji značajno umanjuju rizik od infarkta u ranim jutarnjim satima

Published

on

Kardiolog savetuje dva rituala pred san koji značajno umanjuju rizik od infarkta u ranim jutarnjim satima

Zdravlje srca posebno je važno za žene srednjih i starijih godina, jer su srčani i moždani udari ozbiljna pretnja upravo u ovom periodu života. Statistika pokazuje da se najveći broj infarkta javlja između četiri i šest sati ujutru, kada je organizam najranjiviji na promene u krvnim sudovima i gubitak tečnosti. Iako mnogi misle da je san vreme odmora i regeneracije, telo tokom noći zapravo gubi vodu kroz disanje i znojenje, što dovodi do zgušnjavanja krvi i povećava rizik od stvaranja ugrušaka, što dodatno opterećuje srce i mozak.

Tokom noći dolazi do povećanja gustine krvi i smanjenja elastičnosti krvnih sudova, dok istovremeno krvna plazma postaje manje tečna. Sve to uzrokuje da crvena krvna zrnca i trombociti lakše formiraju ugruške. U ranim jutarnjim satima raste i nivo hormona stresa, kortizola, koji dodatno sužava krvne sudove. Ishrana bogata skrivenim šećerima i rafinisanim mastima takođe može pogoršati stanje krvnih sudova, pa su žene u ovom periodu posebno izložene opasnim vaskularnim incidentima.

Poznati kardiolog, dr Milan Petrović (87), ističe da su večernje navike ključne u zaštiti srca. “Nikada ne idite u krevet pre nego što popijete pola čaše tople vode, zagrejane na otprilike 40 stepeni”, savetuje dr Petrović. On objašnjava da ovaj jednostavan korak pomaže da krv ostane ređa tokom noći i tako smanjuje mogućnost nastanka opasnih ugrušaka. Osim toga, preporučuje blago istezanje stopala ili ležanje sa podignutim nogama na jastuk u trajanju od dve do deset minuta pre odlaska na spavanje. Na ovaj način se rasterećuju vene u nogama, poboljšava cirkulacija i smanjuje rizik od grčeva i skoka krvnog pritiska tokom noći.

“Blaga toplota vode opušta i žučne kanale, a istezanje pomaže venskom protoku. Ove navike su jednostavne, ali izuzetno važne za zdravlje žena u svim životnim dobima”, ističe dr Petrović.

Večernji obroci takođe imaju veliki uticaj na krvne sudove. Stručnjaci preporučuju da poslednji obrok bude lagan i bez ugljenih hidrata, izbegavajući slatkiše, voće i peciva pred spavanje. Previše šećera može podstaći zadržavanje tečnosti i oticanje, što dodatno opterećuje vene. Najbolje je izabrati kuvano povrće, lagane proteine i dobro sažvakati svaki zalogaj dok ne postane gotovo tečan. Velika količina nesvarene hrane može uzrokovati fermentaciju u crevima, što mehanički pritiska vene i otežava cirkulaciju tokom noći. Žene bi zato trebalo da pažljivo biraju veličinu i sastav večernjeg obroka. Za preciznu dijagnozu i savet, obavezno se konsultujte sa lekarom.

Pročitaj još

Zdravlje

Odluka da prestanete sa pušenjem može zaštititi mozak žena od demencije

Novo istraživanje pokazuje da žene koje ostave cigarete i prate telesnu težinu značajno umanjuju rizik od demencije

Published

on

Novo istraživanje pokazuje da žene koje ostave cigarete i prate telesnu težinu značajno umanjuju rizik od demencije

Nedavno istraživanje sa Zhejiang University School of Medicine donosi ohrabrujuće vesti za žene koje žele da unaprede svoje zdravlje – prestanak pušenja može smanjiti rizik od razvoja demencije. U studiji koja je obuhvatila skoro 33.000 odraslih iz Sjedinjenih Američkih Država, naučnici su pratili učesnice koje nisu imale dijagnozu demencije na početku istraživanja. Oko 20% ispitanica su bile aktivne pušačice, dok su ostale ranije pušile ili nikada nisu imale tu naviku. Svake druge godine učesnice su popunjavale upitnike o navikama pušenja, telesnoj težini i zdravlju, a redovno su radile i testove za pamćenje.

Jedan od ključnih nalaza pokazuje da žene koje su ostavile cigarete imaju 16% manji rizik od pojave demencije u poređenju sa onima koje nastavljaju da puše. Dodatno, što je duže razdoblje bez cigareta, rizik se približava ženama koje nikada nisu pušile. Važno je napomenuti da istraživači savetuju da se prati telesna težina nakon prestanka pušenja – ako se dobije do pet kilograma, koristi za mozak ostaju, ali ako se dobije deset ili više kilograma, zaštitni efekat se gubi.

Dr Hui Chen, dekan Odseka za psihološke i bihevioralne nauke, ističe: „Mnogi ljudi brinu zbog mogućeg gojenja nakon prestanka pušenja. Naše istraživanje pokazuje da je prestanak pušenja svakako dobar za mozak, ali da kontrola telesne težine može pomoći da se te koristi zadrže.”

Ovi rezultati posebno su važni za žene koje se dvoume zbog mogućeg povećanja težine. Stručnjaci preporučuju da žene, osim što ostave cigarete, obrate pažnju na uravnoteženu ishranu i redovnu fizičku aktivnost, kako bi zaštitile kako mozak, tako i srce. Prestanak pušenja ostaje izuzetno značajan i za prevenciju bolesti srca i krvnih sudova, kao i raka, što je posebno važno za žene srednjih i starijih godina.

Na kraju, dr Hui Chen naglašava: „Prestanak pušenja je važan korak za dugoročno očuvanje zdravlja mozga. Pored toga, održavanje stabilne telesne težine može dodatno poboljšati te koristi.”

Ako planirate da ostavite cigarete, savetujte se sa lekarom ili stručnjakom za odvikavanje od pušenja, kako biste pronašli najbolji način i lakše kontrolisali svoju težinu. Takođe, važno je negovati mentalno zdravlje i redovno stimulisati mozak kroz društvene aktivnosti, čitanje i rešavanje zagonetki. Za precizne savete i dijagnozu obratite se svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Hormonska terapija u menopauzi: važan saveznik u očuvanju zdravlja kostiju

Novo istraživanje potvrđuje: terapija smanjuje rizik od osteoporoze do 69% kod žena u menopauzi

Published

on

Novo istraživanje potvrđuje: terapija smanjuje rizik od osteoporoze do 69% kod žena u menopauzi

Najnovija studija predstavljena na godišnjem kongresu Endokrinološkog društva u Čikagu donosi odlične vesti za žene koje prolaze kroz menopauzu. Istraživači su otkrili da hormonska terapija može umanjiti rizik od smanjene gustine kostiju – osteopenije i osteoporoze – čak za 69 odsto. Ova otkrića su naročito važna jer žene u menopauzi, zbog pada hormona, postaju podložnije gubitku koštane mase.

U istraživanju je učestvovalo 387 žena u postmenopauzi, koje su u periodu od 2021. do 2025. godine uradile DXA skeniranje za procenu gustine kostiju. Žene su bile podeljene u dve grupe: 33 odsto njih je koristilo hormonsku terapiju, dok je 67 odsto nije. Rezultati su pokazali da su žene koje su primale terapiju imale znatno manji rizik razvoja osteoporoze ili osteopenije u odnosu na one koje nisu lečene na taj način.

Očuvanje gustine kostiju ima veliki značaj za dugoročno zdravlje žena. Kada kosti oslabe, povećava se rizik od preloma, dugotrajne rehabilitacije, a često i gubitka samostalnosti. Menopauza prirodno smanjuje nivo estrogena u organizmu, što dodatno povećava opasnost od ovih problema. Slabe kosti mogu rezultirati ozbiljnim povredama, kao što su prelomi kuka i kičme, koji nose sa sobom brojne komplikacije.

Iako su godinama postojale rezerve prema hormonskoj terapiji zbog potencijalnih rizika, novo istraživanje sugeriše da bi ona mogla igrati ključnu ulogu u prevenciji bolesti kostiju, posebno kod žena koje su tek ušle u menopauzu.

Stručnjaci ističu brojne prednosti ovakve terapije. Dr Diego Espinoza-Peralta, potpredsednik Meksičkog društva za ishranu i endokrinologiju, izjavio je: “Ova studija pokazuje da hormonska terapija u menopauzi može imati dodatnu korist — zaštitu zdravlja kostiju. To nas vodi ka tome da terapiju ne izbegavamo po svaku cenu, već da razmotrimo njene prednosti kod svake pacijentkinje.” Takođe dodaje: “Jednostavno rečeno, hormonska terapija nezavisno štiti kosti, što znači da može pomoći ženama da ublaže simptome menopauze i spreče značajan gubitak koštane mase.”

Ovakva saznanja mogu podstaći lekare da pažljivije procenjuju prednosti hormonske terapije, pogotovo na samom početku menopauze, kako bi se ženama obezbedilo bolje zdravlje i kvalitet života na duže staze.

Pored razmatranja hormonske terapije, stručnjaci preporučuju i usvajanje zdravih navika: redovno vežbanje, dovoljan unos kalcijuma i vitamina D, izbegavanje pušenja i smanjenje unosa alkohola. Redovni medicinski pregledi takođe pomažu u pravovremenoj detekciji i prevenciji problema sa kostima.

Na kraju, odluka o primeni hormonske terapije mora biti individualna i doneta u saradnji sa izabranim lekarom. Za preciznu dijagnozu i savet obavezno konsultujte stručnjaka.

Pročitaj još

U Trendu