Connect with us

Domaće

Kazne za tehnološke gigante premašile 2 milijarde evra zbog zaštite potrošača u EU

Irski zakon iz 17. veka otežava kolektivne tužbe protiv Google, Mete i Majkrosofta, dok kompanije plaćaju visoke kazne zbog kršenja prava korisnika

Objavljeno pre

,

Kazne za tehnološke gigante premašile 2 milijarde evra zbog zaštite potrošača u EU – kazne tehnološkim kompanijama Foto Izvor: Pixabay / StartupStockPhotos

Irski zakon iz 17. veka otežava kolektivne tužbe protiv Google, Mete i Majkrosofta, dok kompanije plaćaju visoke kazne zbog kršenja prava korisnika

Google, Meta i Majkrosoft, tri vodeća tehnološka giganta, suočavaju se sa rastućim kaznama u Evropskoj uniji koje su premašile 2 milijarde evra zbog povreda prava potrošača. Iako su kazne visoke, irski zakon iz 1634. godine i dalje otežava evropskim potrošačima da kolektivno tuže ove kompanije i traže odštetu. Takav pravni okvir posebno utiče na mogućnosti pokretanja skupih sudskih postupaka protiv velikih tehnoloških kompanija. Evropska unija je 2020. godine usvojila Direktivu o reprezentativnim tužbama, ali u praksi, zbog irskog zakonodavstva, kolektivne tužbe potrošača ostaju ograničene.

Kazne tehnološkim kompanijama prelaze milijardu evra

Prema dostupnim podacima, Meta je platila 1,2 milijarde evra zbog prenosa korisničkih podataka u Sjedinjene Američke Države. Takođe, kompanija je dodatno kažnjena sa 200 miliona evra zbog modela „plati ili pristani“. Apple je morao da plati 500 miliona evra jer je ograničavao informisanje korisnika o alternativnim ponudama. S druge strane, kompanija X (bivši Twitter) suočila se sa kaznom od 120 miliona evra zbog povrede obaveza transparentnosti. Osim toga, treba napomenuti da su izrečene i brojne nacionalne GDPR kazne protiv Mete, Googlea, Amazona i drugih.

Irski zakon iz 1634. godine i ograničenja za kolektivne tužbe

Glavni problem za evropske potrošače predstavlja irski pravni sistem, koji zabranjuje finansiranje sudskih postupaka od strane trećih lica ukoliko ta lica nemaju direktan interes u sporu. Ovaj princip je deo irskog prava još od 1634. godine. Kako su sedišta brojnih američkih tehnoloških kompanija baš u Irskoj, ova pravna prepreka ima veliki uticaj na mogućnost kolektivnog traženja odštete u EU. Evropska unija je omogućila kolektivne tužbe kroz Direktivu iz 2020. godine, ali samo neprofitne organizacije mogu pokretati ovakve postupke. Zbog toga, bez spoljnog finansiranja, ovakve organizacije teško prikupljaju sredstva za dugotrajne i skupe sporove protiv kompanija kao što su Google, Meta ili Majkrosoft.

Visoki pravni troškovi i ograničene tužbe u Irskoj

Do sada je u Irskoj pokrenuta samo jedna kolektivna tužba po novim evropskim pravilima. Irski Savet za građanske slobode tužio je Majkrosoft zbog sistema internet oglašavanja, finansirajući slučaj iz sopstvenih sredstava. Samo za pokretanje prvostepenog postupka u Irskoj, potrebno je najmanje milion evra. Vlada Irske razmatra moguće izmene, dok je ministar pravde Džim O’Kalahan izrazio rezervisanost prema ukidanju zabrane, upozoravajući na rizik od „komercijalizacije pravde“. Evropska komisija je, međutim, upozorila države članice da troškovi ne smeju biti prepreka za organizacije koje imaju pravo na kolektivne tužbe.

Širi kontekst i implikacije za tehnološki sektor

Kazne izrečene tehnološkim kompanijama u Evropi poslednjih godina premašuju 2 milijarde evra samo u slučajevima vezanim za korisničke podatke, izbor potrošača i transparentnost digitalnih usluga. Ako bi se uključile i kazne za povrede privatnosti, zloupotrebu digitalnih usluga i monopolski položaj, ukupni iznos doseže desetine milijardi evra. Na primer, Meta je pored kazne od 1,2 milijarde evra dobila i kaznu od 91 milion evra u Irskoj zbog čuvanja korisničkih lozinki u otvorenom obliku. Zbog toga, evropsko regulatorno okruženje ostaje jedno od najstrožih za globalne tehnološke kompanije, a dalje promene irske legislative bi mogle uticati na način zaštite prava potrošača u celokupnoj EU.

Pročitaj još

Domaće

Veliki trgovci u Srbiji objavljuju digitalne cenovnike za prehrambene proizvode od 1. septembra

Obaveza važi za trgovce sa prihodima većim od tri milijarde dinara, potrošači dobijaju uvid u aktuelne i prethodne cene

Objavljeno pre

,

Objavio:

Veliki trgovci u Srbiji objavljuju digitalne cenovnike za prehrambene proizvode od 1. septembra – digitalni cenovnici trgovci

Obaveza važi za trgovce sa prihodima većim od tri milijarde dinara, potrošači dobijaju uvid u aktuelne i prethodne cene

Veliki trgovci u Srbiji od 1. septembra uvode obavezu objavljivanja digitalnih cenovnika za prehrambene proizvode. Ova novina omogućava lakše poređenje cena među prodavnicama, a proistekla je iz novog Zakona o zaštiti potrošača, koji je u punoj primeni od 2. avgusta. Prema rečima Vesne Perinčić iz Republičke unije potrošača, obaveza objave digitalnih cenovnika odnosi se na trgovce čiji je prihod u prethodnoj poslovnoj godini bio veći od tri milijarde dinara. Ključna prednost za potrošače je transparentno praćenje promena cena i mogućnost upoređivanja ponude različitih trgovaca putem interneta.

Objava digitalnih cenovnika i transparentnost cena

Digitalni cenovnici obuhvataju prehrambene proizvode, mleko, ulje, šećer, alkohol, hranu i proizvode za bebe, kao i hranu za životinje. Međutim, ova obaveza ne važi za prodavce tehničke robe. Trgovci su dužni da cene jasno i čitko istaknu u svakom prodajnom objektu, kao i na internet stranici, uz ažuriranje u realnom vremenu. S druge strane, sve prethodno objavljene cene ostaju sačuvane, što omogućava potrošačima da prate istoriju promena i proveravaju koliko je cena zaista snižena tokom akcija.

Prava potrošača i uticaj na konkurenciju

U slučaju da cena na kasi nije ista kao ona objavljena na rafu ili internetu, prema Vesni Perinčić, potrošač ima pravo da proizvod kupi po nižoj, javno istaknutoj ceni. Pravilnik predviđa da trgovci moraju da obaveste javnost o svakoj promeni cene i da ističu prodajnu i jediničnu cenu. Kada trgovac objavljuje sniženje, nova cena mora biti niža od najniže cene u prethodnih mesec dana, što štiti potrošače od lažnih akcija. Očekuje se da javno poređenje cena podstakne konkurenciju među trgovcima, ali prema rečima Perinčićeve, ne treba očekivati drastičan pad cena. Pre svega se predviđa veća transparentnost i informisanost, što može uticati na dugoročno opredeljivanje potrošača za trgovce sa povoljnijom i odgovornijom poslovnom praksom.

Više informacija za kupce i kontrola potrošnje

Novi sistem digitalnih cenovnika najviše koristi potrošačima koji planiraju veće nabavke i žele da uporede ponudu različitih trgovaca pre kupovine. Osim toga, dostupnost istorije cena daje mogućnost praćenja sniženja i zaštite od potencijalnih zloupotreba. Ova mera doprinosi i većoj konkurentnosti na tržištu, jer trgovci imaju uvid u cene konkurencije i mogu pravovremeno reagovati. Uvođenje digitalnih cenovnika predstavlja važan korak ka modernizaciji maloprodaje u Srbiji. Pored transparentnosti, potrošači dobijaju dodatnu kontrolu nad sopstvenom potrošnjom, dok trgovci odgovaraju na zahteve tržišta i regulatorne promene.

Pročitaj još

Domaće

Amazon zatvara Mechanical Turk posle 21 godine, više od 500.000 radnika pogođeno

Američki tehnološki gigant obustavlja platformu za zadatke ljudske inteligencije do 30. septembra 2026, dok konkurencija u sektoru obrade podataka jača

Objavljeno pre

,

Objavio:

Amazon zatvara Mechanical Turk posle 21 godine, više od 500.000 radnika pogođeno – zatvaranje Mechanical Turk

Američki tehnološki gigant obustavlja platformu za zadatke ljudske inteligencije do 30. septembra 2026, dok konkurencija u sektoru obrade podataka jača

Amazon, američka tehnološka kompanija, najavio je gašenje svoje platforme Mechanical Turk, koja je radila 21 godinu i angažovala više od 500.000 radnika. Odluka o zatvaranju Mechanical Turk-a, ključne usluge za zadatke ljudske inteligencije, stupiće na snagu 30. septembra 2026. godine, prema zvaničnom saopštenju kompanije. Ova promena dolazi u trenutku kada konkurencija na tržištu obrade podataka i obuke modela veštačke inteligencije postaje sve izraženija.

Razlozi za gašenje Mechanical Turk-a i tržišni kontekst

Mechanical Turk, poznat i kao MTurk, pokrenut je 2005. godine kako bi omogućio brzo povezivanje radnika sa digitalnim poslovima kao što su označavanje podataka, transkripcija zvuka i odgovaranje na ankete. Zadatke su radnici često obavljali za nekoliko centi po zadatku, a platforma je u jednom trenutku okupljala više od 500.000 tzv. turkera. Prema saopštenju Amazon-a, redovno su procenjivali svoje programe i alate, a odluka o zatvaranju Mechanical Turk-a rezultat je takvih procena. Osnivač Jeff Bezos opisao je ovu uslugu kao ‘veštačku inteligenciju’ upravljanu ljudima i naglasio njen značaj za označavanje podataka u velikim sistemima.

Brzi razvoj AI sektora i posledice po radnu snagu

U poslednjih nekoliko godina, sektor obrade podataka ubrzano se razvija. Brojne kompanije kao što su Scale AI, Mercor i Prolific, sve više preuzimaju radnike za obuku modela veštačke inteligencije. Amazon je pokušao da iskoristi ovu priliku predstavljajući Mechanical Turk kao izvor za anotaciju podataka za svoju uslugu SageMaker. Međutim, prema rečima Kriste Pavloski, organizatorke u grupi Turkopticon, sve manje resursa ulagano je u unapređenje MTurk-a, dok su radnici prelazili na konkurentske platforme. Studija iz Švajcarske iz 2023. godine pokazala je da je do 46 odsto radnika na Mechanical Turku koristilo modele veštačke inteligencije za izvršavanje zadataka.

Uticaj gašenja na tržište i korisnike

Amazon je prošlog meseca objavio da prestaje da prima nove korisnike na Mechanical Turk, što su mnogi radnici protumačili kao signal skorog zatvaranja platforme. Ova odluka ima značajan uticaj na tržište rada u digitalnim servisima, posebno na one koji su kroz MTurk ostvarivali dodatni prihod. Iako predstavnici Amazon-a nisu odmah dali dodatne komentare, jasno je da konkurencija i ubrzani razvoj AI tehnologija oblikuju nove tokove u sektoru. Mechanical Turk je bio pionir u povezivanju radnika sa mikroposlovima i značajno je doprineo razvoju globalnog tržišta digitalnih radnih mesta. Zatvaranje ove platforme naglašava promene u načinu angažovanja radne snage i sve veću automatizaciju u industriji obrade podataka.

Pročitaj još

Domaće

Hit privremeno zatvorio kazina u Sloveniji nakon sajber napada na sektore klađenja

Najveća slovenačka kompanija za klađenje obustavila rad više kazina zbog bezbednosnog incidenta, hoteli funkcionišu ograničeno

Objavljeno pre

,

Objavio:

Hit privremeno zatvorio kazina u Sloveniji nakon sajber napada na sektore klađenja – sajber napad na sektore klađenja

Najveća slovenačka kompanija za klađenje obustavila rad više kazina zbog bezbednosnog incidenta, hoteli funkcionišu ograničeno

Hit, najveća slovenačka kompanija za klađenje, privremeno je zatvorila sva svoja kazina nakon što je pretrpela ozbiljan napad na informacioni sistem. Sajber napad na sektore klađenja otkriven je u ponedeljak uveče, a kompanija je odmah obustavila rad više objekata. O incidentu su obaveštene državne institucije i zaposleni, dok hoteli kompanije funkcionišu sa ograničenim kapacitetom.

Forenzička digitalna istraga o napadu je u toku. Hit je saopštio da stručni timovi kompanije, zajedno sa eksternim specijalistima i državnim organima, intenzivno rade na proceni obima i prirode incidenta. Cilj je da se što pre uspostavi redovno poslovanje i minimiziraju posledice po klijente i partnere.

Sajber napad na sektore klađenja pogodio ključne objekte

Među objektima koje je napad najteže pogodio nalaze se kazina Perla i Park u Novoj Gorici, Casino Drive-in u Šempeteru pri Novoj Gorici, Mond u Šentilju, Korona u Kranjskoj Gori i Casino Fontana u Rogaškoj Slatini. S druge strane, zavisna društva kao što su kazina Larix i Hit Alpinea u Kranjskoj Gori nastavljaju rad bez zastoja, što pokazuje da incident nije zahvatio celu mrežu kompanije.

Zbog toga, poslovanje Hita pretrpelo je ograničenja, ali nisu svi objekti i službe obustavili rad. Time je kompanija pokušala da održi deo usluga dostupnim, uprkos izazovima koje donosi sajber napad na sektore klađenja.

Reakcija kompanije i institucionalna podrška

IT stručnjaci kompanije zajedno sa eksternim partnerima procenjuju štetu i implementiraju mere zaštite. Takođe su obaveštene sve relevantne institucije, uključujući državne organe, kako bi bila osigurana koordinacija i transparentnost tokom sanacije incidenta.

Incident ističe rastući rizik od sajber napada u industriji igara na sreću, gde digitalna infrastruktura igra ključnu ulogu u svakodnevnom poslovanju. Kompanija je ponovila da prioritet daje obnovi sigurnosti sistema i bezbednosti podataka korisnika.

Implikacije napada na sektor igara na sreću

S obzirom na veličinu i značaj Hita u slovenačkom sektoru klađenja i kazina, napad ima potencijalno dugoročne implikacije za industriju. Sajber napad na sektore klađenja može uticati na poverenje korisnika, kao i na operativnu efikasnost i prihod kompanije u narednim nedeljama.

Uporedo sa tim, situacija pokazuje važnost ulaganja u sajber bezbednost, posebno u industrijama koje se oslanjaju na digitalne transakcije i obradu ličnih podataka. Istraga je u toku, a kompanija nastoji da što pre omogući redovan rad svih svojih objekata.

Pročitaj još

U Trendu