Connect with us

Domaće

Skijališta Srbije investiraju 551 milion dinara u obnovu ski-staza na Kopaoniku

Modernizacija Malog Karamana donosi novu gondolu i sistem za veštačko osnežavanje, proširujući kapacitet jednog od najposećenijih zimskih centara

Objavljeno pre

,

Skijališta Srbije investiraju 551 milion dinara u obnovu ski-staza na Kopaoniku – obnova ski-staza na Kopaoniku Foto Izvor: Pixabay / Aiky82

Modernizacija Malog Karamana donosi novu gondolu i sistem za veštačko osnežavanje, proširujući kapacitet jednog od najposećenijih zimskih centara

Skijališta Srbije ulažu 551,78 miliona dinara u obnovu ski-staza na Kopaoniku, fokusirajući se na Mali Karaman. Projektom je predviđena izgradnja nove gondole i unapređenje sistema za veštačko osnežavanje. Radovi će, prema planu, unaprediti ski infrastrukturu na jednoj od najposećenijih lokacija u zemlji.

Detalji investicije i proširenje kapaciteta

Ugovor za izvođenje radova dodeljen je grupi ponuđača koju predvodi TechnoAlpin SpA uz partnere Elkoms, Brzmin, Deltacom i ogranak TechnoAlpin u Beogradu. Novi glavni ski put, staza 8b, biće duga oko 1,29 kilometara. Dodatno, tri vezne staze imaće dužinu od 510, 279 i 127 metara. Osim toga, radovima su obuhvaćene i postojeće staze 8a, 8c, 8d i 8e. Planirana je izgradnja poligona za obuku i sportsko-rekreativnog kompleksa, čime se dodatno jača ponuda Malog Karamana i povezanost sa Dolinom sportova.

Savremena oprema i infrastruktura za veće bezbednosti i kvalitet

Projekat uključuje postavljanje novih cevovoda za vodu i vazduh, uređaja za proizvodnju snega i modernih elektro i data instalacija. Planirane su i dve nove trafostanice, kao i srednjenaponski kablovski vodovi, što bi trebalo da unapredi pouzdanost energetske infrastrukture. Ključni cilj je omogućavanje snežnog pokrivača debljine najmanje 35 centimetara na predviđenim površinama za najviše 100 sati rada pri odgovarajućoj temperaturi. Pored toga, tender za stručni nadzor nad radovima procenjen je na 18 miliona dinara, a nadzor uključuje kontrolu kvaliteta izvođenja, materijala i opreme.

Rokovi i ekonomski značaj za Kopaonik

Rok za završetak radova iznosi 300 uslovnih dana od uvođenja izvođača u posao. Očekuje se da će novi kapaciteti Malog Karamana dodatno povećati atraktivnost Kopaonika za domaće i strane skijaše. Zbog toga, ulaganje od 551,78 miliona dinara predstavlja jednu od najvećih investicija u ski infrastrukturu u poslednjim godinama. Pored poboljšanja uslova za rekreaciju, projekat donosi i širu ekonomsku korist kroz razvoj turističke ponude i jačanje lokalnog tržišta. Konačno, kroz modernizaciju i širenje ponude, Kopaonik učvršćuje poziciju vodećeg zimskog centra u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

Crna Gora traži 2,8 milijardi evra za Jadransko-jonski autoput

Iznos od 2,8 milijardi evra iznosi trećinu BDP-a Crne Gore, a javni dug bi porastao na 92,6 odsto BDP-a

Objavljeno pre

,

Objavio:

Crna Gora traži 2,8 milijardi evra za Jadransko-jonski autoput

Iznos od 2,8 milijardi evra iznosi trećinu BDP-a Crne Gore, a javni dug bi porastao na 92,6 odsto BDP-a

Crna Gora se suočava sa izazovom obezbeđivanja 2,8 milijardi evra za izgradnju Jadransko-jonskog autoputa kroz svoju teritoriju, što je iznos približno jednak trećini godišnjeg BDP-a te zemlje. Projekat predviđa izgradnju 127 kilometara autoputa, a aktuelni međuvladin sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama otvara mogućnost učešća američkih kompanija i finansijskih institucija, ali ne garantuje sredstva za realizaciju.

Finansijski izazovi i održivost projekta

Računica pokazuje da bi, ukoliko bi Crna Gora celokupnih 2,8 milijardi evra obezbedila novim zaduživanjem, njen bruto javni dug dostigao oko 92,6 odsto BDP-a. Ovaj nivo zaduženosti značajno bi opteretio javne finansije, jer iznos od 2,8 milijardi evra premašuje polovinu trenutnog javnog duga i odgovara vrednosti više od devet godišnjih kapitalnih budžeta države. Kao rezultat, finansiranje celokupnog projekta isključivo državnim kreditom ocenjuje se kao teško održivo rešenje.

Procena troškova i dodatne komponente koridora

Navedenih 2,8 milijardi evra odnosi se samo na gradnju autoputa, dok integrisani koridor uključuje još 94 kilometra gasovoda i telekomunikacionu infrastrukturu. Zbog toga, ukupni troškovi mogu premašiti početnu procenu, jer nisu precizirani dodatni izdaci za eksproprijaciju, projektovanje, nadzor i eventualne kamate tokom gradnje. Takođe, prosek od 22 miliona evra po kilometru nije konačna ugovorena cena, jer zavisi od trase, broja tunela i mostova, kao i geoloških uslova.

Mogući modeli finansiranja Jadransko-jonskog autoputa

Za finansiranje Jadransko-jonskog autoputa, postoje četiri modela: državno zaduživanje, koncesija ili javno-privatno partnerstvo, krediti i garancije američkih razvojnih i izvoznih institucija, te kombinacija evropskih grantova, međunarodnih kredita i privatnog kapitala. Državno zaduživanje nosi najveći rizik po javne finansije. Koncesioni model bi uključio privatnog partnera koji finansira i gradi put, ali bi država mogla biti obavezana na garantovane prihode ili godišnja plaćanja ako putarina ne pokrije troškove. Krediti američkih institucija zavise od njihovih internih procena i procedura, a dosad nije poznato da li će projekat biti podržan. Najrealnija opcija, prema dosadašnjoj praksi, uključuje kombinaciju grantova EU, kredita međunarodnih institucija i ograničenog državnog učešća, uz faznu izgradnju po deonicama.

Iskustva sa prethodnim infrastrukturnim projektima

Iskustvo izgradnje deonice Smokovac–Mateševo pokazuje koliko veliki infrastrukturni projekti utiču na javne finansije Crne Gore. Tada je vrednost ugovorenih radova iznosila 23 odsto tadašnjeg BDP-a, što je povećalo pritisak na javni dug i ograničilo ulaganja u druge sektore. Međunarodni monetarni fond (MMF) ukazao je na kašnjenja, dodatne radove, valutni rizik i netransparentne budžetske obaveze, kao i na činjenicu da nisu sve analize opravdanosti bile javno dostupne.

Prihod od putarine i održivost investicije

Podaci sa deonice Smokovac–Mateševo pokazuju da je za tri godine registrovano više od 7,7 miliona vozila, uz prihod od 30,75 miliona evra. Međutim, taj iznos nije dovoljan da opravda investiciju od više milijardi evra na novom koridoru. Do sada nije objavljena javna procena broja vozila, buduće cene putarine i troškova održavanja za Jadransko-jonski autoput. Zbog toga, prihod od putarine ne može biti zamena za celovit finansijski plan.

Značaj nezavisne analize i sledeći koraci

Najvažnija lekcija iz dosadašnjih iskustava je da odluku o novom autoputu treba doneti tek nakon kompletne i nezavisno proverene studije opravdanosti. Takođe, izbor modela finansiranja mora uzeti u obzir dugoročnu fiskalnu održivost i uticaj na druge investicije države. Pored toga, otvaranje projekta prema američkim i evropskim institucijama može doprineti formiranju održive finansijske konstrukcije, ali konačna odluka zavisiće od konkretnih uslova i dostupnosti sredstava.

Pročitaj još

Domaće

UPS investira više od dve milijarde dolara u globalnu logistiku do 2028.

Američka kompanija proširuje kapacitete u Aziji i Kanadi, prihod u 2025. dostigao 88,7 milijardi dolara uz rast zdravstvene logistike

Objavljeno pre

,

Objavio:

UPS investira više od dve milijarde dolara u globalnu logistiku do 2028. – UPS investicija u globalnu logistiku

Američka kompanija proširuje kapacitete u Aziji i Kanadi, prihod u 2025. dostigao 88,7 milijardi dolara uz rast zdravstvene logistike

UPS, američka kompanija za dostavu i logistiku, najavila je investiciju veću od dve milijarde dolara (oko 1,7 milijardi evra) u globalnu logistiku do 2028. godine. Ova ulaganja obuhvataju međunarodno poslovanje, rešenja za lance snabdevanja i razvoj zdravstvene logistike, saopštila je kompanija.

UPS investicija u globalnu logistiku donosi nove centre i širenje kapaciteta

Investicija u globalnu logistiku deo je višegodišnjeg programa koji je UPS pokrenuo 2024. godine. Period realizacije traje do 2028. godine. Kompanija ulaže u povećanje brzine i pouzdanosti isporuka, ali i u prilagođavanje promenama trgovinskih ruta, regulatornim zahtevima i složenim svetskim lancima snabdevanja.

Među ključnim projektima nalazi se novi logistički centar na aerodromu Klark na Filipinima, čije je otvaranje planirano u četvrtom kvartalu 2026. godine. UPS će 2027. otvoriti novi objekat u Bariju, u kanadskoj provinciji Ontario, dok je za 2028. godinu planiran novi avio-centar na međunarodnom aerodromu u Hongkongu.

Proširenje zdravstvene logistike i infrastrukturni razvoj

Pored toga, UPS širi infrastrukturu za zdravstvenu logistiku i do sada je uspostavio 27 objekata za pretovar robe sa kontrolisanom temperaturom. Ovi objekti su namenjeni posebno osetljivim pošiljkama, kao što su farmaceutski proizvodi. Kompanija je otvorila i tehnološki opremljen logistički centar na Tajvanu, dok je avio-centar u Inčonu, Južna Koreja, proširen. Objekat u Amsterdamu objedinjuje transport, carinsko posredovanje i logistiku hladnog lanca, što omogućava konsolidaciju procesa i veću kontrolu nad robnim tokovima.

Povećanje vazdušnog saobraćaja i finansijski rezultati

Osim toga, UPS je povećao kapacitete vazdušnog saobraćaja između ključnih međunarodnih tržišta. Letovi između Pariza i Hongkonga, kao i između Šendžena i Sidneja, sada se obavljaju pet puta nedeljno. „Ove investicije omogućavaju nam da vazdušni i kopneni transport, carinsko posredovanje i distribuciju objedinimo u jedno rešenje, uz manje međupredaja, veću kontrolu i manju složenost“, izjavila je Kate Gutmann, izvršna potpredsednica UPS-a.

Kompanija je saopštila da je tokom 2025. godine ostvarila prihod od 88,7 milijardi dolara (oko 75,7 milijardi evra). UPS zapošljava oko 460.000 ljudi i pruža logističke usluge u više od 200 zemalja i teritorija. Kao rezultat ovih ulaganja, kompanija planira dodatno unapređenje logističkih rešenja i jačanje pozicije na globalnom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Akcije Alibabe pale 10 odsto nakon plasmana novih akcija vrednog 80 milijardi HKD

Kineska tehnološka kompanija prikupila sredstva za razvoj veštačke inteligencije, profit pao 75 odsto u drugom kvartalu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Akcije Alibabe pale 10 odsto nakon plasmana novih akcija vrednog 80 milijardi HKD

Kineska tehnološka kompanija prikupila sredstva za razvoj veštačke inteligencije, profit pao 75 odsto u drugom kvartalu

Alibaba, kineska tehnološka kompanija, zabeležila je pad akcija od 10 odsto na berzi u Hongkongu. Ovaj pad usledio je nakon što je kompanija objavila plasman novih akcija vredan 80 milijardi hongkonških dolara (8,7 milijardi evra). Sredstva će biti iskorišćena za širenje poslovanja u oblasti veštačke inteligencije (AI). Ova transakcija predstavlja najveći primarni dodatni plasman akcija neke kompanije na hongkonškoj berzi.

Detalji plasmana akcija i finansijski rezultati

Alibaba je ponudila 710 miliona novih akcija po ceni od 112,70 hongkonških dolara. To predstavlja diskont od 8,4 odsto u odnosu na zatvaranje prethodne nedelje. Pad akcija od 10 odsto ukazuje na zabrinutost investitora zbog razvodnjavanja udela akcionara i mogućnosti sporijeg povraćaja investicije u AI. Kompanija je objavila da je njena neto dobit u drugom kvartalu pala za 75 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Glavni razlog tog pada su značajna ulaganja u veštačku inteligenciju. Istovremeno, prihod je porastao devet odsto, što pokazuje rast operativnog obima uprkos smanjenju profitabilnosti.

Investicije u veštačku inteligenciju i tržišni kontekst

Prema saopštenju Alibabe, sva prikupljena sredstva biće usmerena na razvoj veštačke inteligencije i infrastrukture za računarstvo u oblaku. Kompanija je ranije najavila investicije od 380 milijardi juana (48,1 milijardu evra) u naredne tri godine za ovu svrhu. Skoro polovina tog iznosa već je iskorišćena. Kao rezultat ovih poteza, Alibaba nastoji da ojača poziciju u globalnoj trci u razvoju AI tehnologija, što je ključno za dugoročan rast sektora. Međutim, investitori su oprezni zbog neizvesnosti oko brzine povraćaja uloženih sredstava i mogućeg uticaja na kratkoročnu profitabilnost.

Perspektiva kompanije i dalji razvoj

Najnoviji pad akcija Alibabe dodatno reflektuje aktuelne izazove na tržištu kapitala, ali i jasno pokazuje koliko je razvoj veštačke inteligencije postao strateški prioritet za tehnološke gigante. Kompanija očekuje da će tražnja za AI proizvodima i uslugama dugoročno povećati ekonomsku isplativost ovih ulaganja i doprineti stabilnosti poslovanja. S druge strane, aktuelna situacija ukazuje da investitori pažljivo prate efekte velikih investicija na kratkoročne finansijske pokazatelje i vrednost akcija. Ovakva strategija Alibabe uklapa se u šire globalne trendove, gde tehnološke kompanije sve više ulažu u razvoj naprednih AI rešenja i infrastrukture, često na uštrb trenutne profitabilnosti, ali sa ciljem obezbeđivanja konkurentnosti na tržištu u budućnosti.

Pročitaj još

U Trendu