Jezik je jedan od delova tela o kojem uglavnom ne razmišljamo sve dok ne primetimo nešto neobično. Ipak, kada se pogledamo u ogledalo, njegova boja, površina i naslage mogu nam pokazati da se nešto promenilo.
Boja jezika može da varira iz potpuno bezazlenih razloga, poput hrane i pića, ali određene promene ponekad mogu biti povezane sa infekcijama, iritacijom ili drugim zdravstvenim stanjima.
Važno je, međutim, naglasiti da boja jezika sama po sebi nije dovoljna za postavljanje dijagnoze.
Kako izgleda zdrav jezik?
Zdrav jezik je najčešće ružičast, vlažan i prekriven sitnim papilama, odnosno malim izbočinama koje mu daju karakterističnu teksturu.
Kod nekih ljudi je prirodno nešto svetliji ili tamniji, pa nije svaka razlika razlog za zabrinutost.
Mnogo je važnije da li je promena nova, da li traje i da li je praćena drugim simptomima.
Bela prevlaka — nije uvek znak bolesti
Beličasta prevlaka na jeziku veoma je česta.
Može nastati zbog nakupljanja bakterija, ostataka hrane i mrtvih ćelija između papila na površini jezika. Dehidracija, disanje na usta, pušenje i nedovoljna oralna higijena takođe mogu doprineti pojavi naslaga.
Međutim, izrazito bele naslage koje ne mogu lako da se uklone, posebno ako traju, mogu imati i druge uzroke i treba ih pokazati stomatologu ili lekaru.
Crveni jezik
Jezik koji je izrazito crven može se pojaviti iz više razloga.
Ponekad je u pitanju prolazna promena nakon određene hrane ili pića, ali crven i bolan jezik može biti povezan i sa iritacijom, nedostatkom određenih vitamina ili drugim stanjima.
Posebno je zanimljiv takozvani „jagodičasti“ jezik — intenzivno crven jezik sa izraženim papilama. U određenim situacijama može biti povezan sa infekcijama ili zapaljenskim stanjima, pa je važno posmatrati i druge simptome.
Žućkasta boja
Žućkasta prevlaka često nastaje zbog nakupljanja naslaga na površini jezika.
Na to mogu uticati oralna higijena, pušenje, suva usta i određena hrana ili piće.
Ako se žuta boja ne povlači uprkos dobroj oralnoj higijeni ili je praćena drugim promenama, savet sa stomatologom može pomoći da se utvrdi uzrok.
Smeđi ili tamniji jezik
Tamnija boja može biti posledica hrane, pića, duvana ili određenih proizvoda koji utiču na boju površine jezika.
Postoji i stanje poznato kao „crni dlakavi jezik“, kod kojeg papile na jeziku postaju izdužene i mogu poprimiti braon, žutu ili crnu boju.
Iako izgled može biti veoma neobičan, ovo stanje je najčešće bezazleno i može biti povezano sa promenama u oralnoj higijeni, pušenjem, određenim lekovima ili drugim faktorima.
Plavičast ili ljubičast jezik
Plavičasta ili ljubičasta promena boje jezika nije nešto što treba automatski pripisati hrani.
U određenim situacijama može ukazivati na probleme sa cirkulacijom ili nedovoljnom količinom kiseonika u krvi.
Ako se ovakva promena pojavi iznenada, naročito uz otežano disanje, bol u grudima, izrazitu slabost ili druge ozbiljne simptome, potrebna je hitna medicinska procena.
Šta još treba pogledati osim boje?
Boja je samo jedan deo priče.
Obratite pažnju i na:
- ranice koje ne zarastaju;
- kvržice ili zadebljanja;
- krvarenje bez jasnog razloga;
- bol koji traje;
- izražene naslage koje se ne uklanjaju;
- promene koje traju duže od dve nedelje.
Većina promena na jeziku nije ozbiljna, ali uporne promene treba pregledati.
Da li treba čistiti jezik?
Da. Čišćenje jezika može biti deo svakodnevne oralne higijene.
Možete koristiti četkicu za zube ili strugač za jezik i nežno ukloniti naslage sa površine. Nema potrebe za agresivnim pritiskanjem, jer previše jako čišćenje može iritirati tkivo.
Važno je i redovno pranje zuba i održavanje celokupne oralne higijene.
Jezik može biti koristan „signal“, ali ne i dijagnostički test
Promena boje jezika ponekad može biti potpuno prolazna i bezazlena. Hrana, piće, dehidracija, pušenje i oralna higijena često imaju mnogo veći uticaj nego što mislimo.
Zato ne treba donositi zaključke o zdravlju samo na osnovu izgleda jezika.
Ali ako primetite novu promenu koja traje, pogoršava se ili je praćena bolom, ranicama, otokom ili drugim simptomima, najbolje je da se obratite stomatologu ili lekaru.
Drugim rečima, ogledalo može da vam pokaže da se nešto promenilo — ali samo pregled može da pokaže zašto.