Connect with us

Lepa&Zdrava

Zašto nam se koža ”ježi”? Razlog je mnogo zanimljiviji nego što mislite

Objavljeno pre

,

A newborn baby gently holds an adult's finger, symbolizing love and connection. Oleskandra Biliak

Sigurno ste bar jednom primetili kako vam se na rukama odjednom pojave sitne kvržice, dlake se podignu, a koža izgleda kao da je prekrivena malim tačkicama.

Kažemo da nam se „ježi koža“.

Najčešće se to dešava kada nam je hladno, ali zanimljivo je da temperatura nije jedini razlog. Isti fenomen može da se pojavi kada se uplašimo, kada doživimo snažnu emociju, pa čak i kada slušamo muziku koja u nama izazove posebno snažnu reakciju.

Ali zašto telo to uopšte radi?

Sve počinje u nervnom sistemu

„Ježenje“ kože je automatska reakcija organizma koju ne možemo svesno da kontrolišemo.

Kada mozak proceni da se događa nešto važno — na primer, nagla promena temperature ili stresna situacija — aktivira se deo autonomnog nervnog sistema.

Tada se sitni mišići koji se nalaze uz koren dlake kontrahuju. Dlačice se podižu, a koža oko njih se blago izboči.

Upravo te male izbočine nazivamo „ježenjem“.

Zašto se to događa kada nam je hladno?

Odgovor ima veze sa evolucijom.

Naši preci, kao i mnogi sisari koji imaju krzno, imali su mnogo više koristi od ove reakcije.

Kada se dlake podignu, stvaraju sloj vazduha uz kožu koji može da pomogne u zadržavanju toplote.

Kod životinja je efekat još očigledniji. Mačka koja se uplaši, na primer, može da nakostreši dlaku i izgleda mnogo veće nego inače.

Kod ljudi je telesna dlaka mnogo ređa, pa ovaj mehanizam više nema isti praktičan značaj.

Ipak, naš organizam ga je zadržao.

„Ježenje“ može da se pojavi i kada se uplašimo

Nije potrebno da vam bude hladno da bi se koža naježila.

Ako iznenada čujete jak zvuk, doživite strah ili se nađete u stresnoj situaciji, telo može da aktivira reakciju „bori se ili beži“.

U tom trenutku oslobađaju se hormoni stresa, a organizam se priprema za potencijalnu opasnost.

Ubrzan rad srca, promena disanja, znojenje i „ježenje“ mogu biti deo iste fiziološke reakcije.

Drugim rečima, telo ne čeka da shvatimo šta se događa — ono može da reaguje pre nego što smo svesno obradili situaciju.

A kakve veze sa tim ima muzika?

Ovo je jedan od zanimljivijih delova cele priče.

Neki ljudi dobijaju „ježanje“ dok slušaju određene pesme. To se može dogoditi tokom posebno snažnog muzičkog trenutka — na primer, kada se pojavi neočekivana promena melodije, snažan vokal ili deo pesme koji kod osobe izaziva intenzivne emocije.

Iako muzika nije fizička pretnja, mozak je može doživeti kao snažan emocionalni stimulus.

Zbog toga neko može imati bukvalno fizičku reakciju na umetničko iskustvo.

Da li je „ježenje“ opasno?

U većini slučajeva — ne.

To je normalna automatska reakcija organizma i obično nestaje kada se telo vrati u uobičajeno stanje.

Problem nije samo „ježenje“, već eventualni simptomi koji se pojavljuju zajedno sa njim.

Ako se učestalo pojavljuje bez očiglednog razloga i praćeno je temperaturom, drhtavicom, izrazitom slabošću ili drugim simptomima bolesti, uzrok može biti nešto drugo i tada je važno obratiti pažnju na celokupno stanje organizma.

Zašto onda kažemo da nam se „koža ježi“?

Izraz je zapravo veoma precizan opis onoga što vidimo.

Kada se sitni mišići oko folikula dlake kontrahuju, dlake se podižu, a koža oko njih formira male izbočine.

Dakle, sledeći put kada vam se koža naježi dok slušate omiljenu pesmu ili kada izađete na hladnoću, znajte da gledate jedan od zanimljivih ostataka mehanizama koji su našim precima nekada bili mnogo korisniji.

Telo možda više nema gusto krzno, ali je njegov stari „program“ i dalje tu.

Pročitaj još

Zdravlje

Magnezijum i žensko zdravlje: Važnost za energiju i svakodnevno funkcionisanje

Pravilna količina magnezijuma podržava mišiće, san i raspoloženje kod žena svih uzrasta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Magnezijum i žensko zdravlje: Važnost za energiju i svakodnevno funkcionisanje

Pravilna količina magnezijuma podržava mišiće, san i raspoloženje kod žena svih uzrasta

Sve više žena u Srbiji suočava se sa umorom, nesanicom i grčevima u mišićima. Stručnjaci ističu da je jedan od čestih uzroka manjak magnezijuma. Preporučena dnevna doza za odrasle žene iznosi između 310 i 360 miligrama, u zavisnosti od životnih okolnosti kao što su trudnoća ili dojenje. Nažalost, mnoge žene ne unose dovoljno ovog esencijalnog minerala. Zbog toga magnezijum i žensko zdravlje postaju tema od posebnog značaja.

Nedostatak magnezijuma može izazvati brojne neprijatnosti. Osim umora i slabosti, učestali su grčevi u nogama i problemi sa snom. Takođe, promena raspoloženja i osećaj anksioznosti često prate ovaj zdravstveni problem. Mnoge žene primećuju poboljšanje nakon što obrate pažnju na ishranu ili uvedu dodatke magnezijuma. Zato je važno znati kada i kako nadoknaditi ovaj mineral, a ujedno i kako izbeći preterivanje.

Kako magnezijum i žensko zdravlje utiču jedno na drugo

Pre svega, magnezijum učestvuje u više od 300 biohemijskih procesa u telu. Na taj način podržava rad mišića, razgradnju proteina i stvaranje energije. Osim toga, ovaj mineral pomaže prenos kalcijuma i kalijuma kroz ćelijske membrane. Zahvaljujući tome, kosti i srce ostaju snažni i zdravi. Ipak, koristi se ne završavaju tu. Mnoge žene prijavljuju olakšanje menstrualnih tegoba i poboljšanje kvaliteta sna uz dovoljan unos magnezijuma.

“Magnezijum je esencijalni mikronutrijent, što znači da ga moramo unositi hranom ili suplementima,” objašnjava Scott Keatley, dijetetičar. On dodaje: “Bez magnezijuma, mnogi sistemi u telu jednostavno ne rade kako treba.” Sonya Angelone, dijetetičarka, ističe: “Magnezijum pomaže telu da razgradi proteine, podrži rad mišića i proizvede energiju.” Takođe, navodi da je posebno važan za žene u periodima većeg fizičkog i mentalnog napora.

Praktični saveti za unos i prepoznavanje simptoma

Kada je reč o svakodnevnim navikama, stručnjaci preporučuju da pre svega obratite pažnju na ishranu. Magnezijum se nalazi u orašastim plodovima, semenkama, zelenom lisnatom povrću i integralnim žitaricama. Međutim, ponekad ishrana nije dovoljna, posebno tokom trudnoće, dojenja ili usled stresa. U tom slučaju, moguće je uzeti dodatke, ali uz prethodnu konsultaciju sa lekarom.

Preterani unos magnezijuma donosi rizik od nuspojava kao što su dijareja, mučnina i grčevi u stomaku. Zbog toga je važno ne uzimati suplemente bez saveta stručnjaka. Osobe sa hroničnim bolestima ili one koje uzimaju lekove, posebno treba da potraže savet. Ako primetite umor, slabost, grčeve ili nesanicu, obavezno obavite laboratorijsku analizu. Na kraju, za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Vaginalni estrogen posle menopauze može povećati rizik od urinarnih infekcija

Najnovija studija ističe važnost opreza kod žena koje koriste ovu terapiju nakon preloma kuka

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vaginalni estrogen posle menopauze može povećati rizik od urinarnih infekcija

Najnovija studija ističe važnost opreza kod žena koje koriste ovu terapiju nakon preloma kuka

Vaginalni estrogen posle menopauze može predstavljati dodatni rizik za žene koje su imale prelom kuka. Nova studija predstavljena na godišnjem skupu The Menopause Society u San Dijegu obuhvatila je 375 žena u postmenopauzi. Istraživači su otkrili da je 8,8% žena koristilo ovu terapiju najmanje šest nedelja pre operacije. Skoro 26% ispitanica je razvilo bar jednu urinarnu infekciju tokom lečenja preloma kuka. Osim toga, kod 28 žena infekcija je dijagnostikovana još pre same operacije.

Međutim, žene sa istorijom ponovljenih urinarnih infekcija češće su koristile vaginalni estrogen (36,36% naspram 12,90%). Ovi podaci ukazuju na to da postoji veza između terapije vaginalnim estrogenom i povećanog rizika od infekcija nakon ortopedskih zahvata.

Kako vaginalni estrogen utiče na zdravlje žena posle menopauze

Nakon menopauze, nivo hormona estrogena opada. To može izazvati suvoću i tanjenje vaginalne i mokraćne sluzokože. Zbog toga mnoge žene dobijaju preporuku za upotrebu vaginalnog estrogena, koji obnavlja sluzokožu i smanjuje učestalost urinarnih infekcija. Ipak, u slučaju preloma kuka i operacije, nova istraživanja upućuju na potrebu opreza kod primene ove terapije.

Takođe, iako vaginalni estrogen može pomoći ženama sa čestim infekcijama, važno je proceniti individualni rizik, posebno kod onih koje planiraju operaciju kuka. Pored toga, ukupan procenat žena koje koriste ovu terapiju i dalje je nizak, ali se kod onih sa ponovljenim infekcijama češće sprovodi.

Šta žene treba da znaju pre nego što započnu terapiju vaginalnim estrogenom

Ovi nalazi su posebno značajni jer urinarne infekcije mogu ozbiljno narušiti kvalitet života, naročito nakon velikih operacija. S druge strane, vaginalni estrogen i dalje predstavlja efikasno rešenje za žene koje se bore sa ponovljenim infekcijama. Ipak, kod žena sa prelomom kuka, koristi i rizici moraju biti pažljivo izmereni.

Na kraju, preporučuje se razgovor sa ginekologom ili urologom pre početka ili nastavka terapije, posebno ako postoji istorija preloma ili operacija.

Stručnjaci o rizicima i prednostima: izjava dr Deborah Cohan

Dr Deborah Cohan, specijalista ginekologije, navodi: „Bili smo iznenađeni kada smo videli vezu između vaginalnog estrogena i povećanog rizika od perioperativnih urinarnih infekcija kod žena sa prelomom kuka. Ovo ne znači da je estrogen loš, već da je potrebno dodatno istražiti kada ga i kako koristiti.“

Međutim, individualni pristup ostaje najvažniji. Zbog razlika u zdravstvenoj istoriji i rizicima, svaka žena treba da donese odluku u dogovoru sa svojim lekarom.

Na kraju, važno je naglasiti: Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako podržati imunitet dece tokom prve godine boravka u vrtiću

Praktične smernice za mame: šta učiniti kada mališani češće obole u kolektivu i kako olakšati ovaj period

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kako podržati imunitet dece tokom prve godine boravka u vrtiću – jačanje imuniteta dece u prvoj godini vrtića

Praktične smernice za mame: šta učiniti kada mališani češće obole u kolektivu i kako olakšati ovaj period

Mnoge mame u Srbiji brinu kada njihova deca uđu u prvu godinu vrtića i sve češće se suočavaju sa virusima. Tema jačanja imuniteta dece u prvoj godini vrtića postaje posebno važna jer deca tada obolevaju i do deset puta češće nego kod kuće. Ovaj period donosi brojne izazove, ali postoje praktične strategije koje mogu pomoći porodicama da ga prebrode lakše i sa manje stresa.

Većina dece prvi put boravi u kolektivu kada krene u vrtić, što znači da dele isti prostor, igračke i vazduh sa svojim vršnjacima. Kao rezultat, virusi se brzo prenose, a imuni sistem mališana još uvek uči da se bori sa novim izazovima. Iako svaka infekcija predstavlja određeno opterećenje, ona je i prilika za razvoj otpornosti organizma. Pedijatri savetuju roditeljima da se ne iznenade čestim prehladama, jer su one deo procesa sazrevanja imunog sistema.

Zašto jačanje imuniteta dece u prvoj godini vrtića zahteva poseban pristup

Tokom jeseni i zime, deca u vrtiću češće obolevaju. Zbog toga je važno znati kada dete treba da ostane kod kuće. Ako ima povišenu temperaturu, jak kašalj ili odbija hranu i tečnost, najbolje je da se odmara u kućnim uslovima dok se potpuno ne oporavi. Na taj način štitite zdravlje svog deteta i ostale dece u grupi. S druge strane, starija deca koja su već prošla kroz ovakve faze obično razviju jači imuni odgovor do polaska u školu.

Osim toga, zdrave navike su ključne. Dovoljno sna i boravak na svežem vazduhu svakog dana doprinose jačanju otpornosti. Pre svega, preporučuje se da dete spava oko deset sati noću. Štaviše, dnevni obroci bogati povrćem, voćem, ribom i mlečnim proizvodima, kao što su domaće supe i pirei, pomažu telu da se izbori sa virusima.

Praktične smernice za mame: kako jačati imunitet dece u prvoj godini vrtića

Osim redovne i raznovrsne ishrane, roditelji bi trebalo da izbegavaju prisiljavanje dece da jedu. Navike u ishrani se razvijaju godinama, zato je strpljenje osnov svega. U međuvremenu, ne preskačite doručak – topla kaša, jaje ili sendvič sa sirom daju energiju za početak dana. Takođe, svakodnevna šetnja, čak i kada je vreme oblačno, doprinosi zdravlju deteta.

Kada opada količina sunčeve svetlosti zimi, može biti potrebno uvesti vitamin D. Uvek se konsultujte sa pedijatrom oko doze, jer su potrebe individualne. Probiotici, koji pomažu zdravoj crevnoj flori, posebno su korisni nakon terapije antibioticima. Međutim, ne uvodite suplemente bez dogovora sa lekarom. Kako naglašava dr Milica Petrović, pedijatar: „Najvažnije je da roditelji ne daju deci suplemente na svoju ruku. Godine, težina i zdravstveno stanje deteta određuju šta je bezbedno.“ Uvek birajte dodatke prema uzrastu i čitajte preporuke na pakovanju.

Kada dete treba da ostane kod kuće i kako to utiče na mame

Mnogim mamama je teško kada zbog bolesti deteta moraju odsustvovati sa posla. Ipak, poštovanje pravila vrtića važno je za zdravlje cele grupe. Dete sa temperaturom, jakim kašljem ili koje odbija tečnost treba ostati kod kuće do potpunog oporavka. Pravila postoje s razlogom, jer jedno bolesno dete može zaraziti celu grupu. Na kraju, svaki mališan ima svoj tempo u razvoju imuniteta. Zbog toga, izbegavajte poređenje sa drugom decom i budite podrška svom detetu. Dr Petrović poručuje: „Roditelji treba da budu strpljivi i da razvijaju zdrave navike koje će detetu koristiti dugo.“

Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

U Trendu