Connect with us

Lepa&Zdrava

Da li koža zaista „pamti“ sunce? Evo šta se događa posle godina izlaganja UV zracima

Objavljeno pre

,

Woman lounging by a pool, enjoying a sunny day with a straw hat and summer attire. Engin Akyurt

Leto prođe, preplanulost izbledi, a koža naizgled ponovo izgleda isto. Ipak, posledice dugogodišnjeg izlaganja suncu ne nestaju zajedno sa letnjom bojom.

Često se kaže da koža „pamti“ sunce. Iako koža nema doslovno pamćenje, izraz prilično dobro opisuje ono što se događa nakon godina izlaganja ultraljubičastom (UV) zračenju.

UV zraci mogu da oštete ćelije kože, a ponavljano izlaganje vremenom se može odraziti na njen izgled i zdravlje.

Šta UV zraci zapravo rade koži?

Sunčevo zračenje sadrži UVA i UVB zrake, koji imaju različite karakteristike, ali oba tipa mogu uticati na kožu.

UVB zraci su posebno povezani sa nastankom opekotina od sunca, dok UVA zraci prodiru dublje u kožu i značajno doprinose njenom fotostarenju.

Kada je koža izložena UV zračenju, mogu nastati oštećenja ćelija i njihovog genetskog materijala. Organizam ima mehanizme kojima pokušava da popravi nastala oštećenja, ali ponavljano izlaganje tokom godina može da ostavi trajne posledice.

Prva stvar koju ćete primetiti: promene pigmentacije

Jedna od najvidljivijih posledica dugotrajnog izlaganja suncu jesu promene boje kože.

Mogu se pojaviti tamnije fleke, posebno na licu, šakama, dekolteu i drugim delovima tela koji su često izloženi suncu.

Zato se promene pigmentacije koje se pojavljuju sa godinama često nazivaju „sunčanim“ ili „staračkim“ pegama.

One nisu samo posledica godina — dugogodišnje UV izlaganje može imati značajnu ulogu.

Bore nisu samo posledica starenja

Bore će se pre ili kasnije pojaviti kao deo prirodnog procesa starenja. Međutim, dugotrajno izlaganje UV zracima može ubrzati promene koje nazivamo fotostarenjem.

UV zračenje može da ošteti kolagen i elastin, proteine koji koži daju čvrstinu i elastičnost.

Zbog toga koža vremenom može postati manje elastična, grublja i sklonija stvaranju bora.

Drugim rečima, nije svaka bora posledica godina — deo vidljivog starenja kože može biti povezan sa količinom UV zračenja kojoj smo bili izloženi tokom života.

Zašto se promene vide tek godinama kasnije?

Ovo je možda i najzanimljiviji deo.

Oštećenja od sunca ne moraju odmah biti vidljiva u ogledalu. Koža poseduje sposobnost oporavka, pa se nakon pojedinačnog izlaganja može činiti da se sve vratilo u normalu.

Problem nastaje kada se izlaganje ponavlja iz dana u dan, iz godine u godinu.

Zbog toga osoba u dvadesetim godinama možda ne vidi velike posledice svakodnevnog izlaganja suncu, dok se promene poput bora i pigmentacija mogu mnogo jasnije pojaviti kasnije.

A šta je sa sunčanjem i preplanulošću?

Preplanulost nije znak da je koža „zdravo dobila boju“.

Kada koža potamni nakon izlaganja UV zračenju, to je deo njene reakcije na zračenje. Melanin pomaže u zaštiti ćelija od UV zračenja, ali preplanulost ne znači da je koža zaštićena od oštećenja.

Zato ni solarijum nije bezazlena alternativa prirodnom suncu.

Najvažnije: UV zračenje povećava rizik od raka kože

Dugotrajno izlaganje UV zračenju nije samo estetsko pitanje.

UV zračenje je važan faktor rizika za razvoj različitih vrsta raka kože, uključujući melanom i nemelanomske karcinome kože.

Posebno je važno obratiti pažnju na promene na koži koje se menjaju, rastu, krvare, svrbe ili izgledaju drugačije od ostalih mladeža i promena.

Svaku sumnjivu ili novu promenu koja ne prolazi treba pokazati dermatologu.

Može li se nešto uraditi danas?

Da — čak i ako ste godinama voleli sunčanje, zaštita kože ima smisla.

Korisne navike uključuju:

  • izbegavanje intenzivnog sunca kada je UV zračenje najjače;
  • boravak u hladu kada je moguće;
  • nošenje odeće koja pokriva kožu;
  • korišćenje šešira i naočara sa UV zaštitom;
  • nanošenje kreme za sunčanje širokog spektra na izložene delove kože;
  • ponovno nanošenje zaštite kada je potrebno, posebno nakon kupanja ili znojenja.

Važno je znati da krema za sunčanje nije dozvola za neograničen boravak na suncu.

Koža možda ne „pamti“, ali posledice mogu ostati

Kada kažemo da koža pamti sunce, zapravo govorimo o tome da se posledice ponavljanog UV izlaganja mogu akumulirati tokom života.

Ono što danas izgleda kao bezazleno crvenilo ili preplanulost ne mora biti jedina posledica. Godinama kasnije mogu se pojaviti pigmentacije, gubitak elastičnosti, izraženije bore, promene teksture kože i — što je najvažnije — povećan rizik od raka kože.

Zato zaštita od sunca nije samo pitanje lepote i sprečavanja bora. To je navika koja može biti važna za zdravlje kože tokom celog života.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Pravi prijatelji mogu promeniti naš život – kako prepoznati ljude kojima zaista možemo verovati

Objavljeno pre

,

Objavio:

beach, hats, women, pair, couple, fashion, style, stylish, backs, young women, shore, seashore, friendship, girl friends, ocean, nature, outdoors, people, sand, sea, water, friends

Prijatelji imaju veoma važnu ulogu u našem životu. Sa njima delimo lepe trenutke, probleme, tajne i planove. Međutim, nije svako prijateljstvo isto i zato je važno pažljivo birati ljude kojima ćemo verovati.

Pravi prijatelj je osoba koja je uz nas i kada nam nije lako. To je neko ko nas poštuje, iskreno nam kaže kada grešimo i raduje se našem uspehu. Takvi ljudi nas mogu motivisati da budemo bolji i pomoći nam da verujemo u sebe.

Sa druge strane, loše društvo može imati negativan uticaj na naše ponašanje i odluke. Ako provodimo mnogo vremena sa ljudima koji nas omalovažavaju, nagovaraju na loše postupke ili nam zavide, vremenom možemo početi da sumnjamo u sebe i donosimo pogrešne odluke.

Zato je važno imati nekoliko iskrenih prijatelja, umesto mnogo ljudi koji su uz nas samo kada im odgovara. Pravo prijateljstvo se gradi na poverenju, poštovanju i iskrenosti. Kada imamo dobre ljude pored sebe, lakše prolazimo kroz teške trenutke i više cenimo lepe trenutke koje život donosi.

Pročitaj još

Ishrana

Jedan zaslađeni napitak dnevno povezan sa rizikom od raka želuca kod žena

Novo američko istraživanje otkriva da svakodnevno konzumiranje zaslađenih napitaka može uticati na zdravlje želuca, posebno kod žena.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Jedan zaslađeni napitak dnevno povezan sa rizikom od raka želuca kod žena

Novo američko istraživanje otkriva da svakodnevno konzumiranje zaslađenih napitaka može uticati na zdravlje želuca, posebno kod žena.

Rak želuca ostaje jedan od vodećih uzroka smrtnosti među malignim bolestima širom sveta. Novo istraživanje iz Sjedinjenih Američkih Država pokazalo je da samo jedan zaslađeni napitak dnevno može povećati rizik od raka želuca kod žena. Istraživači su pratili više od 112.000 ispitanika tokom nekoliko decenija i otkrili da su žene koje redovno piju zaslađene napitke izložene i do tri puta većem riziku od ove bolesti.

Veza između zaslađenih napitaka i rizika od raka želuca

Tokom istraživanja, naučnici iz Mass General Brigham analizirali su navike u ishrani i zdravlje ispitanika. U tom periodu kod 278 osoba dijagnostikovan je rak želuca. Posebno su izdvojili žene koje konzumiraju više od jednog zaslađenog napitka dnevno. Kod njih je rizik od raka želuca bio znatno veći nego kod žena koje konzumiraju ovakve napitke ređe od jednom mesečno. U ovu grupu spadaju gazirani sokovi, voćni punčevi, limunade sa dodatim šećerom i sportski napici. Osim toga, pokazalo se da veća ukupna količina fruktoze u ishrani dodatno može uticati na povećanje rizika.

Zašto su šećer i fruktoza rizični za žene

Iako još uvek nije jasno kako tačno zaslađeni napici utiču na razvoj raka želuca, stručnjaci pretpostavljaju nekoliko mogućih mehanizama. Čest visok unos šećera može dovesti do insulinske rezistencije i hroničnih upala. Zbog toga dolazi do promena u crevnom mikrobiomu, što može uticati na razvoj bolesti. Takođe, analiziran je uticaj bakterije Helicobacter pylori, poznate kao jedan od glavnih faktora rizika za rak želuca. Međutim, nije pronađena direktna veza između konzumiranja zaslađenih napitaka i prisustva ove bakterije.

Praktični saveti za žene – kako smanjiti rizik

S obzirom na rezultate istraživanja, ženama se preporučuje da obrate pažnju na konzumaciju zaslađenih napitaka. Povremeno uživanje ne mora predstavljati rizik. Ipak, svakodnevno konzumiranje može značajno povećati šanse za razvoj raka želuca. Osim toga, važno je smanjiti unos prerađene hrane, izbegavati pušenje i voditi računa o porodičnoj istoriji bolesti. „Redovni pregledi i izbalansirana ishrana sa mnogo voća, povrća i vlakana mogu biti ključni za dugoročno zdravlje“, izjavila je jedna od autorki studije, dr Lisa Smith. Na kraju, žene koje žele da zaštite svoje zdravlje želuca treba da biraju prirodne napitke bez dodatog šećera i da redovno proveravaju svoje zdravstveno stanje.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Šta boja jezika može da otkrije o vašem zdravlju?

Objavljeno pre

,

Objavio:

Close-up portrait of a blonde woman with her tongue out against a neutral background.

Jezik je jedan od delova tela o kojem uglavnom ne razmišljamo sve dok ne primetimo nešto neobično. Ipak, kada se pogledamo u ogledalo, njegova boja, površina i naslage mogu nam pokazati da se nešto promenilo.

Boja jezika može da varira iz potpuno bezazlenih razloga, poput hrane i pića, ali određene promene ponekad mogu biti povezane sa infekcijama, iritacijom ili drugim zdravstvenim stanjima.

Važno je, međutim, naglasiti da boja jezika sama po sebi nije dovoljna za postavljanje dijagnoze.

Kako izgleda zdrav jezik?

Zdrav jezik je najčešće ružičast, vlažan i prekriven sitnim papilama, odnosno malim izbočinama koje mu daju karakterističnu teksturu.

Kod nekih ljudi je prirodno nešto svetliji ili tamniji, pa nije svaka razlika razlog za zabrinutost.

Mnogo je važnije da li je promena nova, da li traje i da li je praćena drugim simptomima.

Bela prevlaka — nije uvek znak bolesti

Beličasta prevlaka na jeziku veoma je česta.

Može nastati zbog nakupljanja bakterija, ostataka hrane i mrtvih ćelija između papila na površini jezika. Dehidracija, disanje na usta, pušenje i nedovoljna oralna higijena takođe mogu doprineti pojavi naslaga.

Međutim, izrazito bele naslage koje ne mogu lako da se uklone, posebno ako traju, mogu imati i druge uzroke i treba ih pokazati stomatologu ili lekaru.

Crveni jezik

Jezik koji je izrazito crven može se pojaviti iz više razloga.

Ponekad je u pitanju prolazna promena nakon određene hrane ili pića, ali crven i bolan jezik može biti povezan i sa iritacijom, nedostatkom određenih vitamina ili drugim stanjima.

Posebno je zanimljiv takozvani „jagodičasti“ jezik — intenzivno crven jezik sa izraženim papilama. U određenim situacijama može biti povezan sa infekcijama ili zapaljenskim stanjima, pa je važno posmatrati i druge simptome.

Žućkasta boja

Žućkasta prevlaka često nastaje zbog nakupljanja naslaga na površini jezika.

Na to mogu uticati oralna higijena, pušenje, suva usta i određena hrana ili piće.

Ako se žuta boja ne povlači uprkos dobroj oralnoj higijeni ili je praćena drugim promenama, savet sa stomatologom može pomoći da se utvrdi uzrok.

Smeđi ili tamniji jezik

Tamnija boja može biti posledica hrane, pića, duvana ili određenih proizvoda koji utiču na boju površine jezika.

Postoji i stanje poznato kao „crni dlakavi jezik“, kod kojeg papile na jeziku postaju izdužene i mogu poprimiti braon, žutu ili crnu boju.

Iako izgled može biti veoma neobičan, ovo stanje je najčešće bezazleno i može biti povezano sa promenama u oralnoj higijeni, pušenjem, određenim lekovima ili drugim faktorima.

Plavičast ili ljubičast jezik

Plavičasta ili ljubičasta promena boje jezika nije nešto što treba automatski pripisati hrani.

U određenim situacijama može ukazivati na probleme sa cirkulacijom ili nedovoljnom količinom kiseonika u krvi.

Ako se ovakva promena pojavi iznenada, naročito uz otežano disanje, bol u grudima, izrazitu slabost ili druge ozbiljne simptome, potrebna je hitna medicinska procena.

Šta još treba pogledati osim boje?

Boja je samo jedan deo priče.

Obratite pažnju i na:

  • ranice koje ne zarastaju;
  • kvržice ili zadebljanja;
  • krvarenje bez jasnog razloga;
  • bol koji traje;
  • izražene naslage koje se ne uklanjaju;
  • promene koje traju duže od dve nedelje.

Većina promena na jeziku nije ozbiljna, ali uporne promene treba pregledati.

Da li treba čistiti jezik?

Da. Čišćenje jezika može biti deo svakodnevne oralne higijene.

Možete koristiti četkicu za zube ili strugač za jezik i nežno ukloniti naslage sa površine. Nema potrebe za agresivnim pritiskanjem, jer previše jako čišćenje može iritirati tkivo.

Važno je i redovno pranje zuba i održavanje celokupne oralne higijene.

Jezik može biti koristan „signal“, ali ne i dijagnostički test

Promena boje jezika ponekad može biti potpuno prolazna i bezazlena. Hrana, piće, dehidracija, pušenje i oralna higijena često imaju mnogo veći uticaj nego što mislimo.

Zato ne treba donositi zaključke o zdravlju samo na osnovu izgleda jezika.

Ali ako primetite novu promenu koja traje, pogoršava se ili je praćena bolom, ranicama, otokom ili drugim simptomima, najbolje je da se obratite stomatologu ili lekaru.

Drugim rečima, ogledalo može da vam pokaže da se nešto promenilo — ali samo pregled može da pokaže zašto.

Pročitaj još

U Trendu