Connect with us

Srbija

Ovo se dešava prirodi tokom najtoplijih dana: Jedna promena može da utiče na biljke, životinje i ceo ekosistem

Objavljeno pre

,

An antique wooden barometer with a classic design, set against a wooden backdrop. Bilakis

Kada temperature tokom leta dostignu ekstremne vrednosti, posledice se ne osećaju samo na asfaltu i u gradovima. Visoke temperature menjaju čitavu prirodu, od biljaka i zemljišta do ponašanja životinja i dostupnosti vode.

Najveći problem nastaje kada visoke temperature potraju danima. Tada priroda nema dovoljno vremena da se oporavi, pa jedna promena može da pokrene čitav niz drugih.

Sve počinje od vode

Tokom veoma toplih dana voda brže isparava iz zemljišta, reka, bara i drugih vodenih površina. Istovremeno, biljke kroz listove gube vodu.

Ako nema dovoljno padavina, zemljište postaje sve suvlje, a biljke teže dolaze do potrebne količine vode.

To se posebno primećuje kod biljaka koje rastu na otvorenom, gde su direktno izložene Suncu i visokim temperaturama.

Biljke menjaju način na koji funkcionišu

Kada je veoma toplo i suvo, biljke mogu da smanje gubitak vode tako što zatvaraju svoje stome – sitne otvore na listovima preko kojih razmenjuju gasove.

To može pomoći biljci da sačuva vodu, ali istovremeno ograničava proces fotosinteze.

Ako ekstremni uslovi potraju, biljke mogu početi da venu, usporavaju rast, odbacuju listove ili postaju osetljivije na bolesti i štetočine.

Životinje traže hlad i vodu

Promene u biljnom svetu brzo se odražavaju i na životinje.

Tokom velikih vrućina mnoge vrste menjaju vreme kada su aktivne. Umesto tokom najtoplijeg dela dana, mogu se kretati u ranim jutarnjim ili večernjim satima.

Potraga za vodom takođe postaje važnija. Životinje mogu napuštati svoja uobičajena staništa i približavati se izvorima vode, naseljima ili područjima sa više vegetacije.

Šta se dešava insektima?

Visoke temperature mogu uticati i na insekte, čija aktivnost zavisi od temperature okoline.

Promena njihovog ponašanja može imati posledice na čitav lanac u prirodi. Insekti predstavljaju hranu mnogim pticama, gmizavcima i drugim životinjama, dok pojedine vrste imaju ključnu ulogu u oprašivanju biljaka.

Ako se njihova brojnost ili aktivnost promeni, posledice mogu da osete i druge vrste.

Suša povećava rizik od požara

Što je zemljište suvlje, a vegetacija dehidriranija, to se povećava i opasnost od požara.

Suva trava, lišće i granje mogu mnogo lakše da se zapale i da omoguće brzo širenje vatre. Požari zatim dodatno menjaju staništa i mogu ugroziti veliki broj biljnih i životinjskih vrsta.

Zbog toga kombinacija dugotrajne vrućine i nedostatka padavina predstavlja posebno težak period za prirodu.

Jedna promena pokreće čitav lanac

Priroda funkcioniše kao sistem u kojem su biljke, životinje, voda, zemljište i atmosfera međusobno povezani.

Kada visoke temperature smanje količinu vode, to prvo može da utiče na biljke. Promene u biljnom svetu zatim mogu uticati na insekte i biljojede, a promene u njihovoj brojnosti i ponašanju dalje se odražavaju na predatore.

Zbog toga se posledice ekstremne vrućine ne završavaju onog trenutka kada temperatura počne da pada.

Najtopliji dani tako nisu samo neprijatnost za ljude. Ako ekstremne temperature potraju dovoljno dugo, mogu promeniti ritam čitavog ekosistema – od jedne biljke kojoj nedostaje voda do životinja koje zbog toga menjaju svoje ponašanje i stanište.

Pročitaj još

Srbija

Požar u Deliblatskoj peščari: Koliko je šume izgorelo i šta donosi smirivanje vremena

U poslednjem požaru izgorelo je 7-8% šume, a direktor ‘Vojvodina šume’ ističe da se situacija stabilizuje zahvaljujući povoljnijim vremenskim uslovima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Požar u Deliblatskoj peščari: Koliko je šume izgorelo i šta donosi smirivanje vremena

U poslednjem požaru izgorelo je 7-8% šume, a direktor ‘Vojvodina šume’ ističe da se situacija stabilizuje zahvaljujući povoljnijim vremenskim uslovima.

U požaru koji je pogodio Deliblatsku peščaru izgorelo je između sedam i osam odsto šume, prema poslednjim informacijama iz javnog preduzeća „Vojvodina šume“. Prema rečima direktora Rolanda Kokaija, situacija se trenutno stabilizuje, a očekuje se da će požar biti stavljen pod kontrolu u narednih nekoliko dana.

„Treba naglasiti da do sada nijedna kuća nije izgorela, gorela je samo šuma, oko sedam do osam odsto cele Deliblatske peščare. Inače, Deliblatska peščara ima 32.000 hektara, ali ako ostane na tome, onda će se to u narednih pet godina i obnoviti. Ako bismo ostali na ovome, situacija nije toliko tragična kako je to izgledalo pre dva ili tri dana“, izjavio je Kokai u zvaničnoj izjavi.

Vremenske prilike pomažu vatrogascima

U prethodnim danima, visoke temperature i jak vetar otežavali su borbu sa vatrom. Međutim, temperatura je sada pala i više ne prelazi 40 stepeni tokom dana, već dostiže 32 ili 33 stepena. Osim toga, vetar nije više toliko jak, što značajno olakšava gašenje požara. Zbog toga su ekipe oprezno optimistične i nadaju se skorom završetku akcije.

Kako je istaknuto, završava se presecanje protivpožarnih puteva, a do sada je urađeno oko 25 kilometara ovih linija. Ove mere sprečavaju dalje širenje vatre i pružaju dodatnu sigurnost ekipama na terenu.

Obnova šume i dalji koraci

Prema proceni stručnjaka iz „Vojvodina šume“, ako izgorela površina ostane na trenutnih sedam do osam odsto, Deliblatska peščara bi mogla da se oporavi u narednih pet godina. Ovakva prognoza uliva nadu da će priroda relativno brzo obnoviti izgubljeno zelenilo, pod uslovom da se požar ne proširi dalje.

Ipak, situacija se i dalje pažljivo prati. Stručnjaci ističu da je nastavak povoljnih vremenskih uslova presudan za konačno gašenje vatre. Na taj način, moguće je izbeći veće posledice po ovaj važan prirodni rezervat.

Zahvaljujući angažovanju vatrogasnih ekipa i povoljnim vremenskim promenama, Deliblatska peščara ima šansu za brz oporavak. Sve aktivnosti na terenu usmerene su na to da požar bude potpuno ugašen u najkraćem mogućem roku.

Pročitaj još

Srbija

Erupcija vulkana zatvorila aerodrom na Siciliji: Letovi Er Srbije iz Beograda odloženi zbog prašine

Kompanija Er Srbija privremeno je pomerila letove između Beograda i Katanije zbog vulkanske prašine na aerodromu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Erupcija vulkana zatvorila aerodrom na Siciliji: Letovi Er Srbije iz Beograda odloženi zbog prašine – erupcija vulkana Sicilija

Kompanija Er Srbija privremeno je pomerila letove između Beograda i Katanije zbog vulkanske prašine na aerodromu.

Erupcija vulkana na Siciliji izazvala je privremeno zatvaranje aerodroma Katanija, što je uticalo na letove između Beograda i italijanskog ostrva. Zbog prisustva štetne vulkanske prašine, Er Srbija je saopštila da su letovi JU438 i JU439 između Beograda i Katanije privremeno pomereni. Odluka je doneta danas, a prema saopštenju kompanije, situacija će biti praćena u narednim satima.

Erupcija vulkana paralisala saobraćaj: šta dalje sa letovima?

Letovi JU438 iz Beograda za Kataniju i JU439 iz Katanije za Beograd, planirani za danas, trenutno su odloženi. Aerodrom na Siciliji neće biti otvoren za poletanje i sletanje do kasnih popodnevnih sati. Kao rezultat, kompanija Er Srbija prati razvoj situacije i naglašava da će vreme poletanja zavisiti od stanja na aerodromu ili eventualne dostupnosti alternativnih aerodroma. Ova odluka doneta je radi bezbednosti svih putnika i posade.

Pored toga, iz kompanije poručuju da će ažurirane informacije biti dostupne čim se uslovi za bezbedan saobraćaj steknu. Putnici su pozvani da redovno proveravaju najnovije izmene reda letenja.

Kontakt i preporuke za putnike zbog erupcije vulkana

Prema navodima kompanije, Er Srbija je u stalnom kontaktu sa upravom aerodroma na Siciliji. Takođe, iz kompanije apeluju na putnike da prate zvanične kanale informisanja. Najnovije informacije o statusu letova moguće je dobiti putem zvaničnog sajta airserbia.com, društvenih mreža Er Srbije, ili pozivanjem Kontakt centra na brojeve 0800 111 528 iz Srbije i +381 11 311 21 23 iz inostranstva.

Na kraju, kompanija ističe da su prioritet bezbednost putnika i posade, i da će blagovremeno obavestiti javnost o svim promenama vezanim za letove između Beograda i Katanije. Erupcija vulkana i zatvaranje aerodroma Katanija još jednom su pokazali koliko su prirodni fenomeni nepredvidivi, ali i koliko je važno redovno pratiti zvanične informacije tokom putovanja.

Pročitaj još

Srbija

Ubod stršljena u Valjevu: Slobodan proveo tri dana u komi posle napada

Muškarac iz sela kod Valjeva bio u teškom stanju nakon što su ga dva stršljena ubola za vrat i šaku

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ubod stršljena u Valjevu: Slobodan proveo tri dana u komi posle napada – napad stršljena u Valjevu

Muškarac iz sela kod Valjeva bio u teškom stanju nakon što su ga dva stršljena ubola za vrat i šaku

Napad stršljena u Valjevu umalo je koštao života Slobodana Pantelića, koji je zbog uboda ovih insekata proveo tri dana u komi. Incident se dogodio kada je Slobodan čistio dimnjak na krovu svoje stare kuće, a iz odžaka je izleteo roj stršljena koji ga je napao. Prema njegovim rečima, situacija je postala ozbiljna odmah nakon što su ga dva stršljena ubola, što je izazvalo tešku reakciju njegovog organizma.

Detalji napada stršljena u Valjevu

Slobodan Pantelić iz sela kod Valjeva penjao se na krov kako bi očistio dimnjak, uprkos upozorenjima supruge zbog lošeg stanja krova. Kada je ubacio alat u dimnjak, iz njega je izleteo roj stršljena. Slobodan je pokušao da izbegne insekte, ali ga je jedan uboo za vrat, a drugi za šaku. U tom trenutku, pao je sa krova na seno pored kuće i zadobio povredu noge i ogrebotine, ali su mu dva uboda stršljena zadala najveće probleme.

„Nisam mogao da dođem do vazduha, nisam mogao da pozovem ženu. Počeo sam da se gušim i ubrzo sam se onesvestio. Probudio sam se u bolnici posle tri dana,“ ispričao je Slobodan Pantelić. Lekari su mu objasnili da je imao duplu dozu otrova jer su ga ubola dva stršljena, a ubod na veni na vratu izazvao je vrlo burnu telesnu reakciju.

Simptomi i posledice uboda stršljena

Stručnjaci objašnjavaju da napad stršljena u Valjevu nije izolovan slučaj, jer je sezona ovih insekata već počela širom Srbije. Vladica Stanković iz Udruženja za zaštitu gmizavaca i životne sredine „Poskok“ navodi da se legla formiraju na sunčanim i nepristupačnim mestima, a mogu brojati i do hiljadu jedinki. „Više je zabeleženih smrtnih slučajeva usled uboda stršljena nego zmija,“ ističe Stanković.

Ubod stršljena često izaziva bol, crvenilo i peckanje, ali kod pojedinih osoba može doći do ozbiljne alergijske reakcije, pada pritiska, otežanog disanja i gubitka svesti. Najugroženije su bolesne i starije osobe, zbog čega stručnjaci naglašavaju važnost brze reakcije nakon uboda.

Važnost brze reakcije i oprez u sezoni stršljena

Napad stršljena u Valjevu pokazuje koliko ubod ovih insekata može biti opasan, čak i kod osoba koje nisu poznate kao alergične. Slobodan Pantelić je istakao da je naučio važnu lekciju i da će u budućnosti biti daleko oprezniji u sličnim situacijama. Stručnjaci savetuju izbegavanje kontakta sa leglima i brzu medicinsku pomoć ako dođe do uboda, naročito kod pojave simptoma kao što su gušenje, pad pritiska ili crvenilo na koži.

Sezona stršljena traje tokom toplih meseci, a broj ovih insekata je u porastu. Zbog toga je preporučljivo biti oprezan prilikom boravka na otvorenom i obavljanja radova na teško pristupačnim mestima.

Pročitaj još

U Trendu