Connect with us

Lepa&Zdrava

Stalno zaboravljate gde ste ostavili ključeve? Psiholozi objašnjavaju šta vam mozak poručuje

Objavljeno pre

,

key, keychain, door key, house keys, close up, locking system, beard key, close, shut off, key, key, key, key, keychain, keychain, house keys, house keys, house keys, house keys, house keys Ralphs_Fotos

Gotovo svima se bar jednom dogodilo da užurbano traže ključeve, iako su ih ostavili pre samo nekoliko minuta. Ako vam se to dešava često, možda pomislite da vam pamćenje slabi. Međutim, stručnjaci kažu da u većini slučajeva razlog nije ozbiljan, već je povezan sa načinom na koji mozak obrađuje informacije.

Problem nije u pamćenju, već u pažnji

Kada ostavljamo ključeve, novčanik ili telefon, često to radimo potpuno automatski, razmišljajući o nečemu drugom. Mozak tada ne registruje dovoljno jasno gde je predmet ostavljen, pa kasnije nema “zapis” koji može lako da pronađe.

Drugim rečima, nije problem što ste zaboravili, već što informacija nije bila dovoljno obrađena u trenutku kada ste spustili ključeve.

Stres i umor otežavaju koncentraciju

Kada smo pod stresom, imamo mnogo obaveza ili smo neispavani, pažnja se rasipa na više zadataka istovremeno. Upravo tada raste verovatnoća da ćemo zaboraviti gde smo ostavili svakodnevne predmete.

Zbog toga se ovakve situacije češće dešavaju u periodima pojačanog tempa života nego kada smo odmorni i opušteni.

Rutina može da “prevari” mozak

Ako svakog dana radite iste stvari istim redosledom, mozak mnoge radnje obavlja automatski. To štedi energiju, ali ima i jednu manu – kasnije je teško prisetiti se gde ste ostavili određeni predmet, jer taj trenutak nije ostao jasno zabeležen u sećanju.

Zato nije neobično da nekoliko minuta tražite ključeve koji su sve vreme bili na mestu na koje ih inače ostavljate.

Kada bi trebalo obratiti pažnju?

Povremeno zaboravljanje gde su ključevi ili naočare sasvim je normalna pojava i nije razlog za zabrinutost. Međutim, ako su zaboravnost i problemi sa pamćenjem sve češći, ometaju svakodnevni život ili su praćeni drugim simptomima, preporučljivo je razgovarati sa lekarom kako bi se utvrdio uzrok.

Kako smanjiti ovakve situacije?

Stručnjaci savetuju da ključeve i druge važne stvari uvek ostavljate na isto mesto. Takođe, korisno je da na trenutak zastanete i svesno obratite pažnju kada spuštate predmet. Ova jednostavna navika pomaže mozgu da bolje zapamti informaciju.

Ako često zaboravljate gde ste ostavili ključeve, to najčešće nije znak lošeg pamćenja, već posledica užurbanog načina života, stresa i automatizovanih navika. Malo više pažnje u svakodnevnim situacijama može biti dovoljno da se potraga za ključevima znatno proredi.

Pročitaj još

Zdravlje

Prvi znaci insulinske rezistencije na stomaku: Kako ih prepoznati

Nakupljanje masnoća na stomaku može biti prvi znak insulinske rezistencije, čak i kod žena koje redovno vežbaju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prvi znaci insulinske rezistencije na stomaku: Kako ih prepoznati – insulinska rezistencija stomak

Nakupljanje masnoća na stomaku može biti prvi znak insulinske rezistencije, čak i kod žena koje redovno vežbaju

Sve veći broj žena u Srbiji i regionu susreće se sa insulinskom rezistencijom, metaboličkim poremećajem koji može ostati neprimećen dok ne dođe do ozbiljnijih komplikacija. Pre svega, stručnjaci upozoravaju da nakupljanje masnoća na stomaku često ukazuje na insulinsku rezistenciju, čak i kod onih koje su fizički aktivne. Upravo ova promena može biti prvi, ali važan signal da telo ne koristi insulin pravilno i da je vreme za reakciju.

Prema rečima dr Dejana Čubrila, specijaliste sportske medicine i profesora fiziologije, insulinska rezistencija postaje svakodnevna pojava kod žena svih uzrasta. On ističe: „Danas je insulinska rezistencija stanje koje se podrazumeva. Statistike su poražavajuće. Svaka osoba – uključujući i vrhunske sportiste – koja primeti veću količinu masnog tkiva na stomaku, ima insulinsku rezistenciju.” Zbog toga je rana identifikacija ključna za sprečavanje razvoja dijabetesa tipa 2 (bolesti u kojoj telo ne koristi insulin pravilno).

Kako insulinska rezistencija utiče na žensko zdravlje i svakodnevicu

Osim povećanja masnoća na stomaku, insulinska rezistencija može izazvati osećaj umora, promene raspoloženja i neredovan apetit. Kao rezultat savremenog načina života, nepravilna ishrana bogata šećerima i prerađenim ugljenim hidratima dodatno povećava rizik. Takođe, periodi prejedanja slatkišima, testeninama ili pirinčem mogu doprineti nastanku ovog poremećaja.

Dr Čubrilo detaljno objašnjava: „Neko je tri meseca preterivao sa unosom šećera, hrane, pirinča, čokolade… Tada se stvara veća količina insulina, koji zapravo ‘otupljuje’ ćelijske kanale za glukozu. Kada ima puno insulina, ćelija zatvara vrata za ulazak šećera.” Na taj način, ćelije privremeno prestaju da primaju šećer iz krvi, što izaziva umor i dodatno nakupljanje masnoća.

Praktične preporuke za žene: ishrana i svakodnevne navike

Ipak, insulinska rezistencija nije trajan problem i može se uspešno kontrolisati promenom navika. Pored toga, redovni i uravnoteženi obroci igraju ključnu ulogu. Dr Čubrilo savetuje: „Niko nije osuđen na insulinsku rezistenciju. Ona se leči i sve može da se vrati u normalu. Vrlo je jednostavno. Moramo jesti redovno i više puta dnevno. Nemojte ni da pomišljate na ‘fasting’, autofagiju, to je potpuno promašen način ishrane.”

Preporučuje se unos tri glavna obroka i eventualno dve užine, sa naglaskom na povrće, integralne žitarice i minimalan unos šećera. Na kraju, uravnotežena ishrana i izbegavanje prerađenih namirnica mogu značajno smanjiti rizik od insulinske rezistencije.

Važnost doručka i hormona u svakodnevnom životu žena

Doručak je najvažniji obrok u danu, posebno za žene sa rizikom od insulinske rezistencije. Dr Dejan Čubrilo naglašava: „Na engleskom jeziku, doručak je ‘breakfast’, što znači prekinuti post. To je prvi dnevni obrok posle noćnog gladovanja. Svako gladovanje duže od deset sati ugrožava ćeliju.” Ako preskočite doručak, nivo šećera u krvi opada i telo proizvodi hormon stresa kortizol. Kao rezultat toga, organizam se dodatno opterećuje i insulinska rezistencija može da se pogorša.

Kada je vreme za posetu lekaru i kako sprečiti komplikacije

Ako primetite promene na stomaku, umor ili oscilacije u energiji, važno je da potražite stručnu pomoć. Redovna fizička aktivnost, priprema obroka kod kuće i izbegavanje brze hrane doprinose boljoj kontroli insulinske rezistencije.

Dr Čubrilo zaključuje: „Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.” On dodaje: „Dok u kući nema krčkanja i kiselog kupusa, nema ni zdravlja – mora da se kuva!”

Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Fitnes

Zašto nekim ženama prirodno odgovara samo četiri sata sna

Retka genetska osobina omogućava pojedinim ženama da budu odmorne i produktivne uprkos kratkom spavanju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zašto nekim ženama prirodno odgovara samo četiri sata sna – prirodno kratak san

Retka genetska osobina omogućava pojedinim ženama da budu odmorne i produktivne uprkos kratkom spavanju

Ejmi Pju Bernard, profesorka imunologije iz Sjedinjenih Američkih Država, godinama spava između četiri i šest sati svake noći. Iako to mnogima deluje nemoguće, ona tvrdi da se svakog jutra budi puna energije. Ključ za ovakvu situaciju krije se u fenomenu koji stručnjaci nazivaju prirodno kratak san. Istraživanja su pokazala da mali broj žena i muškaraca ima retke genetske mutacije koje im omogućavaju da funkcionišu normalno čak i sa samo četiri sata sna. Takođe, ova tema je posebno zanimljiva ženama koje balansiraju zahteve posla, porodice i svakodnevnih obaveza.

Genetika i prirodno kratak san kod žena

Ove retke genetske varijante utiču na to koliko je sna zaista potrebno svakom pojedincu. Ejmi Pju Bernard ističe: „Bez obzira koliko sam spavala, dan započinjem sveža i mogu da obavim sve obaveze.“ Slične osobine ima i nekoliko članova njene porodice, što dodatno potvrđuje da je genetika presudna. Međutim, većina ljudi ne poseduje ovu mutaciju. Za njih stručnjaci i dalje preporučuju sedam do devet sati sna svake noći.

Rizici i ograničenja smanjenog sna

Naučnici su identifikovali više genetskih varijanti povezanih sa prirodno kratkim snom. Osobe sa ovim osobinama retko osećaju umor, čak i tokom napornih dana. Ipak, većina populacije ne može bez posledica da skrati vreme spavanja. Studije pokazuju da ljudi koji veštački smanjuju san na četiri ili šest sati beleže slabije rezultate na testovima pažnje i memorije. Osim toga, često nisu svesni smanjenja svojih sposobnosti. Zbog toga, namerno uskraćivanje sna može negativno uticati na zdravlje, čak i kada se osoba oseća samo blago pospano.

Koliko genetika određuje potrebe za snom?

Stručnjaci procenjuju da genetika utiče na 30 do 65 odsto razlika u dužini sna među ljudima. Međutim, većina genetskih varijacija menja dužinu sna za dvadesetak minuta. Žene kojima je dovoljno samo četiri sata sna su izuzetno retke. Neke mutacije povezane sa kraćim snom mogu povećati rizik od nesanice, hroničnog umora ili dijabetesa tipa 2. Ipak, to ne znači da prirodno kratak san uzrokuje ove probleme. Na kraju, nije moguće istrenirati telo da mu treba manje sna bez odgovarajuće genetske predispozicije.

Budućnost istraživanja i saveti za žene

Otkrića o prirodno kratkom snu mogu u budućnosti dovesti do razvoja terapija za osobe koje pate od hronične neispavanosti. Ipak, potrebno je još mnogo istraživanja pre nego što takvi tretmani postanu dostupni i bezbedni. U međuvremenu, većina žena treba da se pridržava preporuke o sedam do devet sati sna. Na taj način očuvaće svoje zdravlje i dobrobit, bez obzira na svakodnevne izazove.

Pročitaj još

Fitnes

Čaj od pasiflore pomaže ženama da lakše savladaju stres i nesanicu

Biljka prepoznatljiva po raskošnim cvetovima postaje sve češći izbor žena u svakodnevnoj borbi protiv napetosti i lošeg sna

Objavljeno pre

,

Objavio:

Čaj od pasiflore pomaže ženama da lakše savladaju stres i nesanicu

Biljka prepoznatljiva po raskošnim cvetovima postaje sve češći izbor žena u svakodnevnoj borbi protiv napetosti i lošeg sna

Čaj od pasiflore pomaže ženama da ublaže stres i nesanicu, posebno onima koje se svakodnevno suočavaju sa izazovima u užurbanim gradovima poput Beograda. Poslednjih godina, ova biljka iz Severne i Južne Amerike sve je popularnija među ženama koje traže prirodne načine za opuštanje. Zbog toga mnoge žene biraju upravo pasifloru kada žele miran san i manje napetosti.

Pasiflora kao saveznik u borbi protiv svakodnevnog stresa

Osim što krasi bašte raskošnim cvetovima, pasiflora je vekovima deo kućne apoteke. Pre svega, poznata je po blagom, umirujućem efektu na nervni sistem. Takođe, Evropska agencija za lekove priznaje njenu tradicionalnu upotrebu kod blagog psihičkog stresa i problema sa uspavljivanjem. Ipak, treba imati na umu da čaj od pasiflore ne zamenjuje stručnu pomoć kod ozbiljnijih tegoba. Na taj način, žene koje osećaju unutrašnji nemir ili teško spavaju često biraju čaj od pasiflore kao prvu pomoć. Jasmina Marković iz Beograda deli iskustvo: „Pasiflora mi je pomogla da se opustim posle napornog dana. Nekada nije lako pronaći mir, ali redovan biljni čaj mi prija.“ S druge strane, lekari napominju da je važno ne zanemariti simptome koji traju ili se pogoršavaju.

Kako pravilno pripremiti i koristiti čaj od pasiflore

Najčešće se koristi čaj od osušenih listova, stabljika i cvetova ove biljke. Osim toga, pasiflora se može dodavati i u biljne mešavine, kapi ili druge preparate za opuštanje. Prilikom pripreme, važno je slediti uputstva proizvođača kako bi se postigao najbolji efekat i smanjio rizik od neželjenih reakcija. Zbog toga je važno obratiti pažnju na količinu biljnog materijala i vreme potapanja. Na kraju, čaj od pasiflore može biti blagi saveznik u svakodnevnoj borbi protiv stresa i nesanice. Međutim, ukoliko osjetite ozbiljnije simptome, preporučuje se razgovor sa lekarom. Mnoge žene biraju kombinaciju prirodnih metoda i saveta stručnjaka kako bi postigle ravnotežu i kvalitetniji san.

Pročitaj još

U Trendu