Connect with us

Zdravlje

Hlađenje glave može pomoći ženama sa simptomima depresije

Američka studija sugeriše da kratka upotreba rashladne kape može doneti olakšanje, ali stručnjaci savetuju oprez

Objavljeno pre

,

Hlađenje glave može pomoći ženama sa simptomima depresije Foto Izvor: Pexels / https://kaboompics.com/

Američka studija sugeriše da kratka upotreba rashladne kape može doneti olakšanje, ali stručnjaci savetuju oprez

Depresija je ozbiljan zdravstveni problem koji pogađa veliki broj žena širom sveta. Nova studija iz Sjedinjenih Američkih Država donosi zanimljive podatke: hlađenje glave može smanjiti simptome depresije. Tokom istraživanja, naučnici su pratili 24 mlade osobe od 18 do 26 godina, među kojima su bile i žene. Učesnici su sedam dana svakodnevno nosili rashladnu kapu 30 minuta u tihoj prostoriji, dok je kontrolna grupa sedela bez kape. Na kraju svakog dana, svi su popunjavali upitnike o depresiji, anksioznosti i raspoloženju.

Kao rezultat, istraživači su otkrili da korišćenje rashladne kape dovodi do smanjenja simptoma depresije kod ispitanika. Takođe, primećeno je povećanje alfa talasa u mozgu, što je povezano sa opuštenošću i boljim raspoloženjem. Iako su rezultati obećavajući, potrebno je više istraživanja kako bi se potvrdila efikasnost ove metode kod žena svih uzrasta.

Na koji način hlađenje glave utiče na depresiju

Pre svega, rashladna kapa radi tako što rashlađuje teme glave i deo vrata na oko jedan stepen Celzijusa. Na taj način dolazi do promena u moždanoj aktivnosti, što može uticati na raspoloženje. Prema rečima Madeline McLaughlin, koautorke studije, „nosioci rashladne kape pokazali su poboljšanje raspoloženja i veću opuštenost već nakon prve upotrebe“. Ipak, ona ističe da je istraživanje sprovedeno na malom uzorku mladih ljudi, pa treba biti oprezan sa zaključcima.

S druge strane, Thea Gallagher, klinički psiholog, naglašava: „Ovakav pristup može biti koristan kao dodatak klasičnoj terapiji, ali ga ne treba posmatrati kao zamenu za lekarsku pomoć ili psihoterapiju“. Osim toga, važno je napomenuti da su svi učesnici bili mlade odrasle osobe, pa rezultati možda ne važe za starije žene ili za duži vremenski period.

Praktični saveti i preporuke za žene sa simptomima depresije

Za mnoge žene, depresija (dugotrajno osećanje tuge, bezvoljnosti i gubitka interesa) utiče na svakodnevni život. Svaka nova mogućnost tretmana budi nadu. Međutim, stručnjaci savetuju oprez. Rashladna kapa može smanjiti osećaj depresije, ali ne treba da zameni postojeće terapije ili podršku stručnjaka. Takođe, efekat je ispitan samo kod mladih uzrasta i tokom samo jedne nedelje.

Zbog toga, ako razmišljate da probate ovu metodu kod kuće, prvo se posavetujte sa lekarom ili terapeutom. „Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru“, poručuje Thea Gallagher. Redovno pratite svoje simptome i razgovarajte sa stručnjakom o svim promenama u terapiji. Konačno, depresija je složen poremećaj i zahteva individualan pristup. Iako nova istraživanja nude dodatne opcije, najbolje rezultate daje kombinacija isprobanih medicinskih tretmana i podrške okoline.

Pročitaj još

Zdravlje

Saobraćajna buka povećava rizik od Parkinsonove bolesti kod žena

Novo istraživanje otkriva povezanost između buke sa ulice i učestalosti Parkinsonove bolesti kod žena u urbanim sredinama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Saobraćajna buka povećava rizik od Parkinsonove bolesti kod žena

Novo istraživanje otkriva povezanost između buke sa ulice i učestalosti Parkinsonove bolesti kod žena u urbanim sredinama

Novo dansko istraživanje pokazuje da saobraćajna buka povećava rizik od Parkinsonove bolesti kod žena koje žive u blizini prometnih saobraćajnica. Istraživači iz Danish Cancer Institute pratili su više od tri miliona osoba starijih od 40 godina u Danskoj tokom perioda od 2000. do 2017. godine. Rezultati su otkrili da produženo izlaganje saobraćajnoj buci može povećati rizik od Parkinsonove bolesti (neurološki poremećaj koji utiče na koordinaciju i pokretljivost). Ova bolest pogađa više od 11 miliona ljudi širom sveta. Broj obolelih, nažalost, raste i očekuje se da će se udvostručiti u narednim decenijama.

Međutim, istraživači su primetili da žene, koje često više vremena provode kod kuće, mogu biti posebno izložene uticaju saobraćajne buke. Zbog toga su žene u urbanim sredinama pod većim rizikom. Pre svega, ovo otkriće naglašava važnost prevencije i odgovornog planiranja prostora za život.

Kako saobraćajna buka utiče na rizik od Parkinsonove bolesti kod žena

Studija je pokazala da rizik od Parkinsonove bolesti raste za 3% sa svakim povećanjem buke od 11 decibela na najizloženijoj strani kuće. Na mirnijoj strani doma, taj rizik povećava se za oko 4% po svakom dodatnom rastu buke od 9 decibela. Međutim, autori ističu da razlika u buci od najmanje 10 decibela između strana doma može imati zaštitni efekat. Takođe, mirna strana kuće može ublažiti negativan uticaj buke na mozak. Zbog toga je dobra praksa postaviti spavaću sobu ili prostor za odmor na tišoj strani stana ili kuće.

Osim toga, stalna izloženost buci, posebno noću, može pogoršati kvalitet sna i povećati nivo stresa. Nespavanje i stres dodatno negativno utiču na zdravlje mozga i mogu povećati opasnost od neuroloških bolesti. Zanimljivo je da su rezultati istraživanja bili isti bez obzira na pol, nivo obrazovanja, prihode ili gustinu naseljenosti.

Šta kažu stručnjaci o saobraćajnoj buci i zdravlju mozga

Kada je reč o mehanizmu, naučnici objašnjavaju da saobraćajna buka može izazvati zapaljenje nervnog sistema (neuroinflamaciju) i oksidativni stres (oštećenje moždanih ćelija zbog slobodnih radikala). Ovo je posebno izraženo u delovima mozga koji proizvode dopamin, čiji gubitak dovodi do Parkinsonove bolesti. Takođe, poremećen san dodatno opterećuje mozak i povećava rizik od neurodegenerativnih bolesti.

Dr Fernando Alonso Frech, neurolog iz HM CINAC Comprehensive Neuroscience Center, ističe: „Identifikacija potencijalno izmenjivih faktora životne sredine prioritet je javnog zdravlja.“ On objašnjava: „Veliki deo stanovništva izložen je saobraćajnoj buci, što znači da njen uticaj na javno zdravlje može biti značajan.“ Prema njegovim rečima, važno je razvijati politike za smanjenje buke u gradovima: „Rezultati potvrđuju važnost urbanističkog planiranja, stvaranja barijera protiv buke i dizajniranja stambenih objekata sa mirnim prostorima za odmor.“

Praktični saveti za žene: kako smanjiti rizik od Parkinsonove bolesti

Osim urbanističkih rešenja, žene mogu preduzeti i lične korake. Pre svega, preporučuje se postavljanje spavaće sobe ili prostora za opuštanje na tišoj strani doma. Takođe, korišćenje zavesa ili dvostrukih prozora može smanjiti nivo buke u enterijeru. Redovno praktikovanje tehnika opuštanja i briga o kvalitetnom snu dodatno štite mozak od štetnih uticaja.

Konačno, važno je prepoznati stresore iz okoline i, kad god je moguće, izbegavati ih. Ovi nalazi mogu poslužiti kao podsticaj ženama koje žive u bučnim gradskim sredinama da više brinu o svom mentalnom i neurološkom zdravlju. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Simptomi toplotnog talasa kod žena: Kako ih prepoznati i reagovati (VIDEO)

Malaksalost, vrtoglavica i dehidratacija mogu biti prvi znaci opasnosti tokom letnjih vrućina

Objavljeno pre

,

Objavio:

Simptomi toplotnog talasa kod žena: Kako ih prepoznati i reagovati (VIDEO)

Malaksalost, vrtoglavica i dehidratacija mogu biti prvi znaci opasnosti tokom letnjih vrućina

Visoke temperature koje ovih dana pogađaju Srbiju povećavaju rizik od dehidratacije i iscrpljenosti kod žena. Simptomi toplotnog talasa kod žena često se javljaju naglo, a prepoznavanje prvih znakova može biti ključno za sprečavanje ozbiljnih posledica. Pre svega, tokom toplotnog talasa najugroženije su žene, deca, starije osobe i hronični bolesnici.

Dr Petar Otašević iz Klinike za kardiologiju Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“ ističe da su malaksalost, vrtoglavica i pojačano znojenje najčešći znaci da telo ne uspeva da se rashladi. Zbog toga je važno odmah reagovati. „Malaksalost, vrtoglavica, preznojavanje i orošenost hladnim znojem su prvi simptomi da organizam teško podnosi vrućinu,“ navodi dr Otašević.

Simptomi toplotnog talasa kod žena i zašto su opasni

Osim toga, produžene vrućine mogu dovesti do naglog pada krvnog pritiska, pojačanog gubitka tečnosti i minerala, kao i pogoršanja hroničnih zdravstvenih stanja. Na primer, žene često ignorišu sopstvene tegobe brinući o porodici, što povećava rizik od ozbiljnijih posledica. Takođe, deca i stariji članovi porodice su izuzetno osetljivi jer se njihovo telo teže prilagođava visokim temperaturama.

Pre svega, simptomi kao što su iznenadna slabost, vrtoglavica ili preznojavanje zahtevaju hitnu reakciju. Zbog toga je važno odmah se skloniti u hlad, skinuti višak odeće i postepeno rashladiti telo. Ako se jave ovakvi znaci i kod članova porodice, naročito dece ili starijih, obavezno obratite pažnju i pružite pomoć.

Koliko tečnosti treba uneti tokom toplotnog talasa

Potrebno je povećati unos vode na minimum 2,5 litra dnevno, a kod pojačanog znojenja i više. „Ukoliko su ovako velike vrućine, to se penje na 2,5 litra vode. Ukoliko se jako znojite, to ide i preko 3 litra,“ naglašava dr Petar Otašević. Vodu treba piti tokom celog dana, čak i kada ne osećate žeđ.

Osim toga, preporučuje se konzumiranje lakih obroka, sa više voća i povrća. „Moja preporuka je što manji obroci i što lakša hrana. Više manjih obroka tokom dana,“ savetuje dr Otašević. Na taj način, organizam bolje podnosi visoke temperature i sprečava nagle promene u nivou energije.

Praktični saveti za žene tokom toplotnog talasa

Planirajte dnevne aktivnosti tako da izbegavate izlazak napolje tokom najtoplijeg dela dana. Takođe, nosite laganu odeću, šešir i redovno pijte vodu. Posebnu pažnju posvetite deci i starijima, jer su posebno osetljivi na simptome toplotnog talasa kod žena i drugih članova porodice.

Ako primetite vrtoglavicu, slabost ili hladan znoj, odmah se povucite u rashlađenu prostoriju i potražite pomoć. Na kraju, za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Toplotni talas i hronične bolesti I RTS Jutarnji program


Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Ljudi širom sveta rade OVU stvar svake noći, a nauka još istražuje razlog

Objavljeno pre

,

Objavio:

woman, asleep, girl, sleep, bed, cozy, tired, rest, resting, sleeping, sleeping woman, dreams, young woman, pillow, blanket, bedroom, sleeping beauty, morning, relax, sleep, sleep, sleep, sleep, sleep, sleeping, sleeping

Svake noći, bez obzira na godine, kulturu ili način života, milijarde ljudi rade nešto što im deluje potpuno prirodno – sanjaju. Dok spavamo, naš mozak stvara čitave svetove, priče i osećaje, a ponekad su snovi toliko stvarni da ih pamtimo satima nakon buđenja.

Iako nauka već decenijama proučava san, snovi i dalje predstavljaju jednu od najvećih misterija ljudskog mozga. Istraživači znaju mnogo o tome kada i kako nastaju, ali pitanje zbog čega ih tačno imamo još nije dobilo konačan odgovor.

Mozak je tokom sna veoma aktivan

Dugo se verovalo da je spavanje stanje u kojem se mozak gotovo „isključuje“. Međutim, savremena istraživanja pokazala su potpuno suprotno.

Tokom određenih faza sna, naročito tokom REM faze, mozak postaje veoma aktivan. Tada se javljaju najživlji i najneobičniji snovi, dok telo istovremeno ulazi u stanje u kojem su veliki mišići privremeno opušteni.

Upravo ta kombinacija aktivnog mozga i odmorenog tela čini snove toliko posebnim.

Snovi možda pomažu obradi emocija

Jedna od najprihvaćenijih teorija jeste da snovi imaju važnu ulogu u obradi emocija i iskustava.

Tokom dana naš mozak prikuplja ogromnu količinu informacija – razgovore, događaje, brige, osećanja i uspomene. Tokom sna on ih na neki način razvrstava i povezuje.

Zbog toga se često događa da sanjamo ljude, mesta ili situacije koje su povezane sa našim svakodnevnim životom.

Mogu biti povezani sa pamćenjem

Naučnici veruju da san ima važnu ulogu u učvršćivanju memorije. Dok spavamo, mozak obrađuje informacije koje smo prikupili tokom dana i pomaže da se važne uspomene sačuvaju.

Snovi bi mogli biti deo tog procesa, jer u njima često vidimo mešavinu stvarnih događaja, sećanja i novih kombinacija ideja.

Zašto su snovi ponekad potpuno nelogični?

Jedna od najvećih misterija jeste činjenica da snovi često nemaju pravila. U njima možemo razgovarati sa ljudima koje dugo nismo videli, biti na mestima koja ne postoje ili doživeti događaje koji bi u stvarnom svetu bili nemogući.

Objašnjenje se krije u tome što tokom sna određeni delovi mozga zaduženi za logičko razmišljanje nisu aktivni na isti način kao kada smo budni. Istovremeno, delovi povezani sa emocijama i slikama mogu biti veoma aktivni.

Zbog toga snovi često više liče na niz osećaja i prizora nego na klasičnu priču.

Zašto neke snove pamtimo, a druge zaboravimo?

Većina ljudi zaboravi veliki deo snova samo nekoliko minuta nakon buđenja. Stručnjaci smatraju da je razlog to što se tokom prelaska iz sna u budno stanje menjaju moždane aktivnosti koje su važne za skladištenje sećanja.

Snovi koji su povezani sa jakim emocijama – strahom, srećom ili iznenađenjem – češće ostaju u pamćenju.

Da li snovi imaju skriveno značenje?

Ljudi su vekovima pokušavali da pronađu značenje u snovima. Dok su ih neke kulture smatrale predskazanjima, savremena nauka uglavnom ih posmatra kao rezultat složenih procesa u mozgu.

Iako određeni snovi mogu biti povezani sa našim brigama, željama i iskustvima, ne postoji naučni dokaz da svaki san ima univerzalno skriveno značenje.

Misterija koja i dalje traje

Snovi su jedan od najzanimljivijih dokaza koliko je ljudski mozak složen. Oni nastaju svake noći, utiču na naše emocije i mogu biti povezani sa učenjem i pamćenjem, ali njihova potpuna svrha i dalje ostaje predmet istraživanja.

Možda je upravo to ono što ih čini toliko fascinantnim – dok telo miruje, naš mozak nastavlja da stvara čitave svetove koje ponekad pamtimo celog života.

Pročitaj još

U Trendu