Connect with us

Zdravlje

Saobraćajna buka povećava rizik od Parkinsonove bolesti kod žena

Novo istraživanje otkriva povezanost između buke sa ulice i učestalosti Parkinsonove bolesti kod žena u urbanim sredinama

Objavljeno pre

,

Saobraćajna buka povećava rizik od Parkinsonove bolesti kod žena Foto Izvor: Pexels / Tom Fisk

Novo istraživanje otkriva povezanost između buke sa ulice i učestalosti Parkinsonove bolesti kod žena u urbanim sredinama

Novo dansko istraživanje pokazuje da saobraćajna buka povećava rizik od Parkinsonove bolesti kod žena koje žive u blizini prometnih saobraćajnica. Istraživači iz Danish Cancer Institute pratili su više od tri miliona osoba starijih od 40 godina u Danskoj tokom perioda od 2000. do 2017. godine. Rezultati su otkrili da produženo izlaganje saobraćajnoj buci može povećati rizik od Parkinsonove bolesti (neurološki poremećaj koji utiče na koordinaciju i pokretljivost). Ova bolest pogađa više od 11 miliona ljudi širom sveta. Broj obolelih, nažalost, raste i očekuje se da će se udvostručiti u narednim decenijama.

Međutim, istraživači su primetili da žene, koje često više vremena provode kod kuće, mogu biti posebno izložene uticaju saobraćajne buke. Zbog toga su žene u urbanim sredinama pod većim rizikom. Pre svega, ovo otkriće naglašava važnost prevencije i odgovornog planiranja prostora za život.

Kako saobraćajna buka utiče na rizik od Parkinsonove bolesti kod žena

Studija je pokazala da rizik od Parkinsonove bolesti raste za 3% sa svakim povećanjem buke od 11 decibela na najizloženijoj strani kuće. Na mirnijoj strani doma, taj rizik povećava se za oko 4% po svakom dodatnom rastu buke od 9 decibela. Međutim, autori ističu da razlika u buci od najmanje 10 decibela između strana doma može imati zaštitni efekat. Takođe, mirna strana kuće može ublažiti negativan uticaj buke na mozak. Zbog toga je dobra praksa postaviti spavaću sobu ili prostor za odmor na tišoj strani stana ili kuće.

Osim toga, stalna izloženost buci, posebno noću, može pogoršati kvalitet sna i povećati nivo stresa. Nespavanje i stres dodatno negativno utiču na zdravlje mozga i mogu povećati opasnost od neuroloških bolesti. Zanimljivo je da su rezultati istraživanja bili isti bez obzira na pol, nivo obrazovanja, prihode ili gustinu naseljenosti.

Šta kažu stručnjaci o saobraćajnoj buci i zdravlju mozga

Kada je reč o mehanizmu, naučnici objašnjavaju da saobraćajna buka može izazvati zapaljenje nervnog sistema (neuroinflamaciju) i oksidativni stres (oštećenje moždanih ćelija zbog slobodnih radikala). Ovo je posebno izraženo u delovima mozga koji proizvode dopamin, čiji gubitak dovodi do Parkinsonove bolesti. Takođe, poremećen san dodatno opterećuje mozak i povećava rizik od neurodegenerativnih bolesti.

Dr Fernando Alonso Frech, neurolog iz HM CINAC Comprehensive Neuroscience Center, ističe: „Identifikacija potencijalno izmenjivih faktora životne sredine prioritet je javnog zdravlja.“ On objašnjava: „Veliki deo stanovništva izložen je saobraćajnoj buci, što znači da njen uticaj na javno zdravlje može biti značajan.“ Prema njegovim rečima, važno je razvijati politike za smanjenje buke u gradovima: „Rezultati potvrđuju važnost urbanističkog planiranja, stvaranja barijera protiv buke i dizajniranja stambenih objekata sa mirnim prostorima za odmor.“

Praktični saveti za žene: kako smanjiti rizik od Parkinsonove bolesti

Osim urbanističkih rešenja, žene mogu preduzeti i lične korake. Pre svega, preporučuje se postavljanje spavaće sobe ili prostora za opuštanje na tišoj strani doma. Takođe, korišćenje zavesa ili dvostrukih prozora može smanjiti nivo buke u enterijeru. Redovno praktikovanje tehnika opuštanja i briga o kvalitetnom snu dodatno štite mozak od štetnih uticaja.

Konačno, važno je prepoznati stresore iz okoline i, kad god je moguće, izbegavati ih. Ovi nalazi mogu poslužiti kao podsticaj ženama koje žive u bučnim gradskim sredinama da više brinu o svom mentalnom i neurološkom zdravlju. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Zelenija naselja utiču na kvalitet sna žena, pokazuje istraživanje

Žene koje žive u naseljima sa više drvoreda i zelenila češće prijavljuju bolji san i osećaj sigurnosti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zelenija naselja utiču na kvalitet sna žena, pokazuje istraživanje

Žene koje žive u naseljima sa više drvoreda i zelenila češće prijavljuju bolji san i osećaj sigurnosti

Zelenija naselja i ulice sa drvoredima povezani su sa boljim kvalitetom sna žena, pokazalo je najnovije istraživanje iz Japana. Naučnici sa Osaka Metropolitan University analizirali su više od 200.000 fotografija gradskih ulica u Tokiju i uporedili ih sa navikama spavanja 1.089 zaposlenih žena starosti između 40 i 59 godina. Pre svega, istraživanje je pokazalo da žene koje žive u naseljima sa više zelenila i drvoreda ređe pate od nesanice (poteškoće sa uspavljivanjem, česta buđenja). Takođe, ove žene su češće opisivale svoj san kao dug i miran.

Kako zelenija naselja poboljšavaju san žena

Tokom istraživanja, pokazalo se da količina zelenila i osećaj privatnosti u naselju direktno utiču na dužinu i kvalitet sna. Zbog toga žene u okruženjima sa gustim drvoredima i jasno definisanim granicama između ulica i zgrada osećaju veći nivo sigurnosti, što dodatno smanjuje stres i olakšava uspavljivanje. S druge strane, naselja sa manjkom zelenila i otvorenim ulicama često su bučnija i izložena većem broju prolaznika. Kao rezultat, žene iz ovih krajeva češće prijavljuju probleme sa snom. Osim toga, loš san može povećati rizik od srčanih bolesti, gojaznosti i dugotrajnog lošeg raspoloženja (depresije), pa je svaka promena koja vodi boljem odmoru značajna za zdravlje žena.

Zašto je osećaj sigurnosti važan za žene

U međuvremenu, istraživači su istakli da urbanistička rešenja sa mnogo zelenila, drvoreda i vizuelnih okvira (poput zgrada, žbunja ili drveća) podstiču osećaj privatnosti i zaštite. „Naši rezultati potvrđuju značajnu pozitivnu vezu između percipirane bezbednosti i trajanja sna. Zelenija okruženja stvaraju osećaj sigurnosti koji doprinosi kvalitetnijem odmoru“, naveli su autori studije sa Osaka Metropolitan University. Međutim, samo pešačke zone bez dovoljno zelenila ne doprinose kvalitetu sna.

Praktični saveti ženama za bolji san u gradu

Iako svako ne može odmah promeniti mesto stanovanja, postoje praktične navike koje mogu pomoći. Kao rezultat, ženama se savetuje šetnja kroz park ili drvored pre spavanja kako bi se smanjio stres i opustilo telo. Osim toga, pri izboru novog doma ili prilikom preseljenja, važno je obratiti pažnju na količinu zelenila i raspored zgrada u okolini. Takođe, i male promene, poput unošenja biljaka u dom ili postavljanja zavese radi privatnosti, mogu doprineti osećaju sigurnosti i boljem odmoru. Na kraju, boravak u prirodi ima pozitivan uticaj na opšte zdravlje i prevenciju nesanice.

Kada potražiti stručnu pomoć zbog problema sa snom

Međutim, ako i pored ovih promena problemi sa snom traju, preporučuje se konsultacija sa lekarom. Pravilna dijagnoza i stručna podrška ključni su za dugoročno rešavanje problema sa spavanjem. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Pravilo 30-30-30 olakšava mršavljenje bez osećaja gladi

Jednostavna jutarnja rutina pomaže ženama da regulišu apetit i ubrzaju topljenje masti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Pravilo 30-30-30 olakšava mršavljenje bez osećaja gladi

Jednostavna jutarnja rutina pomaže ženama da regulišu apetit i ubrzaju topljenje masti

Sve više žena u Srbiji i svetu traži praktične načine za kontrolu telesne težine. Pravilo 30-30-30 postaje popularno jer olakšava mršavljenje bez osećaja gladi. Ova rutina posebno pomaže ženama koje se bore sa viškom kilograma, ali i onima koje žele više energije tokom dana. Pravilo 30-30-30 podrazumeva da u prvih 30 minuta nakon buđenja pojedete 30 grama proteina, a zatim 30 minuta radite umerene kardio vežbe. Mnoge žene ističu da im ova navika daje stabilnu energiju i pomaže da tokom dana lakše izbegnu prejedanje.

Pre svega, pravilo 30-30-30 kombinuje doručak bogat proteinima i fizičku aktivnost. Ovako osmišljena rutina ima naučnu osnovu: doručak sa dovoljno proteina doprinosi dužem osećaju sitosti i stabilnom nivou šećera u krvi. Na taj način, žene koje primenjuju ovu strategiju mogu lakše da upravljaju apetitom i smanje unos kalorija tokom dana. Osim toga, umereni kardio pokreće organizam i ubrzava sagorevanje masti, što dodatno pomaže u procesu mršavljenja.

Kako pravilo 30-30-30 može koristiti ženama koje žele promenu

Međutim, nijedna jutarnja rutina nije dovoljna bez uravnotežene ishrane tokom ostatka dana. Nutricionisti savetuje ograničavanje ultra-prerađene hrane, a preporučuju više povrća, integralnih žitarica i zdravih masti. Takođe, doslednost je ključ uspeha. Uvođenje pravila 30-30-30 može doprineti boljem raspoloženju, većoj motivaciji i lakšem održavanju zdrave težine. Pored toga, žene koje su isprobale ovu metodu često navode da osećaju manje umora i imaju bolju koncentraciju.

Ipak, važno je napomenuti da pravilo 30-30-30 nije pogodno za svakoga. Na primer, žene sa dijabetesom tipa 2 (bolest u kojoj telo ne koristi insulin pravilno), hormonskim disbalansom ili hroničnim bolestima treba da se konsultuju sa lekarom pre promene navika. Na kraju, stručnjaci podsećaju da je individualni pristup najvažniji za dugoročno zdravlje.

Praktični saveti i izjave stručnjaka o pravilu 30-30-30

Gari Breka, biolog, objašnjava: „Pravilo 30-30-30 može pomoći organizmu da koristi masti kao izvor energije, a ne samo šećer. Doručak sa 30 grama proteina i blaga fizička aktivnost podstiču stabilan nivo šećera i smanjuju nagle napade gladi.“ Nutricionista savetuje: „Ključ uspeha leži u doslednosti. Ne preskačite obroke i birajte kvalitetne izvore proteina, kao što su jaja, jogurt ili tofu. Kardio vežbe ne moraju biti naporne – šetnja ili lagana vožnja bicikla su dovoljni.“

Takođe, žene koje primenjuju pravilo 30-30-30 često prijavljuju više energije i bolji fokus tokom dana. Međutim, naučni dokazi o uticaju na izgled kože nisu dovoljno jaki. Zbog toga, ne treba očekivati čuda bez celokupne brige o zdravlju. Na kraju, kombinacija uravnotežene ishrane i redovne fizičke aktivnosti ostaje najpouzdaniji put ka zdravlju i dobrom izgledu. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Zašto ljudi pričaju u snu? Odgovor psihologa mnoge će iznenaditi

Objavljeno pre

,

Objavio:

woman, asleep, girl, sleep, bed, cozy, tired, rest, resting, sleeping, sleeping woman, dreams, young woman, pillow, blanket, bedroom, sleeping beauty, morning, relax, sleep, sleep, sleep, sleep, sleep, sleeping, sleeping

Gotovo svaka osoba je bar jednom doživela da neko tokom sna izgovara reči, razgovara ili čak vodi čitave rasprave dok spava. Iako može delovati neobično, pričanje u snu je prilično česta pojava i najčešće nije razlog za zabrinutost.

Ovaj fenomen poznat je kao somnilokvija, a može se javiti u bilo kom životnom dobu – kod dece, ali i kod odraslih.

Šta se zapravo dešava dok pričamo u snu?

Tokom spavanja mozak nije potpuno neaktivan. On obrađuje informacije, sećanja i emocije, a ponekad se delovi moždane aktivnosti povezani sa govorom „uključe“ dok osoba još uvek spava.

Zbog toga neko može izgovarati pojedinačne reči, nerazgovetne zvuke, ali i čitave rečenice.

Stres i umor mogu biti okidači

Psiholozi navode da se pričanje u snu češće javlja u periodima pojačanog stresa, emotivnog opterećenja ili nedostatka sna.

Na pojavu mogu uticati i:

  • intenzivni snovi,
  • anksioznost,
  • nepravilni obrasci spavanja,
  • iscrpljenost,
  • visoka temperatura ili bolest.

Da li ljudi otkrivaju tajne dok spavaju?

Jedan od najčešćih mitova jeste da osoba tokom sna govori ono što zaista misli ili čuva kao tajnu. Međutim, stručnjaci objašnjavaju da reči izgovorene tokom sna uglavnom nemaju pouzdano značenje i ne predstavljaju nužno skrivene misli ili želje.

Često su nepovezane, nasumične ili predstavljaju delove sećanja i snova.

Kada treba obratiti pažnju?

Povremeno pričanje u snu je normalno. Ipak, ako se javlja veoma često, praćeno je jakim pokretima, vikanjem, noćnim strahovima ili ozbiljnim poremećajem sna, može biti korisno razgovarati sa lekarom ili stručnjakom za spavanje.

Kvalitetan san, smanjenje stresa i dobra rutina pred spavanje mogu pomoći da se ovakve pojave ređe javljaju.

Pročitaj još

U Trendu