Connect with us

Lepa&Zdrava

Zašto ljudi pričaju u snu? Naučnici otkrivaju šta se tada dešava u mozgu

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Polina ⠀

Mnogi su se bar jednom probudili jer im je partner usred noći nešto potpuno nerazumljivo promrmljao, izgovorio čitavu rečenicu ili čak vodio zamišljeni razgovor. Iako može delovati neobično ili čak zastrašujuće, pričanje u snu je mnogo češća pojava nego što većina ljudi misli.

Stručnjaci ovu pojavu nazivaju somnilokvija, a ona se smatra vrstom poremećaja spavanja koji je uglavnom bezopasan.

Pričanje u snu može biti tiho šaputanje, nerazgovetan govor ili sasvim jasne rečenice. U većini slučajeva osoba se ujutru ne seća da je tokom noći bilo šta izgovorila.

Mozak nije potpuno „isključen“

Dok spavamo, mozak prolazi kroz nekoliko faza sna. Iako telo miruje, određeni delovi mozga ostaju aktivni i obrađuju informacije, uspomene i emocije prikupljene tokom dana.

Upravo zbog toga ponekad dolazi do kratkog „proboja“ između sna i budnosti, pa osoba može izgovoriti reči ili čitave rečenice, iako nije svesna da govori.

Kada se najčešće javlja?

Pričanje u snu može da se dogodi u bilo kojoj fazi spavanja, ali je češće tokom lakših faza sna, kao i u REM fazi, kada najintenzivnije sanjamo.

Nekada su to samo pojedinačne reči, a nekada čitavi razgovori koji nemaju nikakvog smisla.

Šta izaziva pričanje u snu?

Najčešći okidači su:

  • nedostatak sna,
  • stres i anksioznost,
  • povišena telesna temperatura,
  • emocionalna uzbuđenja,
  • alkohol,
  • određeni lekovi.

Kod dece je ova pojava posebno česta jer se njihov nervni sistem još razvija, dok se kod odraslih uglavnom javlja povremeno.

Da li osoba otkriva svoje tajne?

Jedan od najraširenijih mitova jeste da ljudi tokom sna govore ono što zaista misle ili kriju.

Međutim, naučnici ističu da za to nema dokaza. Rečenice koje osoba izgovori najčešće su nepovezane, besmislene ili predstavljaju delove sna koji nemaju veze sa stvarnim događajima.

Kada treba posetiti lekara?

U većini slučajeva nema razloga za brigu. Međutim, ako se pričanje u snu iznenada pojavi u odraslom dobu, veoma je često, praćeno agresivnim pokretima, vikanjem ili mesečarenjem i ozbiljno remeti san, preporučljivo je razgovarati sa lekarom ili stručnjakom za poremećaje spavanja.

Može li da se spreči?

Ne postoji poseban lek za somnilokviju, ali stručnjaci savetuju da se smanji stres, obezbedi dovoljno sna i uspostavi redovan ritam odlaska na spavanje.

Takve navike ne samo da mogu da smanje pričanje u snu, već značajno poboljšavaju kvalitet odmora i zdravlje mozga u celini.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Sećate li se ovih igara? Ovako su se leti zabavljali naši roditelji – bez telefona, interneta i video-igara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Álvaro González završio profesionalnu fudbalsku karijeru posle više od 15 godina

Pre nego što su mobilni telefoni, društvene mreže i video-igre postali deo svakodnevice, letnji raspust bio je rezervisan za igru na ulici, u dvorištu i parku. Dovoljno je bilo nekoliko drugara, malo mašte i mnogo energije da zabava traje od jutra do mraka.

Mnogi će reći da su upravo te igre obeležile njihovo detinjstvo i stvorile uspomene koje se pamte ceo život. Evo pet najpopularnijih letnjih igara koje su nekada okupljale decu u svakom kraju.

1. Između dve vatre

Jedna od omiljenih igara igrala se na livadi, školskom dvorištu ili ulici. Dve ekipe pokušavale su da loptom pogode protivničke igrače, dok su oni izbegavali udarce i spasavali saigrače. Pobednik je bio tim koji je poslednji ostao u igri.

Osim što je bila zabavna, ova igra razvijala je brzinu, spretnost i timski duh.

2. Lastiš

Devojčice, ali često i dečaci, satima su skakali preko lastiša, izvodeći različite kombinacije pokreta. Kako je igra odmicala, lastiš se podizao sve više – od članaka do kolena, kukova, pa čak i struka.

Za uspeh su bili potrebni dobra koordinacija, ritam i mnogo vežbe.

3. Klikeri

Mala staklena kuglica nekada je vredela pravo malo bogatstvo. Deca su na zemljanom terenu pravila rupu i pokušavala da što preciznije ubace klikere ili pogode protivničke.

Svaki osvojeni kliker bio je razlog za slavlje, a kolekcije su se ljubomorno čuvale.

4. Žmurke

Jedna od najjednostavnijih, ali i najuzbudljivijih igara. Dok jedan igrač žmuri i broji, ostali traže najbolje mesto za skrivanje. Pobednik je onaj ko najduže ostane neotkriven.

Žmurke su često trajale satima, a smeha nikada nije nedostajalo.

5. Školice

Komad krede i malo slobodnog prostora bili su dovoljni za igru koju su svi znali. Na asfaltu su se crtala polja sa brojevima, a cilj je bio preskakati ih na jednoj nozi, bez gaženja linija.

Igra je razvijala ravnotežu, preciznost i strpljenje, a često su se organizovala i prava mala takmičenja među decom.

Igre koje su stvarale prijateljstva

Za razliku od današnjeg vremena, kada deca veliki deo slobodnog vremena provode ispred ekrana, nekada su letnji dani bili ispunjeni druženjem na otvorenom. Nisu bili potrebni skupi rekviziti ni internet – dovoljno je bilo društvo iz komšiluka i želja za igrom.

Možda upravo zato mnogi i danas sa osmehom pričaju o tim bezbrižnim letima, kada se kući vraćalo tek kada padne mrak, umorni od trčanja, ali puni najlepših uspomena.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Muči vas glavobolja? Ovi prirodni načini mogu pomoći da je ublažite bez lekova

Objavljeno pre

,

Objavio:

Jutarnja glavobolja: uzroci, simptomi i kada posetiti lekara

Glavobolja može pokvariti ceo dan – bilo da je izazvana stresom, umorom, nedostatkom sna ili dehidratacijom. Iako lekovi često brzo ublažavaju bol, u mnogim slučajevima postoje i prirodni načini koji mogu pomoći, naročito kada se radi o blagim ili povremenim glavoboljama.

Važno je naglasiti da uporna, jaka ili iznenadna glavobolja zahteva pregled lekara, posebno ako je praćena povišenom temperaturom, smetnjama vida, ukočenošću vrata, slabošću ili konfuzijom.

Voda je često najbolji prvi korak

Jedan od najčešćih uzroka glavobolje jeste dehidratacija. Čak i manji gubitak tečnosti može izazvati bol, osećaj umora i pad koncentracije.

Ako primetite da vas boli glava, popijte čašu ili dve vode i sačekajte neko vreme. Kod mnogih ljudi upravo je to dovoljno da se tegobe ublaže.

Kratak odmor u tihoj i zamračenoj prostoriji

Ako je glavobolja posledica stresa ili umora, nekoliko minuta odmora bez jakog svetla i buke može napraviti veliku razliku. Zatvorite oči, opustite se i pokušajte da usporite disanje.

Hladna obloga može doneti olakšanje

Peškir natopljen hladnom vodom ili hladna obloga na čelu i potiljku često pomažu kod tenzione glavobolje, a nekim osobama i tokom migrene.

Šolja čaja ili malo kofeina

Kod pojedinih ljudi mala količina kofeina može ublažiti glavobolju, zbog čega se on nalazi i u sastavu nekih lekova protiv bolova. Međutim, previše kofeina ili nagli prekid njegovog unosa kod osoba koje ga redovno konzumiraju može izazvati ili pogoršati glavobolju.

Đumbir – prirodni saveznik

Đumbir je poznat po svojim protivupalnim svojstvima i može pomoći nekim osobama, naročito kada je glavobolja praćena mučninom. Može se konzumirati kao čaj ili dodatak obroku.

Ne preskačite obroke

Pad nivoa šećera u krvi može biti okidač za glavobolju. Redovni i uravnoteženi obroci mogu pomoći da se takve tegobe spreče.

San je važniji nego što mislite

Premalo sna, ali i predugo spavanje, kod nekih ljudi mogu izazvati glavobolju. Održavanje redovnog ritma spavanja često doprinosi smanjenju učestalosti ovih tegoba.

Kada treba potražiti pomoć lekara?

Ako je glavobolja izuzetno jaka, javlja se iznenada, traje danima, često se ponavlja ili je praćena simptomima poput poremećaja govora, slabosti jedne strane tela, gubitka svesti ili visoke temperature, potrebno je što pre potražiti medicinsku pomoć.

Prirodne metode mogu pomoći, ali nisu zamena za lečenje

Voda, odmor, hladna obloga, dovoljno sna i pravilna ishrana često mogu ublažiti blage glavobolje ili smanjiti njihovu učestalost. Međutim, ako su glavobolje česte ili ometaju svakodnevni život, važno je utvrditi njihov uzrok i posavetovati se sa lekarom, kako bi se odredio najprikladniji način lečenja.

Briga o organizmu svakog dana često je najbolja prevencija – a upravo male navike mogu napraviti veliku razliku kada je reč o glavobolji.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Kisela ili mineralna voda – da li su zaista iste? Mnogi ih piju svakog dana, a ne znaju u čemu je razlika

Objavljeno pre

,

Objavio:

Voda od bamije osvaja žene kao novi izbor za jutro

Kada posegnete za flašom gazirane vode u prodavnici, verovatno ste se bar jednom zapitali da li su kisela i mineralna voda isto. Iako se ovi nazivi često koriste kao sinonimi, među njima postoje razlike koje nisu zanemarljive.

Upravo zbog toga stručnjaci savetuju da obratite pažnju na deklaraciju, jer ono što piše na etiketi može otkriti mnogo više nego što mislite.

Šta je mineralna voda?

Mineralna voda potiče iz prirodnih podzemnih izvora i prirodno sadrži rastvorene minerale, poput kalcijuma, magnezijuma, natrijuma i bikarbonata. Količina i sastav ovih minerala razlikuju se od izvora do izvora, zbog čega svaka mineralna voda ima svoj specifičan ukus.

Neke mineralne vode prirodno sadrže ugljen-dioksid, zbog čega su gazirane već na samom izvoru.

A šta je kisela voda?

Kod nas se izraz „kisela voda“ najčešće koristi za gaziranu vodu. Međutim, ona ne mora nužno biti prirodna mineralna voda.

Pojedine gazirane vode nastaju tako što se običnoj vodi naknadno dodaje ugljen-dioksid, kako bi se dobili karakteristični mehurići. Takva voda može biti prijatnog osvežavajućeg ukusa, ali ne mora imati isti mineralni sastav kao prirodna mineralna voda.

Drugim rečima, svaka prirodno gazirana mineralna voda jeste gazirana, ali nije svaka gazirana voda prirodna mineralna voda.

Da li je jedna zdravija od druge?

Za većinu zdravih ljudi i prirodna mineralna voda i obična gazirana voda mogu biti deo svakodnevne ishrane. Izbor često zavisi od ličnih navika i ukusa.

Mineralna voda može doprineti unosu određenih minerala, ali njihove količine variraju i ne treba računati na nju kao na glavni izvor hranljivih materija.

S druge strane, obična gazirana voda bez dodatog šećera predstavlja dobru alternativu za one koji žele da piju više tečnosti, a ne vole običnu vodu.

Da li gazirana voda izaziva nadimanje?

Kod pojedinih ljudi mehurići ugljen-dioksida mogu izazvati osećaj nadutosti ili podrigivanje, naročito ako se voda pije brzo ili u većim količinama. Osobe koje imaju izražene tegobe sa želucem ili refluksom mogu primetiti da im gazirana voda pojačava simptome.

Ako vam ne izaziva neprijatnosti, nema dokaza da je gazirana voda sama po sebi štetna za većinu zdravih ljudi.

Na šta treba obratiti pažnju prilikom kupovine?

Najvažnije je pročitati deklaraciju. Birajte vode bez dodatog šećera, aroma i zaslađivača ako želite da se osvežite bez suvišnih kalorija.

Takođe, osobe kojima je savetovano da ograniče unos natrijuma trebalo bi da obrate pažnju na sadržaj ovog minerala, jer se on može razlikovati od jedne mineralne vode do druge.

Zaključak

Iako se u svakodnevnom govoru često izjednačavaju, kisela i mineralna voda nisu uvek isto. Mineralna voda potiče iz prirodnog izvora i sadrži karakterističan sastav minerala, dok gazirana, odnosno „kisela“ voda može biti i obična voda kojoj je naknadno dodat ugljen-dioksid.

Bez obzira na izbor, najvažnije je da unosite dovoljno tečnosti tokom dana i da birate vodu bez dodatih šećera, jer je upravo ona jedan od najboljih saveznika za očuvanje zdravlja.

Pročitaj još

U Trendu