Connect with us

Domaće

MOL Group preuzima 35 odsto udela u Bloku 12 na Kipru za 720 miliona dolara

Evropska energetska kompanija ulazi u projekat Afrodita, gasno polje sa 104 milijarde kubnih metara resursa

Objavljeno pre

,

MOL Group preuzima 35 odsto udela u Bloku 12 na Kipru za 720 miliona dolara Foto Izvor: Pexels / GANESH RAMSUMAIR

Evropska energetska kompanija ulazi u projekat Afrodita, gasno polje sa 104 milijarde kubnih metara resursa

MOL Group je potpisala ugovor sa kompanijom Shell o preuzimanju kompanije BG Cyprus Ltd., čime stiče 35 odsto udela bez statusa operatera u kiparskom podmorskom Bloku 12. Prema zvaničnom saopštenju, vrednost transakcije iznosi do 720 miliona američkih dolara. Projekat se odnosi na gasno polje Afrodita, koje se nalazi u istočnom Mediteranu i procenjuje se na 104 milijarde kubnih metara uslovnih resursa gasa, odnosno 632 miliona barela ekvivalenta nafte i osam miliona barela kondenzata.

Detalji transakcije i značaj za MOL Group

Ova akvizicija predstavlja najznačajniji razvojni projekat za segment istraživanja i proizvodnje MOL Group još od 2019. godine, kada je kompanija stekla 9,57 odsto udela u polju ACG u Azerbejdžanu. Ugovor podrazumeva i uslovna plaćanja zavisno od ostvarenja ključnih faza projekta, uz mogućnost korekcija ukupne cene do zaključivanja transakcije. Kao rezultat, MOL Group širi svoje prisustvo na tržištu Evropske unije i jača međunarodni portfolio kroz saradnju sa vodećim energetskim kompanijama.

Projekat Afrodita i planovi razvoja

Gasno polje Afrodita je otkriveno 2011. godine. Njegov potencijal potvrđen je kasnijim istražnim bušenjima. U projektu su pored MOL Group uključene i kompanije Chevron, kao operater sa 35 odsto udela, i izraelska kompanija NewMed sa 30 odsto udela. Planom razvoja predviđeno je bušenje četiri bušotine, postavljanje samostalnog plutajućeg postrojenja za proizvodnju i izgradnja podmorskog gasovoda dužine 250 kilometara, koji će povezati polje sa egipatskom gasnom mrežom. Donošenje konačne investicione odluke očekuje se tokom 2027. godine, dok je početak proizvodnje planiran za 2031. godinu.

Izjave rukovodstva i implikacije akvizicije

Predsednik i izvršni direktor MOL Group, Žolt Hernadi, naglasio je da potpisivanje ugovora pokazuje stratešku usmerenost kompanije na diverzifikaciju i jačanje otpornosti u uslovima globalnih geopolitičkih neizvesnosti. „Sporazum koji smo potpisali dodatno jača MOL Grupu, ali i čitav region Centralne i Istočne Evrope,“ izjavio je Hernadi. On je istakao da projekat Afrodita ima dugoročni proizvodni potencijal i podržava strateške ciljeve širenja i povećanja rezervi.

Regulatorni okvir i završetak transakcije

Zaključenje transakcije očekuje se početkom 2027. godine, nakon dobijanja svih potrebnih regulatornih odobrenja i ispunjavanja ostalih uslova iz ugovora. Time će MOL Group dodatno ojačati svoju poziciju među vodećim energetskim kompanijama u regionu, a ulazak na kiparsko tržište predstavlja važnu prekretnicu za dalje širenje poslovanja unutar Evropske unije. Projekat Afrodita, s obzirom na količinu resursa i planove razvoja, ocenjuje se kao ključan za dugoročnu energetski sigurnost regiona.

Pročitaj još

Domaće

Srpska malina gubi tržište zbog neiskorišćene berzanske trgovine i problema sa kvalitetom

Izvoz maline iz Srbije opada usled nekontrolisanog uvoza i nedostatka elektronske platforme za trgovinu, dok su Francuska i Nemačka smanjile kupovinu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srpska malina gubi tržište zbog neiskorišćene berzanske trgovine i problema sa kvalitetom – neiskorišćena mogućnost da se srpskom malinom trguje preko berze

Izvoz maline iz Srbije opada usled nekontrolisanog uvoza i nedostatka elektronske platforme za trgovinu, dok su Francuska i Nemačka smanjile kupovinu

Srpska malina suočava se sa padom izvoza i gubitkom ključnih tržišta zbog neiskorišćene mogućnosti trgovanja preko berze. Kvalitet izvoza trpi zbog nekontrolisanog uvoza i odsustva elektronske platforme, što direktno utiče na proizvođače i kupce. Prema poslednjim podacima, Francuska i Nemačka, koje su nekada kupovale više od tri četvrtine srpske maline, značajno su smanjile uvoz ovog voća.

Prošle godine prinosi maline u Srbija bili su daleko ispod proseka, što je dovelo do povećanog uvoza maline iz drugih zemalja i njenog reeksporta kao domaćeg proizvoda. Zbog toga su se pojavili problemi sa kvalitetom, a sistem brzog upozoravanja za hranu i stočnu hranu (RASFF) izvestio je o dvostruko većoj količini kadmijuma u malinama iz Srbije na tržištu Francuska. Takođe, Nemačka je povukla zamrznuto voće iz Srbije zbog prisustva virusa hepatitisa A. Ove nepravilnosti nastale su usled uvoza i mešanja voća iz drugih država, ali i zbog neadekvatnih uslova berbe, transporta i skladištenja.

Izostanak berzanske trgovine i posledice po izvoz maline

Trenutno se na berzama trguje robama kao što su kukuruz, pšenica, soja, šećer i jabuke, dok malina još uvek nema standardizovanu elektronsku platformu za trgovinu. Da bi trgovina srpskom malinom bila moguća na berzi, neophodno je ispuniti nekoliko uslova: dovoljna ponuda i tražnja, standardizacija kvaliteta, transparentno formiranje cene bez državnog uticaja, pouzdan klirinški sistem i državna podrška.

S obzirom na to da je gotovo celokupna proizvodnja maline iz Srbije namenjena izvozu, svaka promena cene po kilogramu ima snažan uticaj na devizni priliv. Pretpostavka iz izvora navodi da izvoz od 100.000 tona znači da jedan dinar više po kilogramu donosi skoro milion evra dodatnog prihoda. Ipak, cena maline znatno varira iz godine u godinu, a proizvođači najčešće ne znaju finalnu cenu do kraja sezone. Ovakva situacija pokazuje da bi postojanje portala za elektronsku trgovinu povećalo transparentnost i stabilnost tržišta.

Standardizacija kvaliteta i međunarodni zahtevi

Zbog industrijalizacije i upotrebe zaštitnih sredstava, izvozna malina mora ispuniti međunarodno priznate standarde, poput GlobalGAP. Ovaj standard obuhvata pravila za bezbednu i održivu poljoprivrednu proizvodnju, a odnosi se ne samo na berbu, već i na transport i skladištenje. Uvođenje ovakvih standarda važno je za očuvanje kvaliteta srpske maline i povratak poverenja na tržištima Francuska i Nemačka.

Državna podrška i precizna regulativa ključni su za razvoj robne berze, a Srbija je još 2019. godine usvojila Zakon o robnim berzama kako bi unapredila tržište. Ipak, politička volja za primenu modernih rešenja poput elektronske platforme za trgovinu malinom i dalje izostaje, što ograničava konkurentnost domaćih proizvođača na međunarodnom tržištu.

Zbog toga, neiskorišćena mogućnost da se srpskom malinom trguje preko berze ostaje ozbiljan izazov za sektor i ukazuje na potrebu za hitnim reformama u cilju stabilizacije i unapređenja izvoza.

Pročitaj još

Domaće

Nezaposlenost u Nemačkoj prelazi tri miliona, zaposlenost i dalje visoka

Stopa nezaposlenosti porasla na 6,4%, ali broj zaposlenih ostaje blizu rekordnih 45,7 miliona u julu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nezaposlenost u Nemačkoj prelazi tri miliona, zaposlenost i dalje visoka

Stopa nezaposlenosti porasla na 6,4%, ali broj zaposlenih ostaje blizu rekordnih 45,7 miliona u julu

Nezaposlenost u Nemačkoj premašila je granicu od tri miliona u julu 2026. godine, saopštila je Savezna agencija za rad sa sedištem u Nirnbergu. Registrovano je 3,0 miliona nezaposlenih, što je 28.000 više nego u istom mesecu prošle godine. Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,2 procentna poena i sada iznosi 6,4%. Ovo povećanje, međutim, dolazi u periodu kada se broj zaposlenih održava blizu rekordnog nivoa.

Sezonski uticaji i dugoročan trend nezaposlenosti u Nemačkoj

Prema rečima Danijela Tercenbaha, člana uprave Savezne agencije za rad, rast nezaposlenost u julu uglavnom je posledica sezonskih faktora. Mnogi mladi gube posao po završetku školovanja, dok se deo ugovora o radu završava krajem kvartala. Takođe, poslodavci često odlažu novo zapošljavanje do kraja letnje pauze. Granica od tri miliona nezaposlenih poslednji put je premašena u aprilu, kada je zabeleženo oko 3,008 miliona ljudi bez zaposlenja. Dugoročno gledano, nezaposlenost u Nemačkoj raste blagim tempom. Na primer, 2021. godine stopa nezaposlenosti iznosila je 5,7%, odnosno 2,6 miliona nezaposlenih. Do jula ove godine, ona je porasla na 6,4%, sa pomenutih 3 miliona ljudi bez posla. Pored toga, prema međunarodnim statistikama Međunarodne organizacije rada (MOR/ILO) koje prikuplja Destatis, brojke su niže: stopa nezaposlenosti kreće se od 3,6% u 2021. (1,5 miliona) do 4% u 2026. (1,7 miliona).

Broj zaposlenih blizu rekordnog i poređenje sa Srbijom

Uporedo sa rastom nezaposlenosti, broj zaposlenih u Nemačkoj i dalje beleži visoke vrednosti. U 2021. godini bilo je 44,9 miliona zaposlenih, što je činilo 75,8% radno sposobnog stanovništva. U maju 2026. taj broj je dostigao 45,7 miliona, sa stopom zaposlenosti od 77,2%. Ovo predstavlja blagi pad u odnosu na 77,3% iz 2024, ali je i dalje blizu rekordnog nivoa. S druge strane, situacija na tržištu rada u Srbiji značajno se razlikuje. Zvanična stopa nezaposlenosti u Srbiji bila je oko 12% 2021. godine, sa do 380.000 ljudi bez posla. Pet godina kasnije ta cifra je opala na 8,9%, odnosno 276.000 nezaposlenih. Stopa zaposlenosti u Srbiji porasla je sa 48% (2,8 miliona zaposlenih) tokom 2021. na 50,7% (2,84 miliona zaposlenih) u prvom kvartalu 2026. godine.

Analiza tržišta rada i implikacije za privredu

Rast nezaposlenosti u Nemačkoj prate blagi, ali dugotrajni negativni trendovi na tržištu rada. Ipak, visok nivo zaposlenosti sugeriše i dalje snažnu ekonomsku aktivnost. Kao rezultat, uticaj sezonskih faktora na tržište rada ostaje ograničen. Takođe, podaci ističu razliku između zvaničnih i međunarodnih statistika, što dodatno komplikuje poređenja. U poređenju sa Nemačkom, Srbija beleži poboljšanje u stopi nezaposlenosti, ali sa znatno nižim apsolutnim brojem zaposlenih i nižom stopom zaposlenosti. Ovi trendovi pokazuju koliko su izazovi tržišta rada različiti na nivou Evrope, ali i koliko su stabilnost i otpornost nemačkog tržišta rada i dalje značajni faktori u evropskoj ekonomiji.

Pročitaj još

Domaće

Migrantski talas u Seuti: 49.000 ljudi prešlo granicu iz Maroka za 24 sata

Španska vlada angažovala vojsku nakon rekordnog priliva; EU i Fronteks pojačavaju podršku u kontroli granica

Objavljeno pre

,

Objavio:

Migrantski talas u Seuti: 49.000 ljudi prešlo granicu iz Maroka za 24 sata

Španska vlada angažovala vojsku nakon rekordnog priliva; EU i Fronteks pojačavaju podršku u kontroli granica

Španska vlada registrovala je oko 49.000 migranata koji su u poslednja 24 sata prešli kopnom i morem iz Maroka u severnoafričku enklavu Seutu. Ovaj migrantski talas u Seuti prema zvaničnim procenama predstavlja najveći zabeležen priliv od maja 2021. godine. Tada je više od 10.000 ljudi prešlo granicu, a sadašnji broj čini više od polovine ukupnog stanovništva grada, koje iznosi oko 83.600.

Priliv migranata doveo je do hitne reakcije vlasti. Španija je angažovala pripadnike vojske za podršku policijskim i paravojnim snagama na granici sa Marokom. Osim toga, povećan je i nadzor iz vazduha i sa mora, dok su dodatne patrole i ronilački timovi raspoređeni duž obale. Evropska unija je ponudila pomoć putem agencije Fronteks radi jačanja kontrole na spoljnim granicama.

Migrantski talas u Seuti povećava pritisak na vlast

Zvaničnici su saopštili da je najmanje 18 ljudi izgubilo život pokušavajući da dođe do španske teritorije. Lokalni izvori beleže da su pokušaji prelaska nastavljeni i tokom noći, uprkos dvostrukoj ogradi visokoj oko šest metara i intenzivnim merama zaštite. Prema dostupnim podacima, među migrantima koji su ušli u Seutu nalazi se najmanje 7.000 maloletnika.

Kao rezultat ovog događaja, špansko Ministarstvo unutrašnjih poslova intenzivno sarađuje sa Marokom na vraćanju svih ilegalno pristiglih migranata što je pre moguće. Pored toga, Evropska unija je pojačala pritisak na zajedničku kontrolu spoljnih granica, uz podršku Fronteksa, agencije zadužene za zaštitu granica EU.

Političke i ekonomske implikacije migrantskog talasa u Seuti

Novi migrantski talas u Seuti dodatno je zaoštrio političku situaciju u Španiji. Premijer Pedro Sančez suočava se sa kritikama opozicije zbog načina upravljanja migrantskom krizom. Konzervativne i desničarske stranke optužuju vladu da nije uspela da zaštiti granicu Evropske unije, dok organizacije za ljudska prava smatraju da su mere prema migrantima previše restriktivne.

S druge strane, lokalne vlasti već su nekoliko nedelja upozoravale na rast broja ilegalnih prelazaka. Vrhovni sud Španije nedavno je presudio da migranti zaustavljeni na moru ne mogu biti automatski vraćeni u Maroko, što je dodatno uticalo na složenost situacije.

Pitanje migracije kroz Seutu i Melilju ostaje ključno za odnose između Španije i Maroka, ali i za širu evropsku migrantsku politiku. Ove dve enklave čine jedinu kopnenu granicu Evropske unije sa Afrikom, što ih čini glavnim ulaznim tačkama za migrante iz severne Afrike prema Evropi. U međuvremenu, ovaj događaj ponovo otvara pitanje efikasnosti zaštite granica i humanitarnih izazova koje migrantski talasi nose.

Pročitaj još

U Trendu