Connect with us

Domaće

Potrošnja goriva u Srbiji porasla 3,3 odsto uprkos rastu cena

Maloprodaja motornih goriva beleži rast i pored visoke cene, tržišno učešće NIS-a niže za 5,4 procentna poena

Objavljeno pre

,

Potrošnja goriva u Srbiji porasla 3,3 odsto uprkos rastu cena Foto Izvor: Pexels / Engin Akyurt

Maloprodaja motornih goriva beleži rast i pored visoke cene, tržišno učešće NIS-a niže za 5,4 procentna poena

Naftna industrija Srbije (NIS) objavila je da je potrošnja motornih goriva u Srbiji porasla 3,3 odsto u maloprodaji u prvoj polovini 2026. godine u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Ovo povećanje potrošnje goriva u Srbiji dolazi i pored visoke cene goriva, što je zabeleženo u izveštaju kompanije za drugi kvartal. Istovremeno, ukupna potrošnja motornih goriva na domaćem tržištu porasla je 1,7 odsto u odnosu na prvu polovinu 2025. godine.

Detaljna analiza potrošnje goriva u Srbiji

Povećanje potrošnje goriva u Srbiji vezano je za nekoliko tržišnih faktora. Pre svega, u martu je došlo do pojačane kupovine goriva od strane potrošača. Kao rezultat, korisnici su formirali interne zalihe zbog straha od moguće nestašice. Ove zalihe su se tokom drugog kvartala postepeno smanjivale, posebno u sektoru poljoprivrede. S druge strane, tržišno učešće NIS-a u maloprodaji smanjeno je za 5,4 procentna poena u odnosu na isti period prošle godine. Kompanija je, međutim, zadržala visoku poziciju na tržištu uprkos složenim i dinamičnim uslovima. Takođe, tokom aprila i maja 2026. godine, razlika u maloprodajnim cenama goriva između Srbije i BiH bila je znatno manja nego što je uobičajeno. Do toga je došlo zbog povećanja cena goriva u BiH i mera koje je sprovela Vlada Srbije, kao što su smanjenje akciza i kontrola cena.

Uticaj cena i tržišnih mera na potrošnju goriva

Ove promene su privremeno uticale na vraćanje dela prekogranične nabavke goriva na domaće stanice, naročito u zapadnoj Srbiji. Stabilizacija cena krajem maja i tokom juna, kao i vraćanje dela akciza, ponovo su dovele do većeg cenovnog raspona između Srbije i okolnih tržišta. Prelazne reči kao rezultat, pored toga i s druge strane ilustruju kompleksnost tržišnih kretanja. Iako je tržišno učešće NIS-a opalo, rast potrošnje goriva u Srbiji ukazuje na kontinuiranu tražnju čak i u uslovima visokih cena. Povećanje potrošnje u maloprodaji od 3,3 odsto i rast ukupnog tržišta od 1,7 odsto naglašavaju otpornost sektora na eksterne pritiske i promene u cenama.

Tržišni kontekst i dugoročne implikacije

U kontekstu šireg tržišta regiona, razlike u cenama goriva između Srbije i BiH značajno utiču na ponašanje potrošača. Kada se smanji razlika u cenama, deo potrošača se vraća domaćim stanicama. Kada se raspon ponovo poveća, prekogranična kupovina postaje isplativija. Kao rezultat, ovakve oscilacije direktno utiču na promet i strategije maloprodajnih lanaca. Prema izveštaju NIS-a, tržište ostaje izuzetno osetljivo na promene državnih mera i globalnih cena nafte. Uprkos izazovima, kompanija je uspela da zadrži lidersku poziciju u prodaji goriva zahvaljujući prilagođavanju poslovne strategije i spremnosti na brze reakcije. Rast potrošnje goriva u Srbiji od 3,3 odsto u maloprodaji tokom prve polovine godine pokazuje da potrošači i dalje imaju visoku tražnju za ovim energentom, iako su cene na istorijskom maksimumu. Ovakvi rezultati ukazuju na stabilnost domaćeg tržišta goriva i fleksibilnost potrošača i kompanija u prilagođavanju na promene koje diktiraju i globalni i lokalni faktori.

Pročitaj još

Domaće

Privredni rast Srbije 3,6 odsto u drugom kvartalu, industrija beleži 0,8 odsto

Bruto domaći proizvod raste iznad proseka EU, ali industrijska proizvodnja usporava dok trgovina i izvoz pokazuju pozitivne trendove

Objavljeno pre

,

Objavio:

Privredni rast Srbije 3,6 odsto u drugom kvartalu, industrija beleži 0,8 odsto

Bruto domaći proizvod raste iznad proseka EU, ali industrijska proizvodnja usporava dok trgovina i izvoz pokazuju pozitivne trendove

Republički zavod za statistiku objavio je da je privredni rast Srbije u drugom kvartalu iznosio 3,6 odsto. Ovaj rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) ostvaren je u odnosu na isti period prethodne godine. Međutim, industrijska proizvodnja beleži znatno skromniji rezultat, sa rastom od samo 0,8 odsto u junu 2026. godine u odnosu na jun 2025. godine.

Privredni rast Srbije i ograničenja u industriji

Prema fleš proceni RZS, rast BDP-a Srbije od 3,6 odsto u drugom kvartalu izražen je u stalnim cenama. Detaljniji izveštaj očekuje se krajem avgusta. S druge strane, industrijska proizvodnja u periodu januar–jun 2026. godine porasla je za 0,7 odsto na međugodišnjem nivou. Najveći doprinos rastu industrijske proizvodnje u junu dale su proizvodnja motornih vozila i prikolica, proizvodnja električne opreme, kao i proizvodnja koksa i derivata nafte. Ipak, sektor rudarstva zabeležio je pad od 1,0 odsto, dok je snabdevanje električnom energijom i gasom palo za 10,4 odsto. Desezonirani indeks industrijske proizvodnje u junu 2026. godine pokazuje pad ukupne industrije od 0,4 odsto u odnosu na maj, dok je prerađivačka industrija pala za 1,3 odsto.

Trgovina, spoljna razmena i turizam

U trgovini na malo promet robe u Srbiji u junu je bio veći za 6,6 odsto u tekućim cenama i 4,3 odsto u stalnim cenama u poređenju sa prethodnom godinom. U prvih šest meseci 2026. godine promet na malo porastao je za 8,7 odsto u tekućim cenama i 7,0 odsto u stalnim cenama. Najveći rast prometa zabeležen je u trgovini hranom, pićima i duvanom (6,0 odsto), motornim gorivima (3,9 odsto) i neprehrambenim proizvodima (2,4 odsto). Ukupna robna razmena Srbije sa svetom u periodu januar–jun 2026. iznosila je 39,7 milijardi evra, što je za 5,8 odsto više nego prethodne godine. Izvoz robe dostigao je 17.971 milion evra, što je rast od 8,3 odsto, dok je uvoz iznosio 21,7 milijardi evra, uz povećanje od 3,7 odsto. Spoljnotrgovinski deficit smanjen je za 14,1 odsto i iznosi 3,7 milijardi evra. Najveći suficit ostvaren je u razmeni sa Nemačkom, Slovačkom i Velikom Britanijom, dok je deficit najveći u trgovini sa Kinom.

Turistički sektor i šira ekonomska slika

U junu 2026. godine u Srbiji je registrovano 400.000 dolazaka turista, što predstavlja rast od 1,7 odsto na godišnjem nivou. Broj noćenja porastao je za 2,0 odsto u odnosu na isti mesec 2025. godine. Domaći turisti ostvarili su 601.000 noćenja, dok su strani turisti imali 541.000 noćenja, uz rast od 3,3 odsto. Najviše noćenja stranih turista ostvarili su posetioci iz Ruske Federacije i Turske. Kao rezultat navedenih trendova, privredni rast Srbije premašuje prosek Evropske unije, ali je i dalje daleko od potrebnog nivoa za dostizanje razvijenijih država regiona. Ograničeni rast industrije ukazuje na potrebu za dodatnim investicijama i modernizacijom sektora, dok pozitivna kretanja u trgovini i izvozu ukazuju na stabilnost eksternog sektora.

Pročitaj još

Domaće

Srpska malina gubi tržište zbog neiskorišćene berzanske trgovine i problema sa kvalitetom

Izvoz maline iz Srbije opada usled nekontrolisanog uvoza i nedostatka elektronske platforme za trgovinu, dok su Francuska i Nemačka smanjile kupovinu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srpska malina gubi tržište zbog neiskorišćene berzanske trgovine i problema sa kvalitetom – neiskorišćena mogućnost da se srpskom malinom trguje preko berze

Izvoz maline iz Srbije opada usled nekontrolisanog uvoza i nedostatka elektronske platforme za trgovinu, dok su Francuska i Nemačka smanjile kupovinu

Srpska malina suočava se sa padom izvoza i gubitkom ključnih tržišta zbog neiskorišćene mogućnosti trgovanja preko berze. Kvalitet izvoza trpi zbog nekontrolisanog uvoza i odsustva elektronske platforme, što direktno utiče na proizvođače i kupce. Prema poslednjim podacima, Francuska i Nemačka, koje su nekada kupovale više od tri četvrtine srpske maline, značajno su smanjile uvoz ovog voća.

Prošle godine prinosi maline u Srbija bili su daleko ispod proseka, što je dovelo do povećanog uvoza maline iz drugih zemalja i njenog reeksporta kao domaćeg proizvoda. Zbog toga su se pojavili problemi sa kvalitetom, a sistem brzog upozoravanja za hranu i stočnu hranu (RASFF) izvestio je o dvostruko većoj količini kadmijuma u malinama iz Srbije na tržištu Francuska. Takođe, Nemačka je povukla zamrznuto voće iz Srbije zbog prisustva virusa hepatitisa A. Ove nepravilnosti nastale su usled uvoza i mešanja voća iz drugih država, ali i zbog neadekvatnih uslova berbe, transporta i skladištenja.

Izostanak berzanske trgovine i posledice po izvoz maline

Trenutno se na berzama trguje robama kao što su kukuruz, pšenica, soja, šećer i jabuke, dok malina još uvek nema standardizovanu elektronsku platformu za trgovinu. Da bi trgovina srpskom malinom bila moguća na berzi, neophodno je ispuniti nekoliko uslova: dovoljna ponuda i tražnja, standardizacija kvaliteta, transparentno formiranje cene bez državnog uticaja, pouzdan klirinški sistem i državna podrška.

S obzirom na to da je gotovo celokupna proizvodnja maline iz Srbije namenjena izvozu, svaka promena cene po kilogramu ima snažan uticaj na devizni priliv. Pretpostavka iz izvora navodi da izvoz od 100.000 tona znači da jedan dinar više po kilogramu donosi skoro milion evra dodatnog prihoda. Ipak, cena maline znatno varira iz godine u godinu, a proizvođači najčešće ne znaju finalnu cenu do kraja sezone. Ovakva situacija pokazuje da bi postojanje portala za elektronsku trgovinu povećalo transparentnost i stabilnost tržišta.

Standardizacija kvaliteta i međunarodni zahtevi

Zbog industrijalizacije i upotrebe zaštitnih sredstava, izvozna malina mora ispuniti međunarodno priznate standarde, poput GlobalGAP. Ovaj standard obuhvata pravila za bezbednu i održivu poljoprivrednu proizvodnju, a odnosi se ne samo na berbu, već i na transport i skladištenje. Uvođenje ovakvih standarda važno je za očuvanje kvaliteta srpske maline i povratak poverenja na tržištima Francuska i Nemačka.

Državna podrška i precizna regulativa ključni su za razvoj robne berze, a Srbija je još 2019. godine usvojila Zakon o robnim berzama kako bi unapredila tržište. Ipak, politička volja za primenu modernih rešenja poput elektronske platforme za trgovinu malinom i dalje izostaje, što ograničava konkurentnost domaćih proizvođača na međunarodnom tržištu.

Zbog toga, neiskorišćena mogućnost da se srpskom malinom trguje preko berze ostaje ozbiljan izazov za sektor i ukazuje na potrebu za hitnim reformama u cilju stabilizacije i unapređenja izvoza.

Pročitaj još

Domaće

Nezaposlenost u Nemačkoj prelazi tri miliona, zaposlenost i dalje visoka

Stopa nezaposlenosti porasla na 6,4%, ali broj zaposlenih ostaje blizu rekordnih 45,7 miliona u julu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nezaposlenost u Nemačkoj prelazi tri miliona, zaposlenost i dalje visoka

Stopa nezaposlenosti porasla na 6,4%, ali broj zaposlenih ostaje blizu rekordnih 45,7 miliona u julu

Nezaposlenost u Nemačkoj premašila je granicu od tri miliona u julu 2026. godine, saopštila je Savezna agencija za rad sa sedištem u Nirnbergu. Registrovano je 3,0 miliona nezaposlenih, što je 28.000 više nego u istom mesecu prošle godine. Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,2 procentna poena i sada iznosi 6,4%. Ovo povećanje, međutim, dolazi u periodu kada se broj zaposlenih održava blizu rekordnog nivoa.

Sezonski uticaji i dugoročan trend nezaposlenosti u Nemačkoj

Prema rečima Danijela Tercenbaha, člana uprave Savezne agencije za rad, rast nezaposlenost u julu uglavnom je posledica sezonskih faktora. Mnogi mladi gube posao po završetku školovanja, dok se deo ugovora o radu završava krajem kvartala. Takođe, poslodavci često odlažu novo zapošljavanje do kraja letnje pauze. Granica od tri miliona nezaposlenih poslednji put je premašena u aprilu, kada je zabeleženo oko 3,008 miliona ljudi bez zaposlenja. Dugoročno gledano, nezaposlenost u Nemačkoj raste blagim tempom. Na primer, 2021. godine stopa nezaposlenosti iznosila je 5,7%, odnosno 2,6 miliona nezaposlenih. Do jula ove godine, ona je porasla na 6,4%, sa pomenutih 3 miliona ljudi bez posla. Pored toga, prema međunarodnim statistikama Međunarodne organizacije rada (MOR/ILO) koje prikuplja Destatis, brojke su niže: stopa nezaposlenosti kreće se od 3,6% u 2021. (1,5 miliona) do 4% u 2026. (1,7 miliona).

Broj zaposlenih blizu rekordnog i poređenje sa Srbijom

Uporedo sa rastom nezaposlenosti, broj zaposlenih u Nemačkoj i dalje beleži visoke vrednosti. U 2021. godini bilo je 44,9 miliona zaposlenih, što je činilo 75,8% radno sposobnog stanovništva. U maju 2026. taj broj je dostigao 45,7 miliona, sa stopom zaposlenosti od 77,2%. Ovo predstavlja blagi pad u odnosu na 77,3% iz 2024, ali je i dalje blizu rekordnog nivoa. S druge strane, situacija na tržištu rada u Srbiji značajno se razlikuje. Zvanična stopa nezaposlenosti u Srbiji bila je oko 12% 2021. godine, sa do 380.000 ljudi bez posla. Pet godina kasnije ta cifra je opala na 8,9%, odnosno 276.000 nezaposlenih. Stopa zaposlenosti u Srbiji porasla je sa 48% (2,8 miliona zaposlenih) tokom 2021. na 50,7% (2,84 miliona zaposlenih) u prvom kvartalu 2026. godine.

Analiza tržišta rada i implikacije za privredu

Rast nezaposlenosti u Nemačkoj prate blagi, ali dugotrajni negativni trendovi na tržištu rada. Ipak, visok nivo zaposlenosti sugeriše i dalje snažnu ekonomsku aktivnost. Kao rezultat, uticaj sezonskih faktora na tržište rada ostaje ograničen. Takođe, podaci ističu razliku između zvaničnih i međunarodnih statistika, što dodatno komplikuje poređenja. U poređenju sa Nemačkom, Srbija beleži poboljšanje u stopi nezaposlenosti, ali sa znatno nižim apsolutnim brojem zaposlenih i nižom stopom zaposlenosti. Ovi trendovi pokazuju koliko su izazovi tržišta rada različiti na nivou Evrope, ali i koliko su stabilnost i otpornost nemačkog tržišta rada i dalje značajni faktori u evropskoj ekonomiji.

Pročitaj još

U Trendu