Connect with us

Zdravlje

Zdravlje srca tokom terapije za karcinom: na šta žene treba da obrate pažnju

Povišen holesterol dodatno povećava rizik za srce tokom lečenja raka, pa je redovna kontrola ključna za prevenciju

Published

on

Foto Izvor:

Povišen holesterol dodatno povećava rizik za srce tokom lečenja raka, pa je redovna kontrola ključna za prevenciju

Žene koje se suočavaju sa terapijom za karcinom, osim izazova koje donosi sama bolest, izložene su i većem riziku od kardiovaskularnih problema. Određene onkološke terapije mogu imati neželjene efekte na srce i krvne sudove, a posebno je važno pratiti nivo holesterola u krvi. Najčešće su u riziku odrasle žene, iako i mlađe ne treba da zanemare ovu opasnost.

Kada su masnoće u krvi, uključujući holesterol i trigliceride, povišene, govorimo o hiperlipidemiji. Ovo stanje najčešće ne daje simptome, ali može biti ozbiljno, naročito kod žena koje se leče od raka. Dr Lesli Inalvez, kardiolog, napominje: „Povišen LDL holesterol može izazvati nakupljanje plaka u arterijama i povećati rizik od srčanog ili moždanog udara. Kod pacijentkinja na onkološkom lečenju, ovaj rizik je dodatno izražen.“

Preporučene vrednosti LDL („lošeg“) holesterola su ispod 2,6 mmol/L, dok je za HDL („dobar“ holesterol) poželjno da bude iznad 1,55 mmol/L. Žene uobičajeno imaju viši HDL koji ih donekle štiti, ali terapije za karcinom mogu narušiti ovu zaštitu. Takođe, trigliceridi bi trebalo da budu ispod 1,7 mmol/L.

Povišen holesterol obično ne daje rane simptome, pa većina žena to otkrije tek na rutinskim pregledima. Za žene koje prolaze kroz onkološko lečenje, redovno praćenje lipidnog statusa je od izuzetne važnosti, jer terapije dodatno opterećuju srce i krvne sudove.

Ateroskleroza, odnosno nakupljanje plaka u arterijama, može dovesti do ozbiljnih komplikacija tokom ili nakon terapije. „Ako postoje bolovi u grudima ili značajna suženja arterija, operacija ili druga onkološka intervencija može biti odložena dok se stanje srca ne proveri i stabilizuje“, objašnjava dr Inalvez.

Šta žene mogu same da urade? Osim redovnog merenja holesterola i triglicerida, posebno ako postoji porodična istorija bolesti srca ili se sprovodi terapija protiv raka, preporučuje se održavanje normalne telesne mase, fizička aktivnost i ishrana sa manje zasićenih masti. U nekim slučajevima, lekar može uvesti lekove za snižavanje holesterola.

Za preciznu dijagnozu i savete, obavezno se konsultujte sa stručnjakom. Pravovremene kontrole i iskren razgovor sa lekarom mogu značajno smanjiti rizik od komplikacija i doprineti boljem ishodu lečenja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Alergije kod žena: kako izbeći kašnjenje sa pravom reakcijom u sezoni polena

Rana prevencija i pametna rutina mogu olakšati simptome alergije, uz stručne savete i prirodne preparate

Published

on

Rana prevencija i pametna rutina mogu olakšati simptome alergije, uz stručne savete i prirodne preparate

Sa dolaskom proleća, mnoge žene u Srbiji suočavaju se sa neprijatnim simptomima alergije – svrabom očiju, zapušenim nosem i učestalim kijanjem. Ove tegobe, koje pogađaju svaku četvrtu ženu tokom prolećnih meseci, često otežavaju dnevne aktivnosti i brigu o porodici. Iako simptomi deluju kao prvi znak problema, stručnjaci upozoravaju da je imuni sistem zapravo bio izložen alergenima, poput polena i prašine, mnogo pre nego što su se pojavili prvi znaci alergije. Najčešća greška je čekanje na simptome, umesto da se preduzmu preventivne mere na vreme. Kada tegobe postanu izražene, alergijska reakcija već traje, a kasno započeta terapija često ne donosi očekivano olakšanje.

Stručnjaci ističu da svrab očiju, curenje nosa i izražen umor označavaju uznapredovalu fazu alergije, kada je histamin već pokrenuo niz neprijatnih reakcija u telu. Zato se savetuje ženama koje su sklone alergijama da prevenciju započnu najmanje dve nedelje pre očekivanog početka sezone polena. “Najveća greška je čekati da simptomi postanu izraženi. Kada žene znaju da su sklone alergijama, savetujemo da započnu preventivne mere najmanje dve nedelje pre očekivanog početka sezone. To može značiti raniju upotrebu propisanih lekova ili prirodnih preparata, ali i izbegavanje boravka na otvorenom u jutarnjim satima kada je koncentracija polena najviša.”, objašnjava prim. dr Marija Ilić, specijalista alergologije.

Alergija, osim fizičkih simptoma, često utiče na kvalitet sna, smanjuje koncentraciju i izaziva osećaj iscrpljenosti. Mnoge žene izbegavaju aktivnosti na otvorenom ili prilagođavaju dnevnu rutinu zbog straha od pogoršanja simptoma. Kao posledica, celokupni kvalitet života može značajno opasti, posebno tokom proleća i leta, dok svakodnevne obaveze i briga o porodici postaju još zahtevniji.

Prevencija pre pojave simptoma može smanjiti potrebu za većim dozama lekova i omogućiti ženama da lakše funkcionišu. Osim konvencionalnih terapija, dostupni su i prirodni preparati sa sastojcima poput kvercetina, resveratrola i vitamina C, koji mogu doprineti jačanju imunog sistema. Pravilna upotreba ovih proizvoda treba da se uskladi sa savetom lekara, posebno kod žena koje imaju hronične bolesti ili uzimaju terapiju.

Važno je i pratiti kalendar cvetanja biljaka u mestu stanovanja i konsultovati se sa lekarom pre početka sezone. Redovno provetravanje doma, korišćenje filtera za vazduh i izbegavanje otvaranja prozora rano ujutru mogu značajno smanjiti unos polena. Pranje kose i odeće nakon boravka napolju dodatno pomaže u smanjenju alergena u kući.

Na kraju, ni u jednom trenutku ne treba ignorisati prve tegobe. Samostalno lečenje nije preporučljivo, naročito za žene sa izraženim simptomima ili one koje su u specifičnom zdravstvenom stanju, poput trudnoće. Pravovremena reakcija je ključ za lakšu sezonu alergija i više energije tokom toplih meseci.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Kardiolog otkriva 5 jutarnjih grešaka koje mogu povećati opterećenje srca

Published

on

By

A healthcare professional with a stethoscope and red heart symbol emphasizes cardiology care.

Način na koji započinjemo dan ne utiče samo na nivo energije i raspoloženje, već može imati značajan uticaj i na zdravlje srca.

Stručnjaci upozoravaju da su prvi sati nakon buđenja posebno osetljiv period za kardiovaskularni sistem, jer tada dolazi do prirodnog porasta krvnog pritiska, ubrzanja rada srca i povećanog lučenja hormona stresa.

Zbog toga određene jutarnje navike mogu dodatno opteretiti organizam i dugoročno povećati rizik od srčanih problema.

1. Kafeni napici puni šećera

Mnogi dan započinju aromatičnim kafama sa dodacima poput sirupa, šlaga i zaslađenog mleka. Iako deluju bezazleno, ovakvi napici mogu sadržati veliku količinu šećera koja izaziva nagli porast nivoa glukoze u krvi. Nakon kratkotrajnog naleta energije često sledi umor i pojačan osećaj gladi, što dodatno remeti metaboličku ravnotežu.

2. Peciva kao glavni doručak

Kroasani, mafini i slični proizvodi često su prvi izbor kada je potrebno nešto brzo pojesti. Međutim, ovakva hrana uglavnom sadrži mnogo rafinisanih ugljenih hidrata i zasićenih masti, dok su proteini i vlakna zastupljeni u veoma maloj meri. Takva kombinacija dovodi do brzih oscilacija šećera u krvi, što organizmu ne prija na samom početku dana.

3. Svakodnevna konzumacija prerađenog mesa

Slanina, kobasice, viršle i razne vrste suvomesnatih proizvoda često se nalaze na jutarnjem meniju. Problem nije povremena konzumacija, već navika da se ovakve namirnice jedu svakog dana. One sadrže velike količine soli, zasićenih masti i konzervansa koji se povezuju sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

4. Energetska pića odmah nakon buđenja

Iako mnogi posežu za energetskim pićima kako bi se razbudili, stručnjaci upozoravaju da ona mogu predstavljati dodatno opterećenje za srce. Visoke doze kofeina, šećera i drugih stimulansa mogu izazvati ubrzan rad srca i povećanje krvnog pritiska, a kod pojedinih osoba i poremećaje srčanog ritma.

5. Jutro u znaku stresa, kafe i preskakanja obroka

Preskakanje doručka nije nužno loša stvar ukoliko je deo planskog režima ishrane. Međutim, problem nastaje kada ljudi ustanu u žurbi, odmah posegnu za kafom, proveravaju poslovne obaveze i satima ne unesu kvalitetan obrok. Takav početak dana može dovesti do velikih oscilacija šećera u krvi i dodatnog opterećenja nervnog sistema.

Kako izgleda zdraviji početak dana?

Kardiolozi savetuju da jutro započne čašom vode, a da kafa dođe tek kasnije. Doručak bi trebalo da sadrži proteine, vlakna i zdrave masti kako bi organizam dobio stabilan izvor energije. Dobar izbor mogu biti jaja, grčki jogurt, sveži sir, ovsene pahuljice, voće i orašasti plodovi.

Pored ishrane, važnu ulogu imaju i male navike poput nekoliko minuta laganog istezanja, kratke šetnje, izlaganja dnevnoj svetlosti ili vežbi disanja. Takve aktivnosti pomažu telu da postepeno pređe iz stanja odmora u dnevni ritam, bez nepotrebnog stresa za srce.

Stručnjaci podsećaju da nije neophodno imati savršenu jutarnju rutinu. Doslednost u zdravim navikama i izbegavanje najčešćih grešaka mogu biti važan korak ka očuvanju zdravlja srca na duže staze.

Pročitaj još

Zdravlje

Tri saveta iz nauke za lakše skidanje kilograma kod žena

Analiza sa Univerziteta Bond otkriva: raspored i broj obroka, kao i vreme unosa kalorija, pomažu u mršavljenju

Published

on

Analiza sa Univerziteta Bond otkriva: raspored i broj obroka, kao i vreme unosa kalorija, pomažu u mršavljenju

Mnoge žene se svakodnevno susreću sa izazovom viška kilograma, dok ih preplavljuje mnoštvo informacija o dijetama. Novo istraživanje naučnika sa Univerziteta Bond u Australiji donosi jasnije smernice za mršavljenje. Studija je obuhvatila 2.485 učesnika kroz 29 kliničkih ispitivanja, sa ciljem da otkrije koje strategije ishrane zaista daju rezultate, naročito kod osoba sa povišenim BMI.

Jedan od ključnih nalaza odnosi se na raspored unosa hrane – preporučuje se da se jede u unapred određenom vremenskom intervalu, na primer u periodu od 8 do 10 sati u toku dana. Ovakav pristup omogućava telu da efikasnije koristi postojeće energetske rezerve, pa žene koje su usvojile ovakvu rutinu često primećuju brži gubitak kilograma. Ipak, ovakva praksa nije pogodna za sve, naročito za one sa određenim zdravstvenim stanjima, pa je savet da se pre bilo kakvih promena konsultujete sa lekarom ili nutricionistom.

Sledeći savet iz istraživanja – smanjenje broja obroka tokom dana – pokazao se korisnim za bolju kontrolu kalorijskog unosa. Učesnici su, umesto standardna tri obroka, konzumirali dva ili samo jedan dnevno, što je pomoglo da osećaj sitosti traje duže. Ovakav režim ipak zahteva pažljiv izbor namirnica bogatih hranljivim vrednostima i nije preporučljiv trudnicama, dojiljama ili osobama sa hroničnim bolestima bez stručnog saveta.

Treći savet izdvaja vreme kada unosimo većinu kalorija. Ako se glavni deo obroka pojede pre 18 ili 19 časova, telo ima dovoljno vremena da potroši energiju pre odlaska na spavanje, što može doprineti boljem snu i lakšem mršavljenju. Nutricionista dr Ana Petrović ističe: „Rani unos kalorija omogućava telu da pravilno svari hranu. Ujedno, smanjuje se rizik od kasnijih napada gladi i prejedanja uveče. To je posebno važno za žene koje imaju problema sa insulinskom rezistencijom ili neredovnim snom.”

Doslednost je presudna, a dr Petrović naglašava: „Najvažnije je da svaka žena pronađe ritam koji odgovara njenom načinu života, ali i zdravstvenom stanju.” Istraživači naglašavaju da nema univerzalnog rešenja za svakoga, ali da prilagođavanje vremena i broja obroka, kao i rani unos kalorija, može značajno pomoći u postizanju zdrave telesne težine.

Za personalizovane savete i tačnu dijagnozu, obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

U Trendu