Connect with us

Svet

Cena nafte Brent premašila 90 dolara zbog eskalacije sukoba SAD i Irana

Naglo poskupljenje nafte Brent i WTI pokrenuto je strahom od poremećaja isporuka kroz Ormuski moreuz, dok evropski indeksi beleže pad.

Objavljeno pre

,

Cena nafte Brent premašila 90 dolara zbog eskalacije sukoba SAD i Irana Foto Izvor: Pixabay.com

Naglo poskupljenje nafte Brent i WTI pokrenuto je strahom od poremećaja isporuka kroz Ormuski moreuz, dok evropski indeksi beleže pad.

Cena nafte Brent danas je naglo skočila, a cena nafte Brent premašila 90 dolara po barelu nakon nove eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Ovaj rast je zabeležen na otvaranju berzi, dok su istovremeno evropski berzanski indeksi zabeležili pad. Prema saopštenju, cena nafte Brent za isporuku u septembru porasla je za oko 2,5 odsto, dostigavši više od 90 dolara za barel. Istovremeno, američka WTI nafta za avgust ojačala je za oko 2,3 odsto, na nivo od 84,38 dolara za barel.

Razlozi skoka cena nafte Brent

Investitori su izrazili zabrinutost da bi nastavak vojnih operacija mogao ozbiljno ugroziti isporuke kroz Ormuski moreuz. Ova ruta je jedna od najvažnijih svetskih tačaka za transport nafte, zbog čega svaki poremećaj može značajno uticati na tržište. Zbog povećanog rizika od prekida isporuka, cena nafte Brent premašila 90 dolara, što se poslednji put desilo pre dužeg vremenskog perioda.

Osim toga, analitičar kompanije Kvantum stratedži Dejvid Roč ocenjuje da bi svetske zalihe nafte mogle dostići kritično nizak nivo već u septembru. On očekuje da bi, kao rezultat trenutnih tenzija, cena Brenta u narednim mesecima mogla porasti na raspon od 95 do 105 dolara po barelu.

Pad evropskih berzi i promene na tržištu

Pored toga, evropski berzanski indeksi danas su zabeležili pad. Nemački DAX indeks je pao za 0,24 odsto, francuski CAC 40 za 0,38 odsto, britanski FTSE za 0,18 odsto, dok je moskovski MOEX zabeležio pad od 1,12 odsto. Ova dešavanja pokazuju da investitori reaguju na globalnu nestabilnost i rast neizvesnosti na tržištu energenata.

Na tržištu gasa, evropski fjučersi za avgust na amsterdamskoj berzi TTF prodavali su se po ceni od 60,450 evra za megavat-sat. Vrednost evra u odnosu na američki dolar na valutnoj berzi Foreks danas iznosi 1,14469 dolara.

Promene u cenama zlata i pšenice

Cena zlata danas je pala na 4.016,54 dolara za trojsku uncu, dok je cena pšenice iznosila 6,7912 dolara za bušel. Ovi podaci ukazuju na širenje nestabilnosti i na druga tržišta, gde investitori traže alternativne načine zaštite kapitala.

Na kraju, trenutna situacija na svetskim tržištima pokazuje veliku povezanost energetskih resursa i geopolitičkih dešavanja. I dalje se pažljivo prati razvoj sukoba, jer bi svaki dalji poremećaj isporuka mogao dodatno uticati na to da cena nafte Brent premašila 90 dolara ostane na tom nivou ili dalje raste.

Pročitaj još

Svet

Republikanci Arizone biraju kandidata protiv guvernerke Katie Hobbs

Predstojeći izbori ključni za kontrolu Kongresa, Biggs vodi uz podršku predsednika

Objavljeno pre

,

Objavio:

Republikanci Arizone biraju kandidata protiv guvernerke Katie Hobbs – izbori u Arizoni

Predstojeći izbori ključni za kontrolu Kongresa, Biggs vodi uz podršku predsednika

U Arizoni se održavaju preliminarni izbori na kojima republikanci biraju kandidata koji će se u novembru suprotstaviti demokratskoj guvernerki Katie Hobbs. Očekuje se žestoka borba za kontrolu Predstavničkog doma, s obzirom na to da su republikanci trenutno u većini.

Ključni izbori u Arizoni

Guvernerka Hobbs, koja nema protivkandidata unutar svoje partije, suočava se sa četiri republikanska izazivača. Najistaknutiji su poslanici Andy Biggs i David Schweikert, pri čemu Biggs ima podršku predsednika i vodi u ranim anketama. Francisco Pedraza, direktor Centra za istraživanje politike Latinske Amerike na Državnom univerzitetu Arizona, smatra da bi duel Biggs-Hobbs mogao biti veoma neizvestan.

U 2022. godini, Hobbs je tesno pobedila Kari Lake, koja je podržavala netačne tvrdnje bivšeg predsednika o izbornoj prevari. Lake je nedavno imenovana za vršioca dužnosti direktora američke agencije za globalne medije.

Pročitaj još

Svet

Princ Hari razmatra povratak u kraljevsku porodicu, Megan Markl zabrinuta zbog posledica

Povratak princa Harija u kraljevsku porodicu izazvao neslaganja sa Megan Markl zbog straha od pritiska i medijske pažnje.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Princ Hari razmatra povratak u kraljevsku porodicu, Megan Markl zabrinuta zbog posledica

Povratak princa Harija u kraljevsku porodicu izazvao neslaganja sa Megan Markl zbog straha od pritiska i medijske pažnje.

Princ Hari je, prema navodima bliskih izvora, ponovo iskazao želju za povratkom u kraljevsku porodicu nakon nedavnog susreta sa kraljem Čarlsom na imanju Hajgrouv. Ova inicijativa izazvala je neslaganja sa suprugom Megan Markl, koja izražava zabrinutost zbog mogućih posledica po njihov porodični život i privatnost. Ključna tema, povratak u kraljevsku porodicu, dominira razgovorima para nakon povratka iz Velike Britanije.

Različiti stavovi o povratku u kraljevsku porodicu

Prema saopštenjima, princ Hari veruje da povratak ne mora biti stalan, već zamišlja „polovični“ angažman — podelu vremena između SAD i Velike Britanije. Takođe, nada se da bi mogao pronaći rešenje koje bi omogućilo njegovoj porodici češći boravak u Britaniji, uz odgovarajuće mere bezbednosti. Podsećamo, ranije je pokrenuo pravne postupke zbog ukidanja policijskog obezbeđenja koje mu je nekada bilo dostupno o državnom trošku.

Brige Megan Markl zbog povratka i medijskog pritiska

Sa druge strane, Megan Markl nije oduševljena idejom povratka u kraljevsku porodicu. Kako navode izvori, Megan se pribojava da bi povratak mogao obnoviti stare pritiske, povećati medijsku pažnju i izazvati nove porodične tenzije. Njena zabrinutost, kako ističu sagovornici, usmerena je na zaštitu privatnosti i dobrobit njihove dece.

Bezbednost i porodični život u fokusu

U međuvremenu, princ Hari i dalje ističe značaj bezbednosti za svoju porodicu tokom svakog boravka u Velikoj Britaniji. Megan, iako poštuje Harijevu želju da njihova deca, Arči i Lilibet, neguju veze sa britanskim korenima, ostaje oprezna i zadržava distancu prema ideji ponovnog približavanja kraljevskoj porodici. Međutim, konačna odluka para još nije poznata, a razvoj situacije pažljivo prate svi koji su zainteresovani za odnose unutar britanske kraljevske porodice.

Pročitaj još

Svet

SAD potvrdile skoro 100 povređenih vojnika i evakuaciju posade broda u Ormuzkom moreuzu

Američki zvaničnici navode povrede vojnika tokom poslednjih sukoba, dok je posada broda napustila plovilo posle napada.

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD potvrdile skoro 100 povređenih vojnika i evakuaciju posade broda u Ormuzkom moreuzu – napad u Ormuzkom moreuzu

Američki zvaničnici navode povrede vojnika tokom poslednjih sukoba, dok je posada broda napustila plovilo posle napada.

Skoro 100 američkih vojnika zadobilo je povrede tokom poslednje dve nedelje sukoba na Bliskom istoku, saopštili su zvaničnici. U istom periodu, posada broda napadnutog u Ormuzkom moreuzu bila je prinuđena da napusti plovilo, što je izazvalo dodatnu zabrinutost za bezbednost u regionu. Prema saopštenju, napad u Ormuzkom moreuzu deo je šire eskalacije napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

Pentagon je potvrdio da je od 7. jula blizu 100 pripadnika američke vojske pretrpelo povrede različitog stepena, uglavnom lakše prirode. S druge strane, američke snage izvele su nove napade na ciljeve u Iranu, što je posledica obećanja predsednika Donalda Trampa o odmazdi za prethodno stradale vojnike. Iranski državni mediji navode da je došlo do eksplozija na više lokacija tokom ovih napada.

Napad u Ormuzkom moreuzu i reakcije posade

Britanska pomorska služba saopštila je da je posada broda napadnutog u Ormuzkom moreuzu napustila plovilo u ponedeljak i prešla u čamac za spasavanje. Ovaj incident dodatno komplikuje situaciju u regionu, s obzirom na značaj Ormuzkog moreuza za međunarodni transport nafte i energenata. Napad u Ormuzkom moreuzu izazvao je zabrinutost kod međunarodnih partnera i stručnjaka za bezbednost, koji upozoravaju na moguće posledice daljih eskalacija.

Osim toga, tokom sukoba između SAD i Irana, iranska protivofanziva bila je usmerena i na arapske države koje izlaze na Persijski zaliv. Takođe, te zemlje trpe štete na energetskoj i naftnoj infrastrukturi, što bi moglo imati dugoročne ekonomske posledice za ceo region.

Reakcije Zalivskih država i izbegavanje vojne eskalacije

Uprkos napadima i šteti, lideri država Zaliva za sada izbegavaju vojni odgovor. Prema oceni stručnjaka, moguće dalje pogoršanje sukoba moglo bi ugroziti ambiciozne projekte modernizacije i napore za privlačenje investicija u tim državama. Veoma su svesni geografske blizine Irana i sopstvene ranjivosti.

Međutim, napad u Ormuzkom moreuzu ukazuje da bezbednosna situacija ostaje napeta i neizvesna. Zvaničnici prate razvoj događaja uz pojačanu pažnju, dok međunarodna zajednica apeluje na uzdržanost svih strana. Situacija na Bliskom istoku ostaje promenljiva, a eventualna dalja eskalacija može imati šire posledice za globalnu bezbednost i stabilnost energetskog tržišta.

Pročitaj još

U Trendu