Connect with us

Domaće

Evropska centralna banka uključuje 36 banaka i fintech kompanija u test digitalnog evra

Pilot faza projekta počinje u drugoj polovini 2027. godine i trajaće 12 meseci uz više od 50 prijava

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / fotoblend

Pilot faza projekta počinje u drugoj polovini 2027. godine i trajaće 12 meseci uz više od 50 prijava

Evropska centralna banka (ECB) saopštila je da je izabrala 36 pružalaca platnih usluga, uključujući banke i finansijsko-tehnološke kompanije, za učešće u pilot projektu digitalnog evra. Među izabranima su Unikredit, Dojče banka, Rajfajzen banka, Nova Ljubljanska banka (NLB) i Pireus banka, kao i fintech platforme Revolut, Strajp, Satispej i Neksi pejments. Pilot projekat digitalnog evra planiran je da započne u drugoj polovini 2027. godine i trajaće 12 meseci, sa ciljem testiranja tehničkih funkcija, svakodnevne upotrebe i korisničkog iskustva pre eventualnog zvaničnog uvođenja nove evropske digitalne valute.

ECB je navela da je na poziv za učešće stiglo više od 50 prijava, što prema oceni ove institucije ukazuje na snažno interesovanje privatnog sektora za razvoj evropskog platnog sistema. „Veliko interesovanje tržišta pokazuje spremnost privatnog sektora da aktivno učestvuje u projektu digitalnog evra i doprinese jačanju evropskog platnog sistema“, izjavio je član Izvršnog odbora ECB-a Pjero Ćipolone, koji predsedava radnoj grupi za digitalni evro.

Tokom pilot faze koristiće se beta verzija digitalnog evra, koja će po funkcijama i tehnologiji biti veoma slična verziji predviđenoj nacrtom evropskog zakonodavstva. U testiranju će učestvovati zaposleni u Evropskoj centralnoj banci i nacionalnim centralnim bankama evrozone, kao i odabrani trgovci, uključujući elektronske prodavnice, restorane i kafiće. Korisnici će testirati različite vrste plaćanja: transfere između građana, plaćanja u prodavnicama i onlajn kupovinu.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u Bugarskoj usporila na 5,4 odsto u junu, pad cena hrane i transporta

Godišnja inflacija prema HICP iznosi 5,2 odsto, prosečna u poslednjih godinu dana 3,9 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Godišnja inflacija prema HICP iznosi 5,2 odsto, prosečna u poslednjih godinu dana 3,9 odsto

Godišnja inflacija u Bugarskoj usporila je u junu na 5,4 odsto, nakon što je u maju iznosila 6,9 odsto, pokazuju zvanični podaci Nacionalnog instituta za statistiku Bugarske (NSI). Ovaj nivo inflacije bio je niži od preliminarne procene od 5,6 odsto, što ukazuje na nastavak slabljenja inflatornih pritisaka u zemlji.

Značajno usporavanje inflacije zabeleženo je kod cena hrane i bezalkoholnih pića, gde je rast cena smanjen sa 4,4 odsto u maju na 2,4 odsto u junu. Kod alkoholnih pića i duvana inflacija je pala sa 7,7 na 6,7 odsto, dok je u segmentu stanovanja i komunalnih usluga inflacija snižena sa 5,2 na 5 odsto.

Najizraženiji pad inflacije registrovan je u sektoru transporta, gde je stopa inflacije u junu iznosila 16,8 odsto, dok je u maju bila 21,6 odsto. Sektori rekreacije i kulture zabeležili su pad sa 15,7 na 10,8 odsto, kao i segmenti nameštaja, opreme za domaćinstvo, zdravstva i restorana i hotela.

Prema harmonizovanom indeksu potrošačkih cena (HICP), koji omogućava poređenje inflacije sa drugim zemljama Evropske unije, godišnja inflacija u Bugarskoj u junu iznosila je 5,2 odsto. Prosečna inflacija za poslednjih godinu dana iznosi 3,9 odsto, navodi NSI u svom izveštaju.

Svi podaci ukazuju na postepeno smirivanje inflacije u Bugarskoj, iako su pojedini sektori, poput transporta, i dalje pod značajnim inflatornim pritiscima.

Pročitaj još

Domaće

Atinski metro proširuje mrežu, više od 15 zgrada prijavilo pukotine tokom radova

Stanovnici Kipselija zahtevaju hitne inspekcije i naknadu štete zbog oštećenja na više od 15 zgrada uz četvrtu liniju metroa

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stanovnici Kipselija zahtevaju hitne inspekcije i naknadu štete zbog oštećenja na više od 15 zgrada uz četvrtu liniju metroa

Izgradnja četvrte linije atinskog metroa izazvala je zabrinutost kod stanovnika naselja Kipseli, nakon što su prijavljena oštećenja na više od 15 stambenih zgrada u blizini trase tunela. Građani traže od Gradskog veća Atine hitne statičke i geotehničke inspekcije, kao i potpunu sanaciju i naknadu štete, ukazujući na pojavu pukotina na zidovima i plafonima, dok pojedini vlasnici izveštavaju da vrata i prozori više ne mogu pravilno da se zatvore.

Zvanična inženjerska ispitivanja još nisu utvrdila uzrok ovih oštećenja, ali broj prijava se povećava. Stanovnici su objavili i fotografije oštećenja, insistirajući na većoj transparentnosti i preispitivanju trase bušenja tunela, posebno na deonicama gde karakteristike tla predstavljaju veći rizik.

Četvrta linija metroa predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Grčkoj, sa ciljem da poveže gusto naseljene delove prestonice sa centrom. Međutim, ovo nije prvi incident tokom izgradnje. Pre nekoliko meseci, tokom radova u Kipseliju, izbijanje muljevite mase na površinu kroz staru kanalizacionu mrežu izazvalo je dodatnu zabrinutost. Kompanija odgovorna za izgradnju tada je navela da incident ne predstavlja dugoročan bezbednosni rizik.

Građanska inicijativa iz Kipselija, u saopštenju pred sednicu Gradskog veća, zatražila je besplatne statičke i geotehničke preglede, kao i pravnu pomoć Grada Atine. Poručili su: „Nećemo ostati samo posmatrači“, pozivajući sugrađane da prisustvuju sednici i izvrše pritisak na gradske vlasti da odgovore na zahteve.

Realizacija ovog infrastrukturnog projekta treba da unapredi javni prevoz u Atini, ali aktuelna dešavanja ukazuju na potrebu za dodatnim merama kontrole i transparentnosti tokom izvođenja radova.

Pročitaj još

Domaće

Slobodna zona u Brodu otvara vrata novim investicijama i zapošljavanju

Odluka Saveta ministara omogućava niže troškove i brže carinske procedure, prve kompanije već najavile ulaganja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Odluka Saveta ministara omogućava niže troškove i brže carinske procedure, prve kompanije već najavile ulaganja

Opština Brod dobila je značajan ekonomski podsticaj usvajanjem odluke o formiranju slobodne zone, što je potvrdio Milan Zečević, načelnik ove pogranične opštine. Odluka Saveta ministara, doneta nakon 16 meseci priprema, ima za cilj da olakša poslovanje, privuče investicije i poveća zapošljavanje u regionu.

Zečević je istakao da je Brod još pre ratnih dešavanja bio projektovan kao industrijska zona i podsetio na visok tehnološki nivo Rafinerije nafte još 1990. godine. Formiranjem slobodne zone, kako je naveo, stvaraju se preduslovi za niže troškove PDV-a i energenata, kao i ubrzane carinske procedure, što je ključna prednost za privredu Republike Srpske, posebno za granične opštine poput Broda, Gradiške, Zvornika i Trebinja.

Jedna od glavnih koristi biće povratak radne snage u lokalnu privredu. Trenutno oko 400 radnika iz Broda svakodnevno odlazi na rad u Hrvatsku, a isti broj radi u okolnim opštinama kao što je Derventa. Zečević smatra da slobodna zona predstavlja potencijal za povratak tih radnika i otvaranje novih radnih mesta.

Prve kompanije već su najavile konkretne planove za ulaganje. Prema informacijama sa društvenih mreža, firma DM montaža, specijalizovana za remont energetskih postrojenja, planira preseljenje dela proizvodnje iz Nemačke u Brod. U BiH će se obavljati prefabrikacija cevovoda i drugih elemenata, koji će se potom izvoziti nazad u Nemačku na završnu montažu. Očekuje se da ovaj model poveća konkurentnost i otvori nova radna mesta u Brodu.

Pozitivne efekte očekuju i postojeće kompanije. Firma Skaj adapter, proizvođač metalnih komponenti za automobilsku industriju, ističe da će pojednostavljene carinske procedure značajno smanjiti troškove. Svaki sat čekanja kamiona na granici može koštati između 10.000 i 20.000 evra, pa će brži protok robe povećati efikasnost poslovanja.

Slobodne zone već uspešno funkcionišu u Gradišci i Trebinju, dok je nakon Broda u planu osnivanje još jedne zone u Bijeljini. Ovaj model ekonomske liberalizacije ima potencijal da dodatno podstakne privredni razvoj i konkurentnost regiona.

Pročitaj još

U Trendu