Connect with us

Domaće

Barclays podigao prognozu inflacije na 3,3 odsto zbog AI ulaganja u SAD

Investicije u AI infrastrukturu podižu osnovnu PCE inflaciju za 20 baznih poena, cene memorijskih čipova i struje rastu

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / valaymtw

Investicije u AI infrastrukturu podižu osnovnu PCE inflaciju za 20 baznih poena, cene memorijskih čipova i struje rastu

Britanska banka Barclays podigla je svoju procenu osnovne inflacije u Sjedinjenim Američkim Državama, mereno indeksom ličnih potrošačkih izdataka (core PCE), na 3,3 odsto do kraja 2026. godine, sa ranije procenjenih 2,8 odsto sa početka godine. Analitičari ukazuju da je glavni pokretač inflatornih pritisaka sada sektor veštačke inteligencije, a ne energenti kao ranije, što komplikuje posao Federalnih rezervi SAD u pokušaju da obuzdaju inflaciju.

Prema analizi Barclays-a, ulaganja u AI infrastrukturu poslednjih meseci podigla su cene memorijskih čipova, računarske opreme i električne energije, dok je povećana potražnja za data-centrima dodatno pritisnula tržište. Kategorije povezane sa AI sektorom dodale su oko 20 baznih poena osnovnoj PCE inflaciji i 25 baznih poena ukupnoj PCE inflaciji u poslednje vreme. Cena barela nafte tipa brent pala je na četvoromesečni minimum nakon postizanja primirja između SAD i Irana, ali analitičari Barclays-a smatraju da pad cena energenata više nije dovoljan za dezinflaciju.

Federalne rezerve kao ključni pokazatelj inflacije koriste upravo core PCE indeks, koji daje veću težinu softveru, hardveru i povezanoj opremi nego tradicionalni CPI indeks. Analitičari Barclays-a naglašavaju da je američka privreda pokazala otpornost, omogućujući kompanijama da povećane troškove prenesu na krajnje potrošače putem viših cena, zbog snažne maloprodaje i visokog nivoa potrošnje. „Inflacija se sve teže svodi na jedan uzrok i jedno rešenje“, navodi se u analizi.

Procenjuje se da će investicije u data-centre za AI tokom ove godine premašiti 700 milijardi dolara, što dodatno poskupljuje memorijske čipove, procesore i električnu energiju. Ekonomski analitičari očekuju da će ovaj trend održavati rast cena barem do kraja godine. Iako se ne očekuje skok inflacije kakav je zabeležen između 2021. i 2023. godine, kada je inflacija dostigla 9,1 odsto, Barclays ističe da masovna ulaganja u AI infrastrukturu održavaju inflatorne pritiske iznad nivoa koji bi Federalne rezerve želele.

Ovakav razvoj događaja znači da bi kamatne stope mogle ostati povišene duže nego što se prvobitno pretpostavljalo, osim ako se osnovni pritisci na cene ne smanje. Barclays upozorava da je ovaj talas investicija u AI strukturalnog karaktera, za razliku od privremenih naftnih šokova, što ga čini manje predvidljivim i trajnijim izazovom za monetarnu politiku.

Pročitaj još

Domaće

Iritel otkupljuje sopstvene akcije na Beogradskoj berzi u skladu sa odlukom skupštine

Domaća kompanija iz Zemuna pokrenula proces otkupa akcija uz posredovanje Intercity broker a.d. Beograd, nakon odluka skupštine i nadzornog odbora iz juna 2026.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Domaća kompanija iz Zemuna pokrenula proces otkupa akcija uz posredovanje Intercity broker a.d. Beograd, nakon odluka skupštine i nadzornog odbora iz juna 2026.

Kompanija Iritel a.d. Beograd, specijalizovana za razvoj i proizvodnju telekomunikacionih i elektronskih sistema, uputila je zvaničnu ponudu za sticanje sopstvenih akcija na Beogradskoj berzi, objavljeno je u skladu sa pravilima Centralnog registra, depoa i kliringa hartija od vrednosti (CRHoV). Proces otkupa pokrenut je nakon što su Skupština akcionara Iritela donela odluku na sednici održanoj 4. juna 2026. godine, a Nadzorni odbor kompanije odluku potvrdio 30. juna iste godine.

Iritel, sa sedištem u Zemunu, poznat je po razvoju naprednih telekomunikacionih tehnologija, uključujući OTN/DWDM i SDH sisteme, kao i po posedovanju licenci za atestiranje i tehnički pregled radio-uređaja. Odluka o otkupu sopstvenih akcija deo je strategije upravljanja vlasničkom strukturom, a sprovođenje procesa realizuje se preko brokersko-dilerskog društva Intercity broker a.d. Beograd, koje je kao ovlašćeni član tržišta podnelo zvaničan zahtev Centralnom registru.

Zvanična ponuda za otkup akcija objavljena je u skladu sa pravilima poslovanja CRHoV i prethodnim internim odlukama organa upravljanja kompanije. Ova korporativna akcija sledi jasnu proceduru i uključuje sve neophodne regulatorne korake, što omogućava transparentnost i pravnu sigurnost za akcionare i tržišne učesnike.

Iritel je tokom decenija izgradio reputaciju u razvoju profesionalnih rešenja za telekomunikacione operatere i industrijske korisnike, sa posebnim naglaskom na inovativnost i tehničku ekspertizu. Otkupljivanje sopstvenih akcija predstavlja korak ka optimizaciji kapitalne strukture i potencijalno može imati uticaj na tržišnu vrednost kompanije, u zavisnosti od broja otkupljenih akcija i reakcije investitora.

Sve aktivnosti u vezi sa otkupom akcija odvijaju se uz nadzor tržišnih institucija, što osigurava poštovanje svih zakonskih i regulatornih normi. Dalji razvoj procesa biće u skladu sa pravilima Beogradske berze i Centralnog registra, a rezultati otkupa biće poznati po završetku procedure.

Odluke koje su prethodile zvaničnoj ponudi – najpre na skupštini akcionara, a potom i potvrda nadzornog odbora – ukazuju na sinhronizovan pristup upravljanja vlasničkim kapitalom u Iritelu. Kompanija ostaje fokusirana na svoju osnovnu delatnost, dok paralelno sprovodi korporativne akcije koje mogu doprineti stabilnosti i dugoročnoj vrednosti za akcionare.

Pročitaj još

Domaće

Broj stogodišnjaka u SAD porašće na 422.000 do 2054, veštine zaposlenih menjaju se 39 odsto do 2030

Jedna petina Amerikanaca starijih od 65 godina radila ili tražila posao 2024, dok su ključne veštine postale manje dugotrajne

Objavljeno pre

,

Objavio:

Jedna petina Amerikanaca starijih od 65 godina radila ili tražila posao 2024, dok su ključne veštine postale manje dugotrajne

Prema projekcijama U.S. Census Bureau, broj Amerikanaca starijih od 100 godina porašće sa oko 101.000 u 2024. na 422.000 do 2054. godine. Istovremeno, u 2024. godini jedna petina Amerikanaca starijih od 65 godina bila je aktivna na tržištu rada, što obuhvata 11,6 miliona ljudi koji su radili ili tražili posao, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje.

Pored produžetka životnog i radnog veka, veštine potrebne za zaposlenje postaju promenljive brže nego ranije. Svetski ekonomski forum procenjuje da će se do 2030. promeniti 39 odsto ključnih veština zaposlenih. Ovi trendovi zahtevaju novi pristup karijernom razvoju i radnom mestu, jer tradicionalni linearni modeli karijere više nisu održivi u savremenim uslovima.

Novi okvir pod nazivom „Karijera od 100 godina“, koji je predstavila Naema Paša iz World of Work instituta pri Henli poslovnoj školi, zasniva se na tri ključna principa: trajnost, prilagodljivost i napredak. Trajnost podrazumeva očuvanje fizičkog, mentalnog i finansijskog zdravlja tokom dužeg radnog veka. Prilagodljivost znači da poslodavci treba da obezbede kontinuirano učenje i razvoj zaposlenih, u skladu sa promenama koje donosi veštačka inteligencija. Napredak se odnosi na pravedne mogućnosti za povratak na posao i izgradnju karijere nakon prekida ili profesionalnih promena.

Dosadašnji model, u kojem su ljudi uglavnom radili do šezdesetih godina i potom odlazili u penziju, sve više gubi aktuelnost. Analize ukazuju da će buduće karijere biti duže, složenije i podložne čestim promenama. Prekidi u radnom stažu, promene profesija i sticanje novih veština postaju standard, a mogućnost reintegracije na tržište rada dobija na značaju.

Zaposleni u pedesetim godinama često se smatraju manje spremnim za promene, dok mlađi radnici koji ulaze na tržište rada oblikovano veštačkom inteligencijom nailaze na izazove u sticanju iskustva. Prema konceptu „Karijere od 100 godina“, važno je procenjivati sposobnost za učenje i dugoročan doprinos, a ne samo trenutne veštine ili iskustvo.

Duža karijera može doneti više mogućnosti i veće prihode, ali i veću iscrpljenost. Stručnjaci upozoravaju da je ključno da produženi radni vek ne bude izgovor za preterano opterećenje zaposlenih, već da se radna mesta prilagode novim izazovima i potrebama savremenog društva.

Pročitaj još

Domaće

U Srbiji aktivno 1.548 stečajnih postupaka, prosečno traju tri do pet godina

Od 1. januara do 3. jula otvoreno 259 novih stečajeva, prosečno trajanje svih postupaka tri godine četiri meseca i 13 dana

Objavljeno pre

,

Objavio:

Od 1. januara do 3. jula otvoreno 259 novih stečajeva, prosečno trajanje svih postupaka tri godine četiri meseca i 13 dana

Prema poslednjim podacima Agencije za licenciranje stečajnih upravnika, trenutno je u Srbiji aktivno 1.548 stečajnih postupaka. U periodu od 1. januara do 3. jula ove godine otvoreno je 259 novih stečajnih postupaka na teritoriji Srbije. Do 3. jula zaključeno je ukupno 7.858 stečajnih postupaka, dok je 829 postupaka obustavljeno.

Prosečno vreme trajanja 10.235 stečajnih postupaka, uključujući aktivne, obustavljene i zaključene, iznosi tri godine, četiri meseca i 13 dana. Za stečajne postupke pokrenute po Zakonu o stečajnom postupku, kojih je ukupno 1.575, prosečno trajanje je pet godina, jedan mesec i 14 dana. Kod postupaka pokrenutih po Zakonu o stečaju, u ukupnom broju od 8.658, prosečno vreme trajanja iznosi tri godine i 17 dana.

Trajanje stečajnog postupka zavisi od načina ulaska u stečaj, kao i od pravnih i ekonomskih okolnosti samog predmeta. Podaci su objavljeni na dan 3. jul i predstavljaju zvaničnu statistiku kojom raspolaže Agencija za licenciranje stečajnih upravnika.

Ovi podaci ukazuju na kompleksnost i dužinu stečajnih procesa u Srbiji, što ima značajne implikacije na pravnu sigurnost i ekonomski oporavak preduzeća.

Pročitaj još

U Trendu