Connect with us

Zdravlje

Zašto su proteini ključni za vitalnost svake žene – ne samo za sportistkinje

Pravilnim unosom proteina žene jačaju energiju, imunitet i podržavaju zdravlje kroz sve životne faze

Published

on

Foto Izvor: Pexels / MART PRODUCTION

Pravilnim unosom proteina žene jačaju energiju, imunitet i podržavaju zdravlje kroz sve životne faze

Česta je predrasuda da su proteini namenjeni isključivo sportistkinjama ili bodibilderkama, ali ova hranljiva materija ima mnogo širu ulogu. Proteini su neophodni za svaku ženu, bez obzira na nivo fizičke aktivnosti. Oni grade mišiće, omogućavaju obnovu ćelija, učestvuju u regulaciji hormona i doprinose jakom imunitetu.

Specijalista nutricionizma, dr Milica Petrović, naglašava: „Proteini nisu samo građevinski blokovi za mišiće. Oni su neophodni za obnovu ćelija, regulaciju hormona i održavanje zdrave kože, kose i noktiju.“ Žene koje redovno unose dovoljno proteina obično se osećaju snažnije i imaju više energije tokom dana.

Potrebe za proteinima menjaju se tokom životnih faza poput puberteta, trudnoće, dojenja i menopauze. Tokom trudnoće proteini podržavaju rast i razvoj deteta, dok u menopauzi pomažu očuvanju mišićne mase i prevenciji osteoporoze. Važno je istaći da i žene koje ne vežbaju moraju unositi proteine iz raznovrsne hrane, a za one koje su fizički aktivne, ovaj unos je još značajniji.

Jedan od čestih mitova je da veća količina proteina može štetiti bubrezima, ali istraživanja pokazuju da je to istina samo kod osoba sa već postojećim oboljenjima bubrega. Za većinu žena preporučuje se dnevni unos od 0,8 do 1,2 grama proteina po kilogramu telesne mase. Na primer, žena koja ima 60 kilograma treba da unese 48 do 72 grama proteina dnevno.

Dr Milica Petrović savetuje: „Najbolje je birati izvore proteina iz različitih namirnica – jaja, ribe, mahunarki, mlečnih proizvoda i orašastih plodova.“ Dodaje i da suplementi nisu potrebni osim ako to ne preporuči stručnjak.

Da biste zadovoljile dnevne potrebe, trudite se da u svaki obrok uključite makar jedan izvor proteina – za doručak to mogu biti jaja ili grčki jogurt, a za ručak piletina, riba ili leblebije. Ne zaboravite ni na biljne izvore, posebno ako izbegavate meso. Žene sa posebnim zdravstvenim potrebama trebalo bi da se konsultuju sa lekarom ili nutricionistom radi individualizovanih preporuka i optimalnog zdravlja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Tri navike koje svakodnevno povećavaju rizik od moždanog udara kod žena

Stručnjak otkriva zbog kojih navika žene češće rizikuju moždani udar i kako ih prepoznati na vreme

Published

on

Stručnjak otkriva zbog kojih navika žene češće rizikuju moždani udar i kako ih prepoznati na vreme

Moždani udar je jedan od glavnih uzroka invaliditeta i smrtnosti kod žena širom sveta, a posebni faktori rizika mogu dovesti do povećane izloženosti ovom problemu. Zbog hormonalnih promena i specifičnih životnih okolnosti, žene bi trebalo da obrate pažnju na navike koje mogu nepovoljno uticati na zdravlje mozga.

Neurolog dr Baibing Chen, sa dvostrukom sertifikacijom, ističe da postoji nekoliko svakodnevnih navika koje mogu dovesti do ozbiljnih posledica, naročito kod žena koje su fizički aktivne. On naglašava značaj prevencije i blagovremene informisanosti.

Prva navika o kojoj govori je izvođenje ekstremnih joga položaja, posebno onih u kojima dolazi do naglog i snažnog savijanja vrata ili preteranog istezanja. “Određeni joga položaji koji uključuju naglo i jako savijanje vrata povećavaju rizik od povrede krvnih sudova u mozgu”, upozorava dr Chen. Ženama savetuje da izbegavaju poze koje izazivaju vrtoglavicu ili nelagodnost, te da svaku promenu pritiska ili bol obavezno prijave instruktoru.

Druga navika koja može biti štetna je nepravilno disanje tokom fizičke aktivnosti. U želji da postignu bolje rezultate, mnoge žene zadržavaju dah ili dišu prebrzo dok vežbaju. Dr Chen ističe: “Nepravilno disanje tokom napora može povećati krvni pritisak i naprezanje krvnih sudova, što vremenom povećava rizik od moždanog udara”. On preporučuje ujednačeno i kontrolisano disanje bez forsiranog zadržavanja daha.

Treća česta greška je povremeno preskakanje obroka ili dehidracija, što se često dešava zbog brzog načina života ili dijeta. Dr Chen objašnjava da takve navike dovode do pada šećera u krvi i dehidracije, zbog čega krv postaje gušća i teže prolazi kroz moždane krvne sudove, čime se povećava rizik od stvaranja ugrušaka. Dehidracija je češća kod žena, posebno u fazama hormonskih promena kao što su menstruacija, trudnoća ili menopauza, pa je redovan unos vode i nepreskakanje obroka izuzetno važan.

Za očuvanje zdravlja, dr Chen savetuje da se biraju umerene fizičke aktivnosti, postepeno povećava intenzitet, izbegavaju rizični joga položaji i redovno prati krvni pritisak. Uravnotežena ishrana i dovoljan unos vode su ključni. “Ako osetite vrtoglavicu, bol u vratu ili iznenadne promene vida tokom bilo koje aktivnosti, odmah prekinite i obratite se lekaru”, ističe dr Chen.

Simptomi koji mogu ukazivati na moždani udar uključuju naglu slabost, ukočenost lica ili ruke, probleme sa govorom ili gubitak ravnoteže. U takvim slučajevima, brzo reagovanje je presudno. Pravilnim izborom životnih navika, žene mogu značajno smanjiti rizik i zaštititi svoje zdravlje.

Pročitaj još

Zdravlje

Dugotrajno sedenje: kako utiče na rizik od raka kod žena

Prema najnovijem istraživanju, prekidi sedenja na svakih pola sata mogu smanjiti opasnost od ozbiljnih bolesti

Published

on

Prema najnovijem istraživanju, prekidi sedenja na svakih pola sata mogu smanjiti opasnost od ozbiljnih bolesti

Novo veliko istraživanje sprovedeno na više od 90.000 odraslih tokom deset godina otkriva zabrinjavajuću vezu između dugotrajnog sedenja i povećanog rizika od smrti izazvane rakom. Posebno su žene ugrožene, jer često provode mnogo sati sedeći tokom radnog dana i kod kuće. Naučnici su utvrdili da sedenje ili ležanje bez prekida duže od 30 minuta značajno povećava rizik, dok se opasnost dodatno uvećava sa svakim novim satom pasivnosti. Čak i aktivnosti kao što su rad za računarom ili gledanje televizije mogu imati ozbiljne posledice po zdravlje žena, pogotovo onih koje obavljaju kancelarijske poslove ili druge poslove koji zahtevaju dugotrajno sedenje.

Stručnjaci naglašavaju da produžena fizička neaktivnost utiče na hormone, imunitet i metabolizam, što može dovesti do razvoja raznih oblika raka. Faktori poput godina, telesne mase i životnih navika mogu dodatno povećati rizik, a žene često balansiraju između poslovnih i porodičnih obaveza, što ih navodi da zapostave fizičku aktivnost. Ipak, čak i male promene mogu doneti značajne koristi – kratka šetnja ili istezanje na svakih 30 minuta može biti od velike važnosti. “Veoma je važno da svakodnevno prekidate sedeći položaj. Preporučujem ženama da ustaju barem na svakih pola sata, makar na minut ili dva”, ističe dr Marija Petrović, specijalista javnog zdravlja.

Istraživači predlažu nekoliko jednostavnih koraka za smanjenje rizika: ustajte tokom razgovora telefonom, birajte stepenice umesto lifta ili napravite kratak krug oko radnog mesta. Redovno vežbanje i izbalansirana ishrana dodatno pomažu u očuvanju zdravlja. Pratite signale svog tela – ako primetite umor, bolove u leđima ili pad energije, to može ukazivati na previše sedenja. “Ne zanemarujte te signale. Slušajte svoje telo i pravite pauze što češće”, savetuje dr Marija Petrović. Uključivanje više kretanja i aktivnih pauza u svakodnevnu rutinu pomaže ženama da sačuvaju zdravlje i smanje rizik od ozbiljnih bolesti, uključujući i rak. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Mentalno zdravlje žena tokom leta: kako se izboriti sa toplotnim talasima

Visoke temperature mogu pojačati nervozu i anksioznost, ali uz nekoliko koraka moguće je očuvati emotivnu ravnotežu

Published

on

Visoke temperature mogu pojačati nervozu i anksioznost, ali uz nekoliko koraka moguće je očuvati emotivnu ravnotežu

Letnje vrućine sve češće predstavljaju izazov za žene, bilo da žive u gradovima ili manjim mestima širom Srbije. Tokom najtoplijih meseci, posebno u julu i avgustu, mnoge žene osećaju porast stresa, nervoze i poteškoća sa snom. Ova promena raspoloženja najviše pogađa one koje su sklone stresu ili prolaze kroz hormonalne promene, jer visoke temperature dodatno opterećuju telo i um.

U takvim uslovima, češći su slučajevi razdražljivosti i anksioznosti, a svakodnevni konflikti mogu postati izraženiji. Naučna istraživanja naglašavaju da ekstremna vrućina utiče na oblasti mozga zadužene za donošenje odluka i kontrolu emocija. Klinički psiholog Suzan Albers ističe: “Visoke temperature predstavljaju dodatni napor za mozak, pa zato mnoge žene osećaju umor, nemir ili sklonost ka impulsivnom ponašanju”.

Jedan od glavnih razloga pogoršanja mentalnog zdravlja tokom vrelih dana jeste dehidracija. Stručnjaci preporučuju unos najmanje dva do tri litra tečnosti dnevno, jer “i blaga dehidracija može smanjiti pažnju, izazvati glavobolju i pojačati osećaj nervoze”, naglašava Suzan Albers. Redovno unošenje vode olakšava organizmu borbu protiv toplotnog stresa i pomaže u smanjenju napetosti.

Noćne temperature iznad 20 stepeni dodatno otežavaju kvalitetan san, što rezultira umorom, manjkom energije i smanjenom emocionalnom stabilnošću. “Nedostatak sna može dodatno pojačati razdražljivost i otežati suočavanje sa svakodnevnim obavezama”, navodi Suzan Albers. Preporučuje se korišćenje lagane posteljine, redovno provetravanje prostorija i izbegavanje kofeina uveče.

Za očuvanje mentalnog zdravlja tokom toplotnog talasa savetuje se rashlađivanje tela hladnim napicima ili oblozima i boravak u klimatizovanim prostorijama kada je izvodljivo. Ako primetite da vas emocije preplavljuju ili imate izraženije psihičke tegobe, korisno je potražiti podršku porodice ili stručnjaka. Simptome kao što su nesanica, hronični umor, gubitak interesovanja ili pojačana nervoza ne treba zanemarivati. Za tačnu dijagnozu i savet obavezno se obratite lekaru.

Pročitaj još

U Trendu