Connect with us

Fitnes

Mirniji san nakon 60. godine: kako do boljeg noćnog odmora uz prave navike

Stručnjaci savetuju rutinu, profesionalnu podršku i izbegavanje brzih rešenja za kvalitetan san u zrelim godinama

Published

on

Foto Izvor:

Stručnjaci savetuju rutinu, profesionalnu podršku i izbegavanje brzih rešenja za kvalitetan san u zrelim godinama

Žene u zrelom dobu često se suočavaju sa nesanicom, ali uz redovan dnevni ritam i stručnu pomoć, dobar san je i dalje dostižan. Povodom Svetskog dana spavanja (13. mart), stručnjaci za medicinu sna podsećaju da loš noćni odmor nije neminovan deo starenja – iako žene starije od 60 godina u Srbiji i svetu često prijavljuju probleme sa spavanjem, pravilnim navikama moguće je sačuvati kvalitet sna i u kasnijim godinama života.

Statistika iz Velike Britanije pokazuje da čak 40% ljudi starijih od 65 godina redovno ima poteškoće sa nesanicom, a tri četvrtine ovog uzrasta doživi neki oblik poremećaja sna. Profesor Džejson Elis sa Univerziteta Nortumbrija ističe: “Starije žene često dobijaju poruku da je loš san sasvim normalan deo starenja, ali to nije tačno. Čak i sa hroničnim bolestima ili promenama u životu, kvalitetan san je moguć ako se potraži adekvatna pomoć.”

Menopauza poseban izazov donosi zbog pada estrogena i progesterona, što može uzrokovati češće buđenje i nemiran san. S godinama, nivo melatonina koji reguliše ciklus budnosti i sna opada, pa san postaje plići i osetljiviji na spoljne uticaje poput buke ili svetla.

Lisa Artis, stručnjakinja za san, naglašava da je ženama u poznijim godinama i dalje potrebno sedam do devet sati sna: “Važno je razumeti da se način spavanja menja, ali potrebe organizma ostaju slične. Redovan raspored odlaska na spavanje i buđenja može značajno pomoći.”

Promene u svakodnevici, kao što su penzionisanje ili smanjena fizička aktivnost, dodatno mogu uticati na kvalitet noćnog odmora. Neredovni popodnevni odmori, manje vremena na dnevnom svetlu i nedostatak kretanja često su uzroci slabijeg sna.

Ako loš san počne da utiče na kvalitet života, preporučuje se poseta lekaru. Stručnjaci napominju da lekovi za spavanje ne treba da budu prvo rešenje, već je poželjno započeti sa kognitivno-bihevioralnom terapijom koja pomaže promeni navika i odnosa prema spavanju.

Kod žena sa dijagnostikovanom apnejom tokom sna, preporučuje se terapija kontinuiranim pozitivnim pritiskom vazduha (CPAP) koja omogućava normalno disanje tokom cele noći.

Zaključak stručnjaka je jasan: godine ne moraju značiti i loš san. Pravilne navike, rutina i stručna podrška mogu omogućiti miran san i dobro zdravlje u svakom životnom dobu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Fitnes

Bezbedno uživanje dece na bazenu: ključni saveti za letnje dane

Saznajte kako da zaštitite decu od stomačnih problema i infekcija tokom boravka na javnim bazenima ovog leta

Published

on

Saznajte kako da zaštitite decu od stomačnih problema i infekcija tokom boravka na javnim bazenima ovog leta

Letnji dani donose gužve na gradskim bazenima, a roditelji sa decom često biraju ovo mesto za rashlađivanje. Iako je boravak na bazenu zabavan, stručnjaci upozoravaju na određene zdravstvene rizike, naročito kod mališana. Zbog igre, deca neretko progutaju vodu iz bazena, što može izazvati stomačne tegobe i druge zdravstvene probleme.

Zato je važno da roditelji dobro poznaju osnovna pravila bezbednosti na javnim kupalištima. Najčešće bolesti koje se prenose na bazenu su stomačne infekcije, koje se uglavnom javljaju nakon kontakta sa vodom koja je kontaminirana. Stručnjaci iz oblasti pedijatrijskih zaraznih bolesti, kao što je dr Šeron Nahman, ističu da do problema ređe dolazi zbog same vode, a mnogo češće zbog ljudi koji zajedno borave u bazenu.

Virusi i bakterije, poput norovirusa i ešerihije koli, lako se šire u ovakvom okruženju. Dovoljan je jedan gutljaj zaražene vode da dete dobije dijareju ili slične stomačne probleme. Odrasli takođe treba da obrate pažnju na ličnu higijenu – deca često ne operu ruke pre jela ili nakon igre, a ponekad jedu i grickalice pored bazena, što dodatno uvećava rizik od infekcija.

Dr Šeron Nahman naglašava: “Ljudi se ne razbole zbog same vode iz bazena, već zbog toga što drugi kupači mogu uneti bakterije ili viruse u vodu”.

Da biste sprečili stomačne tegobe kod dece na bazenu, savetuje se da objasnite mališanima da ne piju vodu iz bazena i izbegavaju unošenje hrane u vodu. Pranje ruku pre jela i posle izlaska iz bazena je takođe neophodno. Ukoliko je dete u prethodnim danima imalo dijareju ili druge stomačne probleme, preporučuje se da ne ulazi u bazen, kako ne bi prenelo infekciju drugima.

Pravilna higijena i poštovanje osnovnih pravila čine letnje dane na bazenu prijatnim i sigurnim za celu porodicu. Kupanje može biti bezbrižno i bez neprijatnosti, ali je važno da roditelji preduzmu sve preporučene mere zaštite.

Pročitaj još

Fitnes

Nutrijenti koji podižu energiju i popravljaju raspoloženje: vodič za žene

Otkrijte koji vitamini i minerali najviše utiču na mentalnu snagu i koncentraciju, uz savete stručnjaka

Published

on

Otkrijte koji vitamini i minerali najviše utiču na mentalnu snagu i koncentraciju, uz savete stručnjaka

Sve više žena u Srbiji primećuje umor, pad koncentracije i stres u svakodnevnom životu. Iako za ove simptome često krivimo ubrzan ritam, stručnjaci upozoravaju da manjak određenih nutrijenata takođe može imati veliki uticaj na mentalno zdravlje. Ne postoji univerzalni suplement za dobro raspoloženje, jer potrebe zavise od svakog organizma. Zbog toga se savetuje laboratorijska provera pre bilo kakve suplementacije.

Vitamin D je posebno važan tokom zimskih meseci, jer je sunčeva svetlost glavni izvor ovog vitamina. Kada ga nema dovoljno, mnoge žene osećaju pad energije i promenu raspoloženja. Doktorka Marija Jovanović naglašava: „Nadoknada vitamina D može značajno uticati na opšte osećanje, ali unos treba prilagoditi na osnovu laboratorijskih nalaza.” Ako osećate umor tokom tmurnih dana, provera nivoa vitamina D može biti prvi korak ka boljem balansu.

Magnezijum je još jedan bitan mineral za pravilan rad nervnog sistema. Njegov deficit češće se javlja kod žena pod stresom ili onih koje jedu mnogo industrijski prerađene hrane. Nutricionistkinja Ivana Petrović savetuje: „Dodaci magnezijuma mogu pomoći kod blage anksioznosti i napetosti, ali je važno uzimati ih oprezno.”

Cink je važan za mozak, a kada ga nema dovoljno, mogu se javiti simptomi depresije. Ipak, prevelika količina cinka može poremetiti ravnotežu drugih minerala, pa se preporučuje konsultacija sa lekarom pre uzimanja bilo kakvih suplemenata.

Gvožđe je naročito važno za žene, jer njegov manjak često izaziva umor, slabiju koncentraciju i razdražljivost. Doktorka Jovanović objašnjava: „Kod žena koje osećaju izraženu iscrpljenost, najpre proveravamo krvnu sliku i nivo feritina.”

Vitamini B grupe igraju ključnu ulogu u proizvodnji neurotransmitera koji utiču na raspoloženje. Nedostatak vitamina B6, B9 (folat) i B12 može uzrokovati umor i promene raspoloženja. Zato se savetuje raznovrsna ishrana bogata ovim vitaminima, što može doprineti većoj energiji i boljoj mentalnoj fokusiranosti.

Stručnjaci ističu da je balansirana ishrana najbolji izvor potrebnih nutrijenata. Dodaci su korisni samo kada su potrebe potvrđene analizama, uz savet stručnjaka. Samostalno uzimanje vitamina i minerala bez provere može doneti više štete nego koristi.

Pročitaj još

Fitnes

Kako doručak bogat slatkišima i prerađenom hranom utiče na zdravlje žena

Navike u ishrani, poput industrijskih peciva i slatkih sokova, mogu povećati rizik od raka kod žena

Published

on

Navike u ishrani, poput industrijskih peciva i slatkih sokova, mogu povećati rizik od raka kod žena

Izbor doručka ima veliki uticaj na celokupno zdravlje žena, upozoravaju zdravstveni radnici širom Srbije. Mnoge žene biraju brze i slatke obroke za početak dana, ali stručnjaci ističu da konzumiranje visoko prerađene hrane povećava rizik od razvoja malignih bolesti. Najproblematičniji su proizvodi poput industrijskih žitarica sa dodatim šećerom, krofni, lisnatih peciva i sličnih namirnica. Ova hrana sadrži mnogo šećera, a malo vlakana, pa naglo podiže nivo šećera u krvi. To dovodi do kratkotrajnog osećaja sitosti, a potom do češće gladi i prejedanja, što može uzrokovati oscilacije energije tokom dana.

Prerađeno meso koje se često nalazi na ženskoj trpezi, kao što su slanina, kobasice i viršle, još je jedan faktor rizika. Dr Mira Petrović, onkološkinja iz Beograda, naglašava: „Redovno konzumiranje ovakvih proizvoda može doprineti razvoju karcinoma creva i želuca.“ Svetska zdravstvena organizacija svrstava prerađeno meso među potvrđene kancerogene za ljude, a razlog su nitrati i nitriti koji se koriste u preradi. Pečenjem na visokim temperaturama, ovi sastojci stvaraju opasna jedinjenja koja povećavaju rizik od raka.

Iako mnoge žene smatraju da je čaša voćnog soka zdrav izbor, nutricionistkinja Ivana Marković upozorava: „Mnogi industrijski voćni sokovi sadrže gotovo istu količinu šećera kao gazirani napici, a nedostatak vlakana doprinosi naglom porastu nivoa šećera u krvi.“ Ovakvi napici mogu izazvati zapaljenja i povećati telesnu težinu, što dalje povećava rizik od bolesti.

Stručnjaci preporučuju ženama da doručkuju obroke bogate proteinima i vlaknima, poput jaja, integralnog hleba, povrća, grčkog jogurta ili ovsene kaše sa orašastim plodovima. Takva kombinacija produžava sitost i pomaže održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi. Pravilna ishrana povoljno utiče na crevni mikrobiom i smanjuje rizik od gojaznosti, koja je povezana sa razvojem više vrsta raka.

Na kraju, zdravstveni radnici savetuju ženama da pažljivo biraju namirnice za prvi obrok u danu. „Male svakodnevne promene mogu biti presudne za prevenciju ozbiljnih bolesti,“ ističe dr Petrović. Iako promena navika zahteva vreme, ona dugoročno donosi značajne zdravstvene benefite.

Pročitaj još

U Trendu