Connect with us

Vesti

Zašto se na aerodromu gase svetla kada avion sleće? Postoji važan bezbednosni razlog

Objavljeno pre

,

Airplanes from the FK Cukaricki stadium where the match between FK Cukaricki and FK Radnik is taking place. Avioni izdan stadiona FK Cukaricki gde je u toku utamica izmedju FK Cukaricki i FK Radnik. Antonio Ahel - 18, April, 2026, Belgrade - Airplanes from the FK Cukaricki stadium where the match between FK Cukaricki and FK Radnik is taking place. Airplane of Aegean Airlines, largest Greek airline. Photo: Antonio Ahel/ATAImages 18, april 2026, Beograd - Avioni izdan stadiona FK Cukaricki gde je u toku utamica izmedju FK Cukaricki i FK Radnik. Photo: Antonio Ahel/ATAImages

Mnogi putnici primete da se tokom poletanja ili sletanja u kabini aviona priguše ili potpuno ugase svetla. Iako na prvi pogled deluje kao obična procedura ili način da se uštedi energija, razlog je zapravo bezbednost putnika i posade.

Poletanje i sletanje smatraju se najkritičnijim fazama leta. Statistike pokazuju da se najveći broj vanrednih situacija događa upravo tada, pa aviokompanije primenjuju niz mera kako bi putnici bili spremni za eventualnu hitnu evakuaciju.

Prigušivanje svetala omogućava očima putnika da se prilagode spoljnim uslovima. Ako je napolju mrak, oči će se mnogo brže navići na tamu, što može biti od presudnog značaja ukoliko bi bilo potrebno hitno napustiti avion. U slučaju iznenadne evakuacije, putnici će lakše uočiti izlaze za nuždu, svetlosne oznake na podu i uputstva posade.

Iz istog razloga stjuardese i stjuardi pre poletanja proveravaju da li su podignute roletne na prozorima. Tako posada može da proceni spoljne uslove, a putnici će imati bolju orijentaciju ukoliko dođe do incidenta.

Tokom ovih faza leta posada takođe traži da elektronski uređaji budu pravilno odloženi, stočići sklopljeni, a nasloni sedišta uspravljeni. Sve ove mere imaju isti cilj – da se omogući što brža i bezbednija evakuacija ukoliko bi ona bila potrebna.

Zanimljivo je da ova procedura nije obavezna samo u putničkim avionima. Slična pravila primenjuju se i u vojnom vazduhoplovstvu, kao i kod mnogih privatnih operatera koji se pridržavaju međunarodnih standarda bezbednosti.

Dakle, sledeći put kada primetite da se svetla u kabini priguše neposredno pre sletanja, znajte da to nije slučajnost. Reč je o jednostavnoj, ali veoma važnoj meri koja može da uštedi dragocene sekunde u situacijama kada je svaka reakcija presudna za bezbednost svih putnika.

Pročitaj još

Srbija

Običaji za Svetog Iliju: vernici seju jednu namirnicu na praznik

Sveti Ilija Gromovnik, jedan od najvećih proroka, obeležava se posebnim običajima i verovanjima kod Srba

Objavljeno pre

,

Objavio:

Običaji za Svetog Iliju: vernici seju jednu namirnicu na praznik

Sveti Ilija Gromovnik, jedan od najvećih proroka, obeležava se posebnim običajima i verovanjima kod Srba

Srpska pravoslavna crkva obeležava praznik Sveti Ilija Gromovnik 2. avgusta, a ovaj datum nosi posebnu simboliku u narodnoj tradiciji. Za običaji za Svetog Iliju vezuju se brojna verovanja, a jedan od njih uključuje upotrebu određene namirnice tokom prazničnog obroka. Iako mnogi vernici nisu upoznati sa svim detaljima, praznik ima dugu tradiciju i značaj u srpskoj kulturi.

Običaji za Svetog Iliju u narodnoj tradiciji

Prema predanju, Sveti Ilija bio je prorok iz 9. veka pre naše ere, poznat po čudima koja su mu pripisana. On se pominje u Talmudu, Bibliji i Kuranu, a u narodu se veruje da je kroz njega Bog činio čuda kao što su spuštanje vatre s neba i vaskrsenje. Osim toga, veruje se da je u raj ušao živ, „ognjem“. Svake godine 2. avgusta, vernici se okupljaju i obeležavaju ovaj praznik uz poštovanje tradicionalnih običaja.

Simbolika praznika i verovanja

Jedan od najpoznatijih običaja za Svetog Iliju odnosi se na praćenje vremenskih prilika i prirodnih pojava. Na taj dan, narod veruje da se Sveti Ilija vozi po nebu u vatrenim kolima koja vuku četiri konja, iz čijih nozdrva izbija plamen. Grmljavina, prema tradiciji, predstavlja tutnjavu njegovih kola. Kada na praznik grmi, veruje se da Sveti Ilija „gađa đavole“, pa se tada ne preporučuje krštenje jer se smatra da đavo beži pod krst, u koji grom ne udara.

Posebna namirnica i običaj prazničnog obroka

Pored verovanja vezanih za prirodne pojave, običaji za Svetog Iliju uključuju i pripremu posebne hrane. Jedna namirnica se tradicionalno jede na praznik, ali mnogi vernici nisu upoznati sa ovim detaljem. Takođe, običaj nalaže da se posebno obrati pažnja na mesto gde grom udari tokom praznika, jer se smatra da to ima simboličko značenje. Na taj način, praznik Svetog Ilije spaja duhovne vrednosti i narodne običaje, koji se prenose generacijama.

Osim toga, Sveti Ilija ima važno mesto u narodnoj svesti, kao zaštitnik i simbol snage. Vernici, ali i svi koji poštuju tradiciju, svake godine obeležavaju ovaj praznik uz poštovanje običaja za Svetog Iliju, čuvajući tako deo bogatog kulturnog nasleđa.

Pročitaj još

Politika

Predsednik Vučić i Dodik danas u manastiru Rmanj povodom Ilindana

Episkop Sergije svečano dočekao srpskog predsednika i lidera SNSD-a u manastiru u Martin Brodu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predsednik Vučić i Dodik posetili manastir Rmanj povodom Ilindana – Vučić i Dodik u manastiru Rmanj

Episkop Sergije svečano dočekao srpskog predsednika i lidera SNSD-a u manastiru u Martin Brodu

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik SNSD-a Milorad Dodik danas su posetili manastir Rmanj u Martin Brodu, gde ih je dočekao episkop bihaćko-petrovački i rmanjski Sergije. Ova poseta održana je na praznik Ilindan, 2. avgusta, u 14 časova, prema saopštenju Srpske pravoslavne crkve.

Vučić i Dodik u manastiru Rmanj povodom Ilindana

Ključni događaj dana bila je poseta manastiru Rmanj, koji je nedavno obnovljen i osveštan. Kako je navedeno, predsednik Vučić je dao značajan doprinos obnovi ove svetinje, kako lično tako i putem Vlade Republike Srbije. Prema zvaničnoj izjavi, Svetonikolajevska sveštena obitelj manastira Rmnja svečano je dočekala goste iz Srbije i Republike Srpske.

Detalji posete i značaj manastira

Manastir Rmanj ima dugu istoriju i značaj za pravoslavne vernike u regionu. Prema saopštenju Srpske pravoslavne crkve, predsednik Vučić učestvovao je u velikoj istorijskoj obnovi ovog manastira, što je posebno istaknuto tokom današnje posete. Episkop bihaćko-petrovački i rmanjski Sergije istakao je važnost saradnje i podrške u obnovi svetinje.

Zvanične izjave i kontekst događaja

U saopštenju Srpske pravoslavne crkve navodi se: „Na Ilindan, 2. avgusta, u 14 časova, Njegovo Preosveštenstvo Episkop bihaćko-petrovački i rmanjski g. Sergije i Svetonikolajevska sveštena obitelj manastira Rmnja svečano će dočekati g. Aleksandra Vučića, predsednika Republike Srbije.“ Ova poseta ima poseban značaj za očuvanje kulturne i duhovne baštine srpskog naroda u ovom delu regiona.

Važnost saradnje za obnovu manastira Rmanj

Obnova manastira Rmanj, prema saopštenju, bila je rezultat zajedničkog angažovanja više institucija i pojedinaca. Pored toga, ova poseta još jednom potvrđuje dobru saradnju Republike Srbije i Republike Srpske u oblasti zaštite kulturne baštine. Konačno, tokom današnje posete, akcenat je stavljen na značaj očuvanja verskih i kulturnih vrednosti. Poseta Vučića i Dodika manastiru Rmanj povodom Ilindana ostaje zabeležena kao važan događaj za lokalnu zajednicu i pravoslavnu crkvu.

Pročitaj još

Region

Devetnaestogodišnja majka iz Severne Makedonije ostala nepokretna nakon porođaja

Porodica traži odgovore, dok je Ministarstvo zdravlja naložilo vanredni nadzor u svim uključenim ustanovama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Devetnaestogodišnja majka iz Severne Makedonije ostala nepokretna nakon porođaja – vanredni nadzor Severna Makedonija

Porodica traži odgovore, dok je Ministarstvo zdravlja naložilo vanredni nadzor u svim uključenim ustanovama

Nakon što je devetnaestogodišnja Stanka Mihajlova iz sela Banica kod Strumice ostala nepokretna posle porođaja carskim rezom, slučaj je privukao pažnju javnosti u Severnoj Makedoniji. Porodica tvrdi da se mlada majka prebacuje iz jedne zdravstvene ustanove u drugu, dok Ministarstvo zdravlja Severne Makedonije zahteva hitan uvid u tok lečenja. Prema saopštenju, vanredni inspekcijski nadzor biće sproveden u svim zdravstvenim ustanovama u kojima se lečila Stanka Mihajlova.

Vanredni nadzor zbog posledica porođaja

Porodica mlade žene optužuje lekare za grešku tokom porođaja u Kliničkoj bolnici u Štipu, nakon kojeg je Stanka ostala u invalidskim kolicima. Kako navode, već 30 do 40 dana pokušavaju da dobiju odgovore, ali su, prema njihovim rečima, samo prebacivani sa jednog lekara na drugog. Njeni najbliži su putem društvenih mreža javno zatražili pomoć od ministra zdravlja Saše Klekovskog.

Svekar Stanke Mihajlove izjavio je da porodica traži odgovornost za situaciju, kao i konkretan plan za oporavak mlade majke. „Mi tražimo da je podignu na noge, a ukoliko je ne podignu na noge, da neko ponese odgovornost. To je lekarska greška. Ćutali smo 30-40 dana, misleći ‘kad lekara moliš, nemoj da ga ljutiš’, ali počeli su da nas šutiraju kao ping-pong lopticu, ovamo-onamo…“, naveo je njen svekar.

Reakcija Ministarstva zdravlja Severne Makedonije

Ministarstvo zdravlja Severne Makedonije izdalo je nalog Državnom sanitarnom i zdravstvenom inspektoratu za sprovođenje vanrednog inspekcijskog nadzora. Ovaj postupak će obuhvatiti sve ustanove u kojima se mlada žena lečila, kako bi bili utvrđeni svi relevantni detalji i eventualna odgovornost medicinskog osoblja. Prema saopštenju, cilj je da se utvrdi da li je došlo do propusta tokom lečenja i transfera pacijentkinje između različitih ustanova.

Osim toga, porodica Mihajlova očekuje da će nadzor doneti jasne odgovore o uzrocima trenutnog zdravstvenog stanja njihove ćerke i snaje. U međuvremenu, slučaj izaziva pažnju i zabrinutost u javnosti, posebno zbog mladog uzrasta pacijentkinje i posledica koje je pretrpela posle porođaja. Ministarstvo zdravlja najavilo je da će rezultati inspekcijskog nadzora biti objavljeni po završetku postupka.

Pročitaj još

U Trendu