Connect with us

Svet

Vrhovni sud SAD razmatra obustavu privremene zaštite od deportacije za građane Haitija i Sirije

Američki Vrhovni sud odlučuje o nastavku privremene zaštite, dok hiljade državljana Haitija i Sirije čekaju ishod

Published

on

pexels-photo-34817107

Američki Vrhovni sud odlučuje o nastavku privremene zaštite, dok hiljade državljana Haitija i Sirije čekaju ishod

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država razmatra predlog administracije bivšeg predsednika Donalda Trampa o ukidanju programa Privremenog zaštićenog statusa (TPS) za građane Haitija i Sirije. Ova odluka može uticati na hiljade osoba iz ovih zemalja koje trenutno uživaju privremenu zaštitu od deportacije u Sjedinjenim Državama.

Program TPS omogućava državljanima određenih država, pogođenih sukobima, prirodnim katastrofama ili vanrednim okolnostima, da privremeno žive i rade u SAD. Prema navodima američkog Ministarstva za unutrašnju bezbednost, u septembru je najavljeno okončanje TPS statusa za više od 6.000 Sirijaca, uz rok od 60 dana za napuštanje zemlje ili rizik od hapšenja i deportacije.

Jedna od osoba na koju se ova odluka odnosi je Sirijka koja je u Sjedinjene Države došla pre više od decenije radi studija. Ona je putem programa TPS dobila zaštitu 2021. godine, živi i radi u Bronksu, Njujork, i brine o ocu koji boluje od Parkinsonove bolesti. Njeni roditelji su stalni stanovnici SAD, a sestra je državljanka. Iako poseduje sirijski pasoš, nikada nije živela u Siriji. U slučaju ukidanja TPS, suočila bi se sa mogućnošću deportacije u zemlju u kojoj nema blisku porodicu.

Sedmoro sirijskih državljana, uključujući ovu osobu, podnelo je tužbu protiv administracije, nastojeći da spreče ukidanje TPS statusa. Očekuje se da će Vrhovni sud SAD doneti odluku po ovom pitanju narednih dana.

Organizacije koje se bave pravima migranata ističu da bi eventualno ukidanje TPS statusa imalo značajan uticaj na pogođene zajednice, dok zvaničnici američke administracije navode da je odluka deo šire politike prema privremenim programima zaštite.

Program TPS za Siriju i Haiti uveden je kao odgovor na bezbednosne i humanitarne izazove u tim zemljama, a prethodne administracije su više puta obnavljale ovaj status. Aktuelna sudska rasprava deo je šireg trenda preispitivanja migracionih politika SAD.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Indijski preduzetnik predlaže preseljenje kolumbijskih nilskih konja u Indiju

Ambani zvanično zatražio od Kolumbije da se odloži eutanazija životinja, čeka se odluka vlasti

Published

on

By

Ambani zvanično zatražio od Kolumbije da se odloži eutanazija životinja, čeka se odluka vlasti

Sin indijskog biznismena Mukesha Ambanija, Anant Ambani, izjavio je 28. aprila 2026. godine da je zvanično ponudio Kolumbiji mogućnost preseljenja takozvanih „kokainskih nilskih konja” u Indiju. Ova životinjska populacija potiče od konja koje je u Kolumbiju doveo Pablo Eskobar tokom 1980-ih godina, a lokalne vlasti razmatraju njihovu eutanaziju zbog uticaja na ekosistem.

Ambani je naveo da je podneo zvaničan zahtev kolumbijskoj vladi, tražeći da se prekine plan za ubijanje ovih životinja i da se dozvoli njihovo „bezbedno, naučno vođeno preseljenje” u Vantara centar za zaštitu životinja u Gujaratu, u zapadnoj Indiji. Vantara, prema zvaničnim podacima Centralne zoološke uprave Indije, udomljava stotine slonova, kao i desetine medveda, tigrova, lavova, leoparda i krokodila.

Pitanje statusa nilskih konja u Kolumbiji izazvalo je velike polemike, jer je ova vrsta, poreklom iz Afrike, proglašena za invazivnu u toj zemlji. Nakon smrti Pabla Eskobara, nilski konji su se proširili po obalama reke Magdalena, što je, prema navodima lokalnih izvora, dovelo do napada na ribare i uticalo na lokalnu floru i faunu.

Ambanijeva inicijativa uključuje preseljenje približno 80 jedinki u Vantara centar. Međutim, stručnjaci u Indiji su upozorili na izazove masovnog prihvata životinja, posebno kada je reč o ugroženim i retkim vrstama. Prošle godine, preseljenje bolesnog slona u Vantaru izazvalo je proteste i zabrinutost nevladinih organizacija, prenose međunarodni mediji.

Zvanične vlasti Kolumbije još nisu donele odluku o ovom predlogu, dok su stručnjaci za zaštitu životne sredine podeljeni oko mogućnosti i posledica preseljenja. Diskusija o sudbini nilskih konja u Kolumbiji traje duže vreme, a predlozi uključuju eutanaziju, sterilizaciju ili premeštanje životinja izvan zemlje.

Nilski konji, poznati po svojoj veličini i snazi, prvobitno su dovedeni iz Afrike, a njihova prisutnost u Kolumbiji je direktna posledica privatnog zoološkog vrta koji je uspostavio Pablo Eskobar. Nakon njegove smrti, životinje su se razmnožavale u divljini. Kolumbijska vlada je ranije proglasila ovu vrstu invazivnom, navodeći potencijalnu štetu po lokalne ekosisteme i bezbednost stanovništva.

Trenutno se čeka zvanična odluka kolumbijskih vlasti o daljim koracima, dok je međunarodna pažnja usmerena na mogućnost humanog rešenja za ove životinje.

Pročitaj još

Svet

Federalni sud dozvolio da tužba Maurene Comey zbog otkaza bude razmatrana

Sud u SAD odbio zahtev za odbacivanje tužbe, slučaj otkaza bivše tužiteljke biće razmatran pred federalnim sudom

Published

on

By

Sud u SAD odbio zahtev za odbacivanje tužbe, slučaj otkaza bivše tužiteljke biće razmatran pred federalnim sudom

Federalni sud u Sjedinjenim Američkim Državama doneo je odluku da tužba Maurene Comey, bivše federalne tužiteljke, povodom njenog otkaza može biti razmatrana pred federalnim sudom. Sudija Jesse Furman odbacio je pokušaj prethodne administracije da se slučaj odbaci uz obrazloženje da bi zahtevi morali najpre biti predstavljeni Merit Systems Protection Board-u, organu koji rešava žalbe državnih službenika u vezi sa mjerama protiv njih.

Prema sudskoj odluci, Comey je otpuštena na osnovu odredbi iz člana II američkog Ustava, a ne prema federalnim zakonima koji regulišu državnu službu. Zbog toga, prema mišljenju suda, federalni sud ima nadležnost da razmatra ovaj slučaj. Sudija je u obrazloženju naveo da oslanjanje isključivo na ustavne odredbe izdvaja ovaj slučaj iz okvira onih koje je Kongres nameravao da poveri pomenutom odboru.

Maurene Comey je gotovo deset godina radila kao pomoćnik američkog tužioca za Južni distrikt Njujorka, učestvujući u više značajnih slučajeva. Među predmetima na kojima je radila nalaze se postupci protiv Jeffreyja Epsteina, Ghislaine Maxwell, kao i slučajevi vezani za Seana “Diddy” Combsa i senatora Boba Menendeza iz Nju Džersija.

U julu prethodne godine, Comey je dobila zvanično obaveštenje Ministarstva pravde o prestanku radnog odnosa, u kojem je kao razlog navedeno „postupanje po članu II Ustava Sjedinjenih Država i zakonima SAD“. Nije objavljeno više detalja o samom procesu otkaza niti o daljim koracima.

Tužba Comey osporava način na koji je okončan njen angažman u federalnoj službi, navodeći da su povređena određena prava pri njenom uklanjanju sa funkcije. Prema sudskoj odluci, slučaj će nastaviti da se razmatra pred federalnim sudom, dok dalji postupci i eventualni rokovi još nisu precizirani.

Ovo je deo šireg konteksta sporova koji se odnose na prava i status državnih službenika u Sjedinjenim Državama, naročito kada su u pitanju otkazi ili smene na visokim funkcijama. Sudski postupak u ovom predmetu nastaviće se u narednom periodu, a svi dalji koraci biće određeni odlukama suda.

Pročitaj još

Svet

Iran najavljuje ograničen prolaz Ormuskim moreuzom nakon okončanja rata

Zamenik ministra odbrane Irana saopštio uslove za komercijalne brodove, protokoli ostaju prioritet bezbednosti

Published

on

By

Zamenik ministra odbrane Irana saopštio uslove za komercijalne brodove, protokoli ostaju prioritet bezbednosti

Iranski zvaničnici saopštili su da će prolaz kroz Ormuski moreuz, ključnu pomorsku rutu u Persijskom zalivu, biti dozvoljen samo u skladu sa bezbednosnim protokolima nakon završetka sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom. Prema rečima zamenika ministra odbrane Reze Talaeija Nika, Iran je trenutno ograničio prolaz kao odgovor na napade SAD-a i Izraela, koji su počeli krajem februara i zaustavljeni prekidom vatre 8. aprila.

Govoreći na sastanku ministara odbrane članica Šangajske organizacije, Talaei Nik je istakao da Iran razume međunarodnu zabrinutost zbog trenutnih ograničenja, ali naglašava da je bezbednost zemlje prioritet. On je precizirao da će omogućavanje tranzita komercijalnih brodova biti razmatrano samo ukoliko dođe do trajnog prekida rata i uz poštovanje protokola koji neće ugroziti iransku bezbednost.

Zvaničnici su naveli da su ove mere reakcija na vojna dešavanja iz prethodnih meseci i ostaju na snazi dok se situacija trajno ne stabilizuje. “Omogućavanje nesmetanog tranzita komercijalnih brodova biće na dnevnom redu nakon završetka rata, pod uslovom da se poštuju protokoli koji ne ugrožavaju bezbednost Irana”, izjavio je Talaei Nik.

U ranijim izjavama, pojedini međunarodni lideri komentarisali su situaciju, ali iranski zvaničnici ponavljaju da su spremni da razmotre promene tek nakon definitivnog okončanja sukoba i uz garancije poštovanja njihovih bezbednosnih zahteva.

Pročitaj još

U Trendu