Connect with us

Svet

Više hiljada tražilaca azila odustalo od procesa zbog deportacija u treće zemlje

Američke vlasti sprovode deportacije tražilaca azila u zemlje porekla i treće države, prema podacima federalnih službi

Published

on

pexels-photo-6069351

Američke vlasti sprovode deportacije tražilaca azila u zemlje porekla i treće države, prema podacima federalnih službi

Značajan broj tražilaca azila u Sjedinjenim Američkim Državama odlučio je da odustane od svojih postupaka nakon što su američke imigracione vlasti pokrenule deportacije u treće zemlje, pokazuju najnoviji podaci federalnih službi i izjave advokata i stručnjaka za imigracionu politiku. Ovaj trend je potvrđen kroz analizu zvaničnih podataka i svedočenja osoba koje su prošle kroz imigracione centre.

Jedan od slučajeva odnosi se na Williana Yacelgu Benalcazara iz Ekvadora, koji je naveo da je napustio svoju domovinu iz bezbednosnih razloga, a suočio se sa mogućnošću deportacije u Honduras, iako nije iz te zemlje. Tokom boravka u pritvoru američke imigracione službe, proveo je pet meseci i naveo da je imao zdravstvene probleme i otežane uslove života. Zbog procene da bi mogao ostati u pritvoru još nekoliko meseci, odlučio je da odustane od daljeg vođenja azilskog postupka i zatraži povratak u Ekvador.

Benalcazar je izjavio da mu je advokat savetovao da može duže ostati u pritvoru ukoliko nastavi sa postupkom, te je zbog pogoršanog zdravstvenog stanja i boravka u pritvorskim uslovima doneo odluku da prekine proces. “Sve što sam želeo bilo je da izađem i budem slobodan, jer je teško biti zatvoren”, naveo je Benalcazar u telefonskom razgovoru iz Ekvadora. Prema navodima portparola američkog Ministarstva unutrašnje bezbednosti, Benalcazar je u SAD ušao nezakonito i deportovan je nazad u Ekvador sredinom aprila.

Prema procenama organizacija koje prate sprovođenje ovih politika, više hiljada ljudi je od povratka prethodne administracije odlučilo da odustane od zahteva za azil kada su suočeni sa mogućnošću deportacije u zemlje koje nisu njihova država porekla. Analitičari navode da ovakve mere imaju uticaj na ponašanje tražilaca azila, pre svega kroz efekat straha, a ne nužno obimom sprovedenih deportacija.

Prema podacima organizacija koje prate ove procese, procenjuje se da je od povratka prethodne administracije deportovano oko 17.500 osoba u treće zemlje. Advokati i stručnjaci za migracije navode da ovakve prakse usložnjavaju pravnu situaciju tražilaca azila i dovode do toga da značajan broj njih odustane od prava na postupak iz straha od dugotrajnog pritvora ili deportacije u države sa kojima nemaju pravnu ili ličnu vezu.

Ove mere deo su širih politika upravljanja migracijama, a prema izjavama zvaničnika, cilj im je da se smanji broj neregularnih ulazaka i ubrzaju postupci odlučivanja. Organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava i imigracioni advokati izražavaju zabrinutost zbog mogućih posledica po bezbednost i prava tražilaca azila, posebno kada se deportacije sprovode u države koje nisu njihova matična zemlja.

Trenutno se u više saveznih sudova vode postupci u vezi sa zakonitošću ovih mera, dok međunarodne organizacije prate njihov uticaj na pravnu sigurnost i bezbednost migranata. Zvaničnici navode da se deportacije sprovode u skladu sa važećim zakonima, dok deo stručne javnosti ukazuje na potrebu dodatne zaštite za ugrožene grupe.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Prva ruska svemirska šetnja sa MKS zakazana za 27. maj 2026. godine

Roskosmos najavio uspešan završetak testova naučnog uređaja Solnce-Teragerc, instalacija tokom šetnje

Published

on

By

Roskosmos najavio uspešan završetak testova naučnog uređaja Solnce-Teragerc, instalacija tokom šetnje

Prva svemirska šetnja u okviru ruskog programa na Međunarodnoj svemirskoj stanici (MKS) planirana je za 27.05.2026. godine, saopšteno je iz Roskosmosa. Prema zvaničnoj izjavi, ruski naučni uređaj Solnce-Teragerc, razvijen na Institutu Lebedev Ruske akademije nauka, uspešno je prošao sve testove na MKS i biće postavljen na spoljnu površinu modula Zvezda tokom predstojeće svemirske šetnje.

Trenutnu posadu MKS čini sedam članova: kosmonauti Roskosmosa Sergej Kud-Sverčkov, Sergej Mikajev i Andrej Feđajev, astronauti NASA-e Kristofer Vilijams, Džesika Meir i Džek Hatavej, kao i astronautkinja Evropske svemirske agencije Sofi Adenot.

Kako je saopšteno, svi potrebni testovi za uređaj su završeni i posada se priprema za njegovu instalaciju. “Ruski naučni uređaj Solnce-Teragerc sa Instituta Lebedev Ruske akademije nauka uspešno je završio sve testove na Međunarodnoj svemirskoj stanici i priprema se za instalaciju na spoljnu površinu modula Zvezda tokom svemirske šetnje 27. maja”, navedeno je u zvaničnom saopštenju Roskosmosa.

Dalje aktivnosti posade i pripreme za svemirsku šetnju biće sprovedene prema planu, a svi zadaci realizovani u koordinaciji sa kontrolom misije.

Pročitaj još

Svet

Najavljena razmena zarobljenika između Rusije i Ukrajine uz trodnevni prekid vatre

Predsednik SAD objavio dogovor o privremenom prekidu borbi i razmeni zatvorenika, strane još nisu zvanično potvrdile detalje

Published

on

By

Predsednik SAD objavio dogovor o privremenom prekidu borbi i razmeni zatvorenika, strane još nisu zvanično potvrdile detalje

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država saopštio je 8. maja 2026. godine da su Rusija i Ukrajina postigle dogovor o razmeni 1.000 zarobljenika u okviru privremenog, trodnevnog prekida vatre. Prema njegovim navodima, dogovoreni prekid borbenih dejstava trebalo bi da traje od subote do ponedeljka, u periodu kada se u Rusiji obeležava Dan pobede.

Prema informacijama objavljenim na zvaničnim kanalima američkog predsednika, inicijativu za privremeni prekid vatre on je predložio, a pozitivno su na nju odgovorili predsednici Rusije i Ukrajine. Predsednik SAD je u saopštenju naveo da se nada da je ovo početak okončanja višegodišnjeg sukoba i istakao da se pregovori o mogućnosti trajnog rešenja nastavljaju.

Rusija i Ukrajina su prethodno najavljivale odvojene periode prekida vatre povodom obeležavanja godišnjice završetka Drugog svetskog rata, ali tačan vremenski okvir ovih najava nije bio potpuno usklađen. Ukrajinski predsednik je ranije tokom nedelje najavio prekid vatre za 5. i 6. maj, dok je ruska strana predložila datume 8. i 9. maj.

Prema navodima američkog predsednika, sve “kinetičke aktivnosti” biće suspendovane tokom najavljenog trodnevnog perioda, ali izveštaji sa terena ukazuju da zvanična potvrda ove odluke od strane ruskih i ukrajinskih vlasti još nije izdata. Detalji o samoj razmeni zarobljenika, uključujući mesto i način sprovođenja, nisu precizirani u objavljenim izjavama.

Ova najava dolazi nakon sastanka visokih američkih zvaničnika i ukrajinskih predstavnika održanog u Majamiju, kao i posle nedavnog telefonskog razgovora predsednika SAD i predsednika Rusije. U izjavama povodom ove inicijative, američki predsednik je izrazio zahvalnost liderima Rusije i Ukrajine na spremnosti za privremeno obustavljanje borbi, ali nije izneo konkretne detalje o daljim koracima.

Sukob između Rusije i Ukrajine traje više od četiri godine i do sada su preduzimani različiti pokušaji za privremene ili trajne prekide neprijateljstava. Prethodne inicijative, uključujući razmene zarobljenika i dogovore o humanitarnim koridorima, do sada su davale ograničene rezultate. Najnovija najava privremenog prekida vatre i razmene zatvorenika predstavlja još jedan pokušaj da se smanji intenzitet sukoba i otvori prostor za nastavak diplomatskih pregovora.

Do objavljivanja ovog teksta, nezavisne organizacije i međunarodni posmatrači nisu mogli da potvrde sprovođenje najavljenih mera ili da iznesu dodatne informacije o razmeni zarobljenika. Pregovori i kontakti između zaraćenih strana, prema izjavama zvaničnika, nastavljaju se s ciljem pronalaženja mogućeg trajnog rešenja.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp saopštio trodnevno primirje između Rusije i Ukrajine

Prema objavi američkog predsednika, primirje stupa na snagu 9. maja i uključuje razmenu zatvorenika

Published

on

By

Prema objavi američkog predsednika, primirje stupa na snagu 9. maja i uključuje razmenu zatvorenika

Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je postignut dogovor o trodnevnom primirju između Rusije i Ukrajine. Prema njegovoj objavi na društvenoj mreži, primirje će trajati 9, 10. i 11. maja, uz obustavu svih vojnih aktivnosti na obe strane.

Tramp je naveo da je ovo primirje dogovoreno povodom Dana pobede, praznika koji se obeležava u Rusiji, ali i u Ukrajini, naglašavajući doprinos obe zemlje tokom Drugog svetskog rata. On je istakao da primirje uključuje i razmenu 1.000 zatvorenika iz obe zemlje.

U svojoj objavi Tramp je istakao da je lično uputio zahtev za ovakvom merom i izrazio zahvalnost predsednicima Rusije Vladimiru Putinu i Ukrajine Volodimiru Zelenskom na pristanku. “Nadam se da je ovo početak kraja jednog veoma dugog, smrtonosnog i teškog rata. Razgovori o okončanju sukoba se nastavljaju i svakim danom smo sve bliže i bliže”, naveo je američki predsednik.

Zvaničnici iz Rusije i Ukrajine nisu se još zvanično oglašavali povodom ove objave. Prema dostupnim informacijama, dogovor se odnosi na prekid svih kinetičkih aktivnosti tokom navedenog perioda i sprovođenje razmene zarobljenika. Dalji razgovori o mogućem trajnom rešenju sukoba, kako je naglašeno, u toku su.

Pročitaj još

U Trendu