Connect with us

Svet

SAD organizuje povratak američkih državljana sa kruzera zbog hantavirusne infekcije

Američki i španski zvaničnici potvrdili evakuaciju, brod MV Hondius ostaje usidren kod Tenerifa dok traje kontrolisana iskrcavanja

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Emre

Američki i španski zvaničnici potvrdili evakuaciju, brod MV Hondius ostaje usidren kod Tenerifa dok traje kontrolisana iskrcavanja

Vlada Sjedinjenih Američkih Država saopštila je da će organizovati evakuacioni let za 17 američkih državljana sa kruzera MV Hondius, na kojem je potvrđena pojava hantavirusne infekcije. Akciju zajednički sprovode američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i Ministarstvo zdravlja i socijalnih službi SAD, u saradnji sa španskim zvaničnicima, saopštilo je američko Stejt department.

MV Hondius se trenutno nalazi na putu iz oblasti Zelenortskih Ostrva ka Kanarskim ostrvima, španskoj teritoriji u Atlantskom okeanu, i očekuje se da će do obale Tenerifa, najvećeg ostrva arhipelaga, stići u ranim jutarnjim satima u nedelju po lokalnom vremenu. Zvaničnici su precizirali da brod neće pristati u luku Tenerifa, već će biti usidren na otvorenom moru, pošto lokalne vlasti nisu dozvolile pristajanje zbog epidemioloških mera.

Proces iskrcavanja putnika biće sproveden u fazama i pod strogim epidemiološkim nadzorom. Prema rečima predstavnika španske civilne zaštite, iskrcavanje će se odvijati po državama, a putnici koji nemaju simptome biće prebačeni s broda u grupama od po pet osoba malim brodovima. Nakon toga, putnici će biti prevezeni do aerodromske piste gde ih očekuju avioni spremni za povratak u matične zemlje.

“Sve zone kroz koje će se putnici kretati biće potpuno izolovane i neće biti kontakta sa civilnim osobljem,” izjavila je sekretarka za civilnu zaštitu Španije, Virginia Balcones, tokom konferencije za novinare održane u petak. Balcones je dodala da su preduzete sve mere kako bi se sprečilo dalje širenje hantavirusa na kopnu.

Prethodnih dana, nekoliko osoba sa simptomima hantavirusne infekcije evakuisano je sa broda MV Hondius u luci Praia na Zelenortskim Ostrvima i upućeno na medicinsko lečenje, navode izvori sa terena. Broj obolelih i njihovo zdravstveno stanje nisu detaljno precizirani u zvaničnim saopštenjima.

Španske i američke vlasti apeluju na strogo poštovanje protokola tokom čitavog procesa evakuacije. Zvaničnici ističu da je cilj operacije da se minimizuje rizik od potencijalnog širenja infekcije na kopno, ali i da se omogući bezbedan povratak svih putnika pod nadzorom nadležnih zdravstvenih institucija.

Hantavirus je retka, ali ozbiljna virusna infekcija koja se prenosi sa glodara na ljude, najčešće u zatvorenim prostorima sa kontaminiranim izmetom ili urinom. Ova pojava izazvala je zabrinutost na međunarodnom nivou, a brod MV Hondius nalazi se pod stalnim nadzorom zdravstvenih službi. Operacija evakuacije američkih državljana deo je šire međunarodne koordinacije u odgovoru na izbijanje infekcije na brodu.

Svet

Italija dozvolila američkim vojnim avionima korišćenje baza tokom napada na Iran

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute potvrdio u zvaničnoj izjavi, italijanski ministar odbrane reagovao na navode

Published

on

By

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute potvrdio u zvaničnoj izjavi, italijanski ministar odbrane reagovao na navode

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da je Italija omogućila poletanje oko 500 američkih vojnih aviona iz baza SAD na svojoj teritoriji tokom američkih i izraelskih napada na Iran, saopšteno je danas. Rute je u intervjuu naveo da su evropske zemlje, uključujući Italiju, stavljale svoje vojne baze na raspolaganje kao podršku operaciji “Epski bes”.

Prema njegovim rečima, između 4.000 i 5.000 aviona poletelo je iz evropskih baza u okviru te operacije. “Evropa je platforma za projekciju američke moći”, rekao je Rute, ukazujući na značaj saradnje među saveznicima.

Vlada Italije, koju predvodi premijerka Đorđa Meloni, prethodno je saopštila da će korišćenje američkih baza u Italiji biti dozvoljeno samo za logističke i tehničke letove, u skladu sa bilateralnim sporazumom koji reguliše prisustvo američkih snaga u zemlji.

Ruteova izjava izazvala je reakciju ministra odbrane Italije Gvida Krozeta. Ministarstvo odbrane Italije navelo je da su dozvoljeni isključivo letovi koji su u skladu sa postojećim sporazumima i namenom baza, potvrđujući da su procedure poštovane.

“Dozvoljeni su letovi u skladu sa bilateralnim sporazumom i utvrđenom namenom baza”, saopštilo je Ministarstvo odbrane Italije.

Prema zvaničnim izvorima, incident je otvorio pitanje načina korišćenja vojnih kapaciteta na teritoriji evropskih članica NATO-a tokom međunarodnih operacija. Dalje reakcije i eventualne izmene u procedurama nisu najavljene.

Pročitaj još

Svet

Više Amerikanaca protiv novih data centara u svom okruženju, pokazuje istraživanje

Prema rezultatima ankete, većina ispitanika navodi da nije dovoljno upoznata sa data centrima, dok zabrinutost zbog uticaja na resurse i životnu sredinu preovladava

Published

on

By

Prema rezultatima ankete, većina ispitanika navodi da nije dovoljno upoznata sa data centrima, dok zabrinutost zbog uticaja na resurse i životnu sredinu preovladava

Najnovija anketa sprovedena u Sjedinjenim Američkim Državama pokazuje da veći broj građana izražava protivljenje izgradnji novih data centara u svom okruženju u odnosu na one koji to podržavaju. Istraživanje ukazuje na to da je glavni razlog za ovu rezervisanost nedovoljno poznavanje funkcionisanja i uticaja data centara, kao i zabrinutost zbog mogućih negativnih posledica na životnu sredinu i lokalne resurse.

Prema navodima iz ankete, samo manji deo ispitanika, oko 16%, izjavljuje da zna „mnogo“ o data centrima. Većina ipak priznaje da ima ograničene ili nikakve informacije o ovim objektima, što značajno utiče na njihov stav prema izgradnji novih centara u njihovoj neposrednoj blizini. Ispitanici koji navode da nisu upoznati sa data centrima uglavnom su neodlučni ili izrazito oprezni po pitanju njihove izgradnje.

Rezultati pokazuju da su Amerikanci podeljeni po pitanju potrebe za izgradnjom većeg broja data centara u zemlji, posebno u kontekstu tehnološke konkurentnosti i razvoja veštačke inteligencije. Oni koji podržavaju izgradnju novih centara u svom okruženju najčešće smatraju da su ti objekti važni za zadržavanje konkurentnosti Sjedinjenih Država u odnosu na druge zemlje.

Razlike u mišljenju postoje i među politički opredeljenim grupama. Prema rezultatima ankete, više ispitanika koji se identifikuju kao republikanci smatra da su data centri neophodni za tehnološki razvoj i konkurentnost, ali i među ovom grupom preovlađuje protivljenje izgradnji centara u sopstvenom okruženju.

Većina građana smatra da izgradnja data centara ima pretežno negativan uticaj na životnu sredinu, kao i na potrošnju resursa poput vode i električne energije. Takođe, izražena je zabrinutost da bi prisustvo ovih objekata moglo dovesti do povećanja lokalnih troškova energije i komunalnih usluga.

Sa druge strane, nešto veći broj ispitanika smatra da bi izgradnja data centara mogla doneti određene ekonomske koristi, uključujući potencijalno povećanje prihoda od poreza i doprinos lokalnoj ekonomiji. Ipak, ovi pozitivni stavovi su u manjini u poređenju sa brojem onih koji izražavaju zabrinutost ili protivljenje.

Ovi rezultati odražavaju opšti trend neodlučnosti i opreza u javnosti kada je u pitanju prisustvo data centara, uz naglašenu potrebu za većom informisanošću i transparentnošću o njihovom uticaju na zajednicu.

Pročitaj još

Svet

Zelenski: relejne stanice za ruske dronove u Belorusiji prestale sa radom

Ukrajinske vlasti prate situaciju, nepoznat uticaj na ruske operacije

Published

on

By

Ukrajinske vlasti prate situaciju, nepoznat uticaj na ruske operacije

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su relejne stanice u Belorusiji, koje su ruske snage koristile za navođenje i komunikaciju dronova tokom napada na Ukrajinu, prestale da funkcionišu od 22. juna, saopšteno je danas. Ove stanice nalazile su se u pograničnim oblastima Belorusije, a Zelenski je prethodno upozorio predsednika Belorusije Aleksandra Lukašenka da će Ukrajina morati da preduzme mere ukoliko oprema ne bude uklonjena u roku od sedam dana.

“Od 22. juna relejne stanice na teritoriji Belorusije više ne rade. Da li su demontirane ili ne, za sada iskreno ne znam, ali radimo na tome”, naveo je Zelenski u audio-poruci upućenoj novinarima. Ukrajinske vlasti nastavljaju da prate razvoj situacije i trenutno nema informacija o tome da li je gašenje stanica imalo neposredan uticaj na ruske vojne operacije uz pomoć dronova.

U prethodnim mesecima, predsednik Ukrajine više puta je isticao zabrinutost zbog mogućnosti dubljeg uključivanja Belorusije u sukob, navodeći da Moskva pokušava da proširi svoju vojnu saradnju sa Minskom. Zvanične informacije o demontaži relejnih stanica ili njihovoj trenutnoj sudbini za sada nisu dostupne, a ukrajinske službe nastavljaju da prate stanje na terenu.

“Pratimo situaciju i preduzimamo sve neophodne korake kako bismo zaštitili bezbednost zemlje”, izjavio je predsednik Zelenski.

Nadležni organi Ukrajine nisu izneli dodatne detalje o mogućim narednim koracima, a nije poznato da li su ove mere uticale na smanjenje napada dronovima iz pravca Belorusije.

Pročitaj još

U Trendu