Connect with us

Svet

Upotreba veštačke inteligencije u istrazi ubistva studenata u Floridi

Policija navodi da su digitalni tragovi, uključujući pitanja postavljena ChatGPT-u, deo dokaza u aktuelnom slučaju

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Cottonbro studio

Policija navodi da su digitalni tragovi, uključujući pitanja postavljena ChatGPT-u, deo dokaza u aktuelnom slučaju

Policija američke savezne države Floride istražuje ubistvo dvoje studenata Univerziteta Južne Floride, u čijoj istrazi su, prema navodima zvaničnika, korišćeni digitalni tragovi povezani sa upotrebom veštačke inteligencije. Osumnjičeni Hisham Abugharbieh, koji je bio cimer jednog od studenata, uhapšen je tokom vikenda i optužen za dvostruko ubistvo sa predumišljajem.

Prema informacijama iz sudskih dokumenata, Abugharbieh je u danima pre nestanka postavljao pitanja ChatGPT-u u vezi sa načinima prikrivanja dokaza i drugim temama koje se dovode u vezu sa istragom. Policija je saopštila da je među postavljenim pitanjima bila i upotreba crnih kesa za đubre, kao i mogućnost otkrivanja takvih radnji.

Tela studenata Zamil Limona i Nahide Bristy pronađena su na različitim lokacijama u oblasti Tampa. Limonovo telo pronađeno je na mostu Hauard Frankland u Sankt Petersburgu, dok su ostaci za koje se pretpostavlja da pripadaju Bristy pronađeni tokom potrage, ali zvanična identifikacija još nije potvrđena. Porodica Nahide Bristy izjavila je da ih je policija obavestila o mogućnosti njene smrti, iako formalna potvrda izostaje.

Iz policije je saopšteno da su digitalni dokazi, među kojima su i interakcije sa ChatGPT-jem, deo prikupljenih materijala koji će biti korišćeni u daljem toku istrage i sudskog postupka. Sudska dokumentacija navodi da je osumnjičeni istraživao teme kao što su izmena broja šasije na vozilu i posedovanje oružja bez dozvole, u periodu pre nestanka studenata. Policija ističe da je tokom istrage analizirana i lokacija mobilnog telefona osumnjičenog, koja je pokazala prisustvo na mestu gde je kasnije pronađeno telo jednog od studenata.

Univerzitet Južne Floride potvrdio je da su oba studenta poslednji put viđena 16. aprila u okolini Tampe. Porodice žrtava su obaveštene o toku istrage, dok su vlasti apelovale na javnost da se uzdrže od spekulacija do završetka svih zvaničnih procedura.

Ovaj slučaj predstavlja jedan od primera gde se veštačka inteligencija i digitalni tragovi koriste u savremenim istragama, što otvara pitanje uticaja novih tehnologija na rad pravosudnih organa. Policija nastavlja sa prikupljanjem i analizom dokaza, a suđenje osumnjičenom je u pripremnoj fazi.

Zvanične institucije nisu iznosile detalje o motivima, kao ni o svim okolnostima događaja, navodeći da je istraga i dalje u toku. Dalji razvoj slučaja zavisiće od nalaza forenzičkih timova i sudskih organa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Ekstremni toplotni talas pogodio Španiju, Francusku, Portugal i Veliku Britaniju

Meteorološke službe izdale narandžasta i žuta upozorenja, više od 36 miliona ljudi pod uticajem visokih temperatura

Published

on

By

Meteorološke službe izdale narandžasta i žuta upozorenja, više od 36 miliona ljudi pod uticajem visokih temperatura

Francuska meteorološka služba izdala je narandžasto upozorenje zbog ekstremnih vrućina za 60 departmana, čime je pogođeno gotovo 36 miliona građana, dok talas visokih temperatura zahvata i Španiju, Portugal i Veliku Britaniju, navode zvanični izvori. U Francuskoj se temperature penju do 38 stepeni Celzijusa, a za zapadne i centralne regione prognozira se čak 40 stepeni, dok su u oblasti Indre zabeležene gotovo maksimalne vrednosti.

Premijer Francuske Sebastijan Lekorni najavio je aktiviranje međuministarskog kriznog centra u Ministarstvu unutrašnjih poslova kao odgovor na trenutnu situaciju, u koordinaciji sa drugim nadležnim institucijama. Predsednik Emanuel Makron pozvao je građane na oprez tokom “teških dana”. Zabeležen je i smrtni slučaj tridesetogodišnjeg muškarca na atletskoj stazi u Val d’Oazu tokom toplotnog talasa.

Narandžasti meteo-alarm do sada je bio na snazi za 53 departmana, a dodatno je proširen na još sedam: Drom, Ardeš, Men i Loara, Atlantski Pirineji, Land, Žironda i De Sevr. Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez upozorio je da bi od nedelje brojna odeljenja mogla biti pod crvenom uzbunom zbog nastavka ekstremnih vrućina, a krizni centar biće aktiviran od sutra.

U Španiji su izmerene temperature od 42 stepena Celzijusa, dok su u Portugalu dostignute vrednosti od 40 stepeni, a u Engleskoj zabeleženo je 34 stepena. Meteorolozi u Španiji najavljuju da će tokom vikenda temperature u mnogim oblastima biti do 40 stepeni, dok Portugalski institut za more i atmosferu predviđa slične vrednosti za regione Evora i Kastelo Branko. Sedam okruga na istoku Portugala nalazi se pod žutim upozorenjem zbog visokih temperatura.

U Velikoj Britaniji izdano je upozorenje na vrućine, a prema meteorološkim službama, toplotni talas koji je prvobitno zahvatio jug i istok Engleske proširiće se tokom vikenda i početkom naredne nedelje, sa mogućim temperaturama do 34 stepena Celzijusa.

“Krizni centar će biti aktiviran zbog nastavka ekstremnih temperatura”, saopštili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Francuske.

Pročitaj još

Svet

Privremeno smanjenje kamatnih stopa na studentske kredite u SAD, ograničena primena

Ministarstvo obrazovanja SAD potvrdilo meru, važi do 2028. godine, deo korisnika ne ispunjava uslove

Published

on

By

Ministarstvo obrazovanja SAD potvrdilo meru, važi do 2028. godine, deo korisnika ne ispunjava uslove

Ministarstvo obrazovanja Sjedinjenih Američkih Država saopštilo je 19. juna 2026. godine da će privremeno smanjiti kamatne stope za određene korisnike federalnih studentskih kredita. Ova mera je doneta sa ciljem olakšanja otplate, nakon što je procenat kašnjenja u plaćanju kredita dostigao najviši nivo u poslednjih šest godina, prema podacima Federalnih rezervi Njujorka.

Smanjenje kamatne stope iznosi jedan procentni poen i važiće za deo korisnika federalnih studentskih kredita. Prema navodima Ministarstva obrazovanja, stopa kašnjenja u otplati studentskih kredita u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je 10,3%, što predstavlja dvadeset puta veći rast u poređenju sa sredinom 2024. godine.

Podsekretar za obrazovanje Nikolas Kent izjavio je da je cilj ove promene da se olakša otplata dugova korisnicima i poboljša stanje federalnog portfolija studentskih kredita, koji iznosi oko 1,7 biliona dolara. Ipak, mera se neće odnositi na sve korisnike, već samo na one koji ispunjavaju određene uslove.

Konkretno, smanjenje kamatne stope važi za korisnike federalnih Direct Loans kredita izdatih nakon 1. jula 2012. godine, koji su već prijavljeni na automatsko plaćanje ili se za tu opciju prijave. Da bi ostvarili pravo na ovu pogodnost, korisnici moraju preduzeti određene korake, uključujući prijavu za automatsko plaćanje, a u pojedinim slučajevima i konsolidaciju kredita.

Trenutno je oko 40% korisnika registrovano za automatsko plaćanje, dok Ministarstvo obrazovanja očekuje porast tog broja usled novog podsticaja. Prema zvaničnim podacima, oko devet miliona korisnika se nalazi u statusu neizmirenih obaveza, što podrazumeva da nisu izvršili uplatu tokom devet uzastopnih meseci. Da bi postali podobni za smanjenje kamatne stope, oni treba da konsoliduju svoje kredite i obnove otplatni plan.

Korisnici koji su već na automatskoj otplati ostvaruju manju uštedu, jer već imaju popust od 0,25% na kamatnu stopu, dok novo smanjenje donosi dodatnih 0,75%. Za sve korisnike, nova kamatna stopa važi privremeno i primenjivaće se do 30. juna 2028. godine.

Istovremeno, najavljeno je i da će od 1. jula 2026. godine uslediti šira reforma studentskih kredita, čime će biti postavljena nova ograničenja u vezi sa iznosima pozajmica i dostupnim opcijama otplate. Ove izmene deo su nastojanja da se odgovori na rastuće probleme u sistemu studentskog kreditiranja.

Pročitaj još

Svet

Predsednik Mađarske potpisao zakon o ograničenju premijerskog mandata na osam godina

Novi zakon sprečava povratak Viktora Orbana na funkciju, odnosi se i na aktuelnog premijera Petera Mađara

Published

on

By

Novi zakon sprečava povratak Viktora Orbana na funkciju, odnosi se i na aktuelnog premijera Petera Mađara

Predsednik Mađarske Tamaš Suljok potpisao je danas zakon kojim se ograničava trajanje premijerskog mandata na maksimalno osam godina, čime se uvodi značajna promena u politički sistem zemlje. Ovaj zakon, poznat kao ‘Leks Orban’, usvojen je u parlamentu u ponedeljak, a njegovim stupanjem na snagu onemogućava bivšem premijeru Viktoru Orbanu da se ponovo kandiduje za ovu funkciju.

Prema zvaničnim informacijama, predsednik Suljok je odlučio da ne uputi zakon na proveru Ustavnom sudu, ističući da bi takav potez ograničio volju građana, jer je parlament već doneo jasnu odluku o toj meri. U svojoj odluci, Suljok je naveo da ovaj zakon predstavlja jedinstven primer ne samo u Evropi, već i u svetu.

Novi propisi se odnose i na aktuelnog premijera Petera Mađara, koji trenutno vodi kampanju za smenu predsednika Suljoka i javno ga kritikuje zbog bliskosti sa bivšim režimom. Mađar se sada i sam suočava sa ograničenjem trajanja svoje funkcije, nakon što je ranije zahtevao ostavku predsednika. Suljok je odbacio te zahteve i nastavio da sprovodi institucionalne promene.

Ova odluka smatra se prekretnicom u političkom životu Mađarske, jer stavlja kraj višedecenijskoj dominaciji Viktora Orbana, koji je ukupno 20 godina, sa prekidima, bio na čelu vlade. Očekuje se da će zakon trajno uticati na način formiranja izvršne vlasti u Mađarskoj i otvoriti novo poglavlje u političkoj dinamici zemlje.

Pročitaj još

U Trendu