Connect with us

Domaće

Turistički sektor Jadrana traži 95.000 radnika, plate kuvarima do 3.000 evra

Potrebno 70.000 sezonskih radnika u Hrvatskoj i 25.000 u Crnoj Gori, najveća potražnja za ugostiteljskim zanimanjima

Published

on

pexels-photo-6309841

Potrebno 70.000 sezonskih radnika u Hrvatskoj i 25.000 u Crnoj Gori, najveća potražnja za ugostiteljskim zanimanjima

Turistički i ugostiteljski sektor na Jadranu suočava se sa deficitom od 95.000 radnika za predstojeću sezonu, pokazuju aktuelne procene iz regiona. U Hrvatskoj je prema najavama potrebno oko 70.000 sezonskih radnika, što je za 5.000 više u odnosu na prošlu godinu, dok Privredna komora Crne Gore procenjuje da će biti neophodno oko 25.000 sezonskih radnika, uključujući najmanje 5.000 u turizmu i ugostiteljstvu samo u Budvi.

Ova velika potražnja otvara priliku i za radnike iz Srbije, a podaci sa sajta Infostud pokazuju da poslodavci iz regiona već intenzivno traže kadrove za sezonu. Najveći broj oglasa odnosi se na ugostiteljski sektor, gde su najtraženiji konobari, kuvari, pomoćni kuvari, pomoćni radnici u kuhinji, higijeničari i sobarice. Takođe su potrebni animatori, recepcioneri i radnici na održavanju, ključni za funkcionisanje hotela i turističkih kompleksa.

Kada je reč o zaradama, konobari mogu da očekuju plate od 1.200 do 1.600 evra mesečno, barmeni između 1.400 i 1.600 evra, dok recepcioneri zarađuju od 1.300 do 1.500 evra. Radnici na održavanju i majstori primaju od 1.100 do 1.300 evra, a prodavci u turističkim zonama između 1.600 i 1.800 evra. Najveće zarade beleže se u kuhinjskom sektoru: kuvari dobijaju od 1.800 do 2.500 evra, dok šefovi kuhinje mogu da ostvare zaradu i do 3.000 evra mesečno. Roštilj majstori primaju od 1.400 do 1.900 evra, pizza majstori od 1.900 do 2.500 evra, pomoćni kuvari od 1.400 do 1.800 evra, a pomoćni radnici u kuhinji između 900 i 1.400 evra.

Sezonski poslovi najčešće podrazumevaju obezbeđen smeštaj i ishranu, čime se zaposlenima smanjuju troškovi tokom boravka na moru. Infostud beleži najveći broj prijava za pozicije recepcionera, sobarica i pomoćnih radnika u kuhinji, dok je manji broj kandidata za kvalifikovanija zanimanja poput kuvara, poslastičara, roštilj majstora i pizza majstora. Ovaj trend ukazuje na dugogodišnji nedostatak stručne radne snage u turizmu i ugostiteljstvu, što je postalo pravilo širom regiona.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Beneficirani radni staž proširen na visinske radnike, 12 meseci se računa kao 16

U železarama 12 meseci rada priznaje se kao 14, 15 ili 16 meseci staža, dok je u zdravstvu lekarima na terenu 12 meseci izjednačeno sa 15 meseci staža

Published

on

By

U železarama 12 meseci rada priznaje se kao 14, 15 ili 16 meseci staža, dok je u zdravstvu lekarima na terenu 12 meseci izjednačeno sa 15 meseci staža

Spisak zanimanja za beneficirani radni staž u Srbiji proširen je najnovijim izmenama, čime su uvedena nova radna mesta koja ostvaruju pravo na uvećani staž. Prvi put je za radnike koji rade na visini uz pomoć alpinističke opreme propisano da im se 12 meseci rada računa kao 16 meseci staža. Ova promena uvodi posebnu kategoriju za visinske radnike i precizno definiše njihova prava u radnoj knjižici.

Izmenama je najviše promena predviđeno u sektoru crne metalurgije, posebno u železarama. U zavisnosti od radnog mesta, radnicima u ovom sektoru 12 meseci rada priznaje se kao 14, 15 ili 16 meseci staža. Najveće beneficije odnose se na poslove u visokim pećima, gde pojedina radna mesta ostvaruju pravo da im se godina rada računa kao 16 meseci radnog staža.

U hemijskoj industriji, beneficirani staž je predviđen za vatrogasce u petrohemiji, dok je u termoelektranama dodat rad na poslovima odsumporavanja. Takođe, u sektoru energetike i održavanja opreme precizirana su radna mesta sa uvećanim stažom. Za većinu ovih poslova važi pravilo da 12 meseci rada donosi 14 meseci staža.

Značajne izmene uvedene su i u zdravstvu, posebno u oblasti hitne medicinske pomoći. Nova pravila predviđaju da lekarima na terenu i u transportu 12 meseci rada bude priznato kao 15 meseci staža, dok se medicinskim tehničarima i vozačima saniteta za isti period priznaje 14 meseci.

Ove izmene precizno definišu dužinu beneficiranog radnog staža za rizična i zahtevna radna mesta, što omogućava pouzdanije planiranje penzionisanja za zaposlene u navedenim sektorima.

Pročitaj još

Domaće

Saobracajke.net beleži 90.000 poseta dnevno, najčešće nezgode sa modelom Golf 6854 puta

Podaci o saobraćajnim nezgodama ažuriraju se svakog 20. u mesecu, najpijaniji vozač imao devet promila alkohola

Published

on

By

Podaci o saobraćajnim nezgodama ažuriraju se svakog 20. u mesecu, najpijaniji vozač imao devet promila alkohola

Web platforma Saobracajke.net, koju je razvio Bojan Dedić, zabeležila je čak 90.000 poseta dnevno u prvim danima nakon lansiranja. Ovaj sajt omogućava građanima Srbije da prate gde se najčešće dešavaju saobraćajne nezgode, na osnovu podataka sa Portala otvorenih podataka, koji se ažuriraju jednom mesečno, oko 20. u mesecu za prethodni mesec. Najnoviji podaci za januar su, na primer, postali dostupni 20. februara.

Bojan Dedić, koji već deset godina radi kao programer, razvio je aplikaciju sa ciljem da javnosti omogući uvid u crne tačke i statistiku saobraćajnih nezgoda. Kako je naveo, korisnici su najviše zainteresovani za lokacije u svom mestu i puteve sa najvećim rizikom. Saobracajke.net sada nudi i detalje o vozilima, putnicima i uzrocima svake nezgode.

Prema podacima sa platforme, modeli automobila najčešće učestvovali u nezgodama su: Golf (6854 puta), Punto (4178), Passat (3909), Astra (3005), Clio (2903), Megane (2441), Polo (2316), 206 (2273), Focus (2257) i 307 (2037). Najpijaniji učesnik u saobraćajnoj nesreći imao je čak devet promila alkohola u krvi.

U Beogradu, najviše saobraćajnih nezgoda beleže kružni tok Slavija, kružni tok Trg Oslobođenja, kao i raskrsnica Bulevar Mihajla Pupina/Omladinskih Brigada. Ipak, važno je napomenuti da ove lokacije nisu nužno i najopasnije, jer statistika ne uključuje protok vozila i težinu nesreće.

Dedić ističe da je obrada podataka izazovna zbog neusklađenosti geo-lokacija sa izveštajima, ali redovno nastoji da ažurira platformu u skladu sa javno dostupnim podacima. Dodaje da je interesovanje korisnika premašilo očekivanja, a pojedine firme čak su mu nudile poklone u znak zahvalnosti.

Kao naredni korak, planira da napravi posebnu stranicu sa svim relevantnim statistikama o saobraćajnim nezgodama, dok ističe da su ovakvi projekti od javnog značaja retki bez institucionalne podrške. Platforma nastavlja da se razvija, nudeći transparentan uvid u bezbednost na putevima Srbije.

Pročitaj još

Domaće

Vlada Srbije produžila zabranu izvoza nafte i derivata do 2. aprila, iz rezervi pušteno 40.000 tona dizela

Cene nafte porasle 40 odsto, smanjena akciza na gorivo za 20 odsto radi zaštite tržišta

Published

on

By

Cene nafte porasle 40 odsto, smanjena akciza na gorivo za 20 odsto radi zaštite tržišta

Vlada Republike Srbije donela je odluku o produženju zabrane izvoza nafte i naftnih derivata za pogon motora do 2. aprila, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike. Zabrana se odnosi na izvoz dizela, benzina i sirove nafte svim vidovima transporta, a ova mera produžena je kako bi se zaštitili građani i privreda od nastavka rasta cena nafte na svetskom tržištu.

Pored toga, Vlada je odlučila da iz državnih rezervi pusti dodatnih 40.000 tona dizela kao vanrednu meru za stabilizaciju domaćeg tržišta, što će biti realizovano u narednim danima. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su sve mere usmerene na sprečavanje nestašica i ublažavanje poskupljenja na domaćem tržištu.

“Zabrana izvoza produžena je kao jedna od mera za zaštitu naših građana i privrede od skoka cena nafte na svetskom tržištu koje i dalje traje. Dodatno, odlučeno je da se iz rezervi pusti 40.000 tona dizela, što će biti realizovano u narednim danima”, naglasila je Đedović Handanović.

Među ključnim merama koje su na snazi istaknuto je i smanjenje akcize na gorivo za 20 odsto, što ima za cilj zaštitu domaćeg tržišta od nestašica derivata i daljeg rasta cena. Prema podacima Ministarstva, cena nafte na svetskom tržištu u poslednjim nedeljama porasla je za 40 odsto, a globalna nestabilnost, posebno konflikt na Bliskom Istoku, doprinosi ovom trendu.

Vlada Srbije nastavlja da prati situaciju na tržištu energenata i spremna je da reaguje dodatnim merama ukoliko se poremećaji nastave.

Pročitaj još

U Trendu