Connect with us

Svet

Zemljotres jačine 4,4 pogodio Krit, bez izveštaja o šteti i povređenima

Nadležne službe prate situaciju nakon podrhtavanja tla, epicentar zabeležen nadomak južne obale ostrva

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Nadležne službe prate situaciju nakon podrhtavanja tla, epicentar zabeležen nadomak južne obale ostrva

Zemljotres magnitude 4,4 stepena po Rihterovoj skali registrovan je 16.03.2026. u 19:19 časova na području Krita, saopšteno je iz nadležnih službi. Epicentar potresa lociran je u blizini južne obale najvećeg grčkog ostrva, na geografskim koordinatama 35.1135 širine i 23.8647 dužine.

Prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra, hipocentar zemljotresa nalazio se na dubini od oko 5 kilometara ispod površine zemlje. Do sada nema izveštaja o materijalnoj šteti ili povređenima, a situacija se i dalje prati.

“U toku je praćenje svih relevantnih parametara nakon zemljotresa, a nadležne službe su u pripravnosti”, navodi se u zvaničnoj izjavi nadležnih organa.

Lokalne vlasti apeluju na građane da ostanu pribrani i da poštuju preporuke u slučaju novih podrhtavanja tla. Krit se nalazi u seizmički aktivnoj zoni, zbog čega su ovakva dešavanja predmet posebnog nadzora stručnih službi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Eksplozije u blizini ambasade SAD u Bagdadu, prijavljeno više povređenih vojnika

Nadležne službe istražuju seriju napada, situacija u regionu ostaje napeta zbog sukoba Irana sa SAD i Izraelom

Published

on

By

Nadležne službe istražuju seriju napada, situacija u regionu ostaje napeta zbog sukoba Irana sa SAD i Izraelom

Više eksplozija odjeknulo je u blizini ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bagdadu, dok su prema dostupnim informacijama desetinama američkih vojnika ukazivana medicinska pomoć. Incident se dogodio tokom 17. dana intenzivnih sukoba između Irana i saveznika Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, saopštili su nadležni izvori.

Eksplozije su zabeležene u večernjim satima, a prema izveštajima iz regiona, pogođene su i druge lokacije, uključujući hotel u Bagdadu. Ormuski moreuz i dalje predstavlja glavno žarište napetosti, a očekuju se dodatne mere bezbednosti širom regiona. Zvaničnici su potvrdili da su ekipe hitne pomoći na terenu i da je pokrenuta istraga o okolnostima napada.

Masud Pezeškijan, jedan od visokih predstavnika Irana, izjavio je da „Iran nije započeo ovaj rat“ i naglasio pravo zemlje na odbranu od invazije. U telefonskom razgovoru sa Emanuelom Makronom, Pezeškijan je pozvao na prekid korišćenja američkih baza protiv Irana i apelovao na međunarodnu zajednicu da osudi napade. „Iran se neće predati nasilnicima“, poručio je Pezeškijan, dodavši da je neophodno obezbediti zaštitu od budućih napada.

Pogođeni objekti su pod pojačanim nadzorom, a lokalne službe bezbednosti i dalje prate razvoj situacije. Zvanične informacije o tačnom broju povređenih i stepenu povreda još nisu potvrđene. Nadležne institucije nastavljaju istragu sa ciljem utvrđivanja odgovornosti i sprečavanja daljih incidenata.

“Istraga je u toku, a bezbednosne snage su preduzele sve potrebne mere”, navodi se u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još

Svet

Emanuel Makron pozvao Iran na oslobađanje francuskih državljana nakon incidenta u regionu

Francuski predsednik zahteva povratak građana i ističe da je neprihvatljivo da Francuska bude meta regionalnih sukoba

Published

on

By

Francuski predsednik zahteva povratak građana i ističe da je neprihvatljivo da Francuska bude meta regionalnih sukoba

Predsednik Francuske Emanuel Makron pozvao je iranskog predsednika Masuda Pezeškijana da omogući povratak dvoje francuskih državljana, Sesil Koler i Žaka Parija, nakon što je francuski vojnik izgubio život u regionalnim sukobima povezanim sa situacijom u Iranu. Makron je u izjavi na društvenim mrežama istakao da Francuska deluje isključivo u odbrambenom okviru radi zaštite svojih interesa, regionalnih partnera i slobodne plovidbe, naglašavajući da je neprihvatljivo da Francuska bude meta u ovim dešavanjima.

Sesil Koler i Žak Pari su uhapšeni u Iranu u maju 2022. godine pod optužbom za špijunažu u korist francuskih i izraelskih obaveštajnih službi. Oni su oslobođeni 4. novembra i trenutno se nalaze u ambasadi Francuske u Teheranu.

“Podsetio sam ga da Francuska deluje u strogo odbrambenom okviru zaštite svojih interesa, svojih regionalnih partnera i slobodne plovidbe, te da je neprihvatljivo da naša zemlja bude meta”, naveo je Makron u zvaničnoj izjavi.

Prema dostupnim informacijama, francuski vojnik je stradao tokom eskalacije sukoba u regionu, što je dodatno podiglo tenzije između Pariza i Teherana. Francuske vlasti zahtevaju brzo rešavanje situacije i povratak svojih građana, dok se zvanična komunikacija između dve zemlje nastavlja.

Francuska je više puta isticala važnost poštovanja međunarodnog prava i bezbednosti svojih građana u inostranstvu. Slučaj Koler i Parija prati se na najvišem državnom nivou, a Makron je ponovio da će Francuska nastaviti da štiti svoje interese i bezbednost svojih državljana.

Pročitaj još

Svet

Zamenik ministra spoljnih poslova Irana upozorio SAD na moguće posledice kopnene intervencije

Iranski zvaničnik izjavio da bi američke trupe mogle doživeti sudbinu iz Vijetnamskog rata, dok je zabeležen gubitak života i van granica Irana

Published

on

By

Iranski zvaničnik izjavio da bi američke trupe mogle doživeti sudbinu iz Vijetnamskog rata, dok je zabeležen gubitak života i van granica Irana

Zamenik ministra spoljnih poslova Irana Said Hatibzadeh izjavio je iz Teherana da bi Sjedinjene Američke Države mogle da se suoče sa sličnim izazovima kao u Vijetnamskom ratu ukoliko odluče da pošalju kopnene trupe u aktuelni sukob. Prema njegovim rečima, Iran je spreman da se bori koliko god je potrebno i trenutno nije fokusiran na diplomatsko rešenje, ali nije isključio mogućnost pregovora ukoliko SAD i njihovi saveznici ponude održivo rešenje za okončanje sukoba.

Hatibzadeh je naveo da se, prema iranskim podacima, skoro 1.500 građana Irana nalazi među poginulima od početka sukoba sa SAD i Izraelom, dok je više miliona ljudi raseljeno. U istom periodu, poginulo je i blizu 1.000 ljudi u drugim državama regiona, uključujući najmanje 850 osoba u Libanu, 30 u Iraku, 13 u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, šest u Kuvajtu, 12 u Izraelu, četiri u Siriji, dve u Omanu, dve u Saudijskoj Arabiji i dve u Bahreinu. Takođe, potvrđena je smrt 13 američkih i jednog francuskog vojnika.

Na pitanje o mogućem slanju američkih kopnenih snaga, Hatibzadeh je izjavio: „Samo pročitajte šta se dogodilo u Vijetnamu.“ On je podsetio da su Sjedinjene Države, uprkos vojnoj moći, tokom Vijetnamskog rata pretrpele velike gubitke i povukle se iz sukoba. „Oni razumeju da oni koji su ih uvukli u ovaj rat mogu ih uvući i u močvaru iz koje je teško izaći“, naglasio je Hatibzadeh.

Iranski zvaničnik je takođe optužio izraelskog premijera Bendžamina Netanjahua da utiče na odluke Sjedinjenih Država u vezi sa sukobom. Zvanične reakcije drugih nadležnih organa i dalje se očekuju.

Pročitaj još

U Trendu