Connect with us

Svet

Izvoz nafte sa Bliskog istoka opao za više od 60 odsto tokom sukoba u regionu

Prema podacima analitičara, izvoz značajno smanjen, dok Iran pojačava akcije u Ormuskom moreuzu

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Prema podacima analitičara, izvoz značajno smanjen, dok Iran pojačava akcije u Ormuskom moreuzu

Izvoz nafte iz zemalja Bliskog istoka smanjen je za više od 60 odsto tokom protekle nedelje, dok sukobi između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ulaze u 17. dan, saopšteno je iz analitičkih izvora. Najnoviji podaci ukazuju na značajan pad izvoza nafte, kondenzata i rafinisanih goriva iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Irana, Iraka, Omana, Katara, Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Dnevni izvoz ovih osam zemalja iznosio je u proseku 9,71 miliona barela tokom nedelje koja se završila 15.03.2024, što je pad od 61 odsto u poređenju sa 25,13 miliona barela dnevno iz februara, navode analitičari. Prema dodatnim procenama, količine skladištene na tankerima u regionu takođe su naglo porasle, premašivši 50 miliona barela, u poređenju sa oko 10 miliona pre izbijanja sukoba.

Iran je, nakon napada, preuzeo kontrolu nad Ormuskim moreuzom, ograničavajući tranzit brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. Ovo je izazvalo dodatne poremećaje u snabdevanju i uticalo na globalno tržište nafte.

Cene nafte su pale na međunarodnim tržištima ispod 102 dolara po barelu, dok analitičari navode da Iran propušta određene pošiljke kroz Ormuski moreuz kako bi osigurao snabdevanje velikih kupaca u Aziji. Tržišni analitičari ističu da je situacija i dalje nestabilna, a stvarni izvoz može biti još niži zbog gomilanja zaliha na tankerima koji ne napuštaju Persijski zaliv.

“Plutajuća skladišta sirove nafte na Bliskom istoku premašila su 50 miliona barela ove nedelje, što je značajan porast u poređenju sa ranijim periodom”, navode analitičari energetskog sektora.

Nadležne institucije prate razvoj situacije, dok je Ormuski moreuz ostao ključna tačka globalne trgovine naftom i potencijalni izvor novih tenzija u regionu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Nemac uhapšen u Kolumbiji zbog sumnje na vođenje darknet platforme, izručen Sjedinjenim Američkim Državama

Američke bezbednosne službe u saradnji sa kolumbijskom policijom sprovele hapšenje, istraga i optužnica za više krivičnih dela

Published

on

By

Američke bezbednosne službe u saradnji sa kolumbijskom policijom sprovele hapšenje, istraga i optužnica za više krivičnih dela

Nemački državljanin Patrik S. (37) uhapšen je u junu 2024. godine u primorskom mestu Taganga u Kolumbiji, pod sumnjom da je upravljao jednom od vodećih platformi za ilegalnu trgovinu na darknetu, saopštile su američke vlasti. Nakon hapšenja, izručen je Sjedinjenim Američkim Državama u aprilu ove godine.

Prema navodima američkog Ministarstva pravde, Patrik S. tereti se da je osnovao i upravljao platformom “Versus”, koja je bila aktivna od 2019. do 2022. godine i imala više od 380.000 registrovanih korisnika. Na ovoj platformi, prema informacijama iz istrage, trgovalo se ilegalnim drogama kao što su heroin, falsifikovanim dokumentima, lažnim novcem, zlonamernim softverom i alatima za hakerske napade. Sve transakcije su obavljane isključivo putem kriptovaluta, uključujući Bitcoin i Monero.

“Osumnjičeni je bio direktno uključen u upravljanje platformom, pružao je korisničku podršku i regrutovao saradnike, a prihodovao je kroz provizije od transakcija”, navodi se u saopštenju američkih vlasti.

Istragu su vodile američke bezbednosne službe, uključujući Federalni istražni biro i Ministarstvo za nacionalnu bezbednost, u saradnji sa kolumbijskom policijom. Hapšenje je izvršeno u luksuznoj vili gde je osumnjičeni boravio.

Protiv Patrika S. podignuta je optužnica za više krivičnih dela. Nakon prvog pojavljivanja pred sudom određen mu je pritvor, a u slučaju da bude proglašen krivim, preti mu dugogodišnja kazna zatvora, uključujući mogućnost doživotne robije.

“Istraga je i dalje u toku”, saopštili su iz američkih bezbednosnih službi.

Pročitaj još

Svet

Tramp izjavio da se američka mornarica ponaša kao pirati tokom blokade iranskih luka

Američki predsednik komentarisao postupke mornarice nakon zaplene broda u azijskim vodama, situacija i dalje napeta

Published

on

By

Američki predsednik komentarisao postupke mornarice nakon zaplene broda u azijskim vodama, situacija i dalje napeta

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da se američka mornarica ponaša “kao pirati” tokom sprovođenja pomorske blokade iranskih luka, što je usledilo kao odgovor na iransku odluku da blokira Ormuski moreuz za brodove iz, kako navodi, neprijateljskih zemalja.

Prema Trampovim rečima, američke snage su nedavno zaplenile brod, teret i naftu, ocenivši da je reč o “veoma profitabilnom poslu” i uporedivši aktivnosti mornarice sa piratskim delovanjem. “Mi smo kao pirati. Mi smo nekako kao pirati, ali ne igramo igre”, naveo je Tramp govoreći o ovom incidentu.

Sjedinjene Američke Države su, prema njegovim rečima, zaplenile više iranskih brodova koji su napustili luke u Iranu, uključujući sankcionisane kontejnere i iranske tankere u azijskim vodama.

Odgovarajući na iransku blokadu Ormuskog moreuza, Tramp je naredio američkoj mornarici da ne dozvoli prolazak brodovima koji dolaze iz ili idu ka iranskim lukama kroz taj strateški prolaz.

Zvanične američke vlasti još nisu dale dodatne komentare o daljim koracima, dok se situacija u regionu ocenjuje kao napeta.

Pročitaj još

Svet

Predsednik Bard koledža najavio povlačenje nakon nezavisne revizije veza sa Epstinom

Uprava koledža potvrdila odlazak dugogodišnjeg predsednika, istraga nije utvrdila kršenje zakona, ali je ukazala na nepreciznosti u izjavama

Published

on

By

Uprava koledža potvrdila odlazak dugogodišnjeg predsednika, istraga nije utvrdila kršenje zakona, ali je ukazala na nepreciznosti u izjavama

Predsednik Bard koledža u Njujorku, Leon Botstein, najavio je povlačenje sa funkcije na kraju juna, nakon što je sprovedena nezavisna revizija njegovih veza sa Džefrijem Epstinom. Botstein, koji je na čelu ove obrazovne ustanove bio pola veka, saopštio je odluku u pismu upućenom akademskoj zajednici.

U pismu Botstein nije direktno pomenuo istragu o svojim vezama sa Epstinom, ali je naveo da je čekao završetak nezavisne revizije pre nego što je javno obelodanio nameru da se povuče. “Smatrao sam da je u najboljem interesu Bard koledža da sačekam završetak revizije WilmerHale pre objavljivanja ove odluke”, napisao je Botstein.

Prema zvaničnom saopštenju koledža, Botstein će ostati deo nastavnog kadra kao predavač i muzičar. Uprava koledža navela je da je Botstein, tokom svoje pedesetogodišnje karijere, bio značajan za razvoj ustanove.

Uprava je angažovala advokatsku kancelariju WilmerHale da sprovede nezavisnu reviziju komunikacije između Botsteina i Epstina. Revizija je pokazala da predsednik Bard koledža nije prekršio zakon, ali je istaknuto da su odluke koje je donosio u okviru tog odnosa imale uticaja na njegovu ulogu lidera. Prema sažetku revizije, Botstein je u izjavama javnosti i koledžu “minimalizovao i nije u potpunosti precizno opisao svoj odnos sa Epstinom”.

Revizija nije utvrdila bilo kakvu povezanost Botsteina sa radnjama za koje je Epstin osuđivan. Botstein nije optužen za učešće u krivičnim delima povezanim sa Epstinom. Odluka o povlačenju usledila je nekoliko meseci pošto su otkriveni dodatni detalji o njegovom odnosu sa Epstinom, što je dovelo do sprovođenja nezavisne kontrole.

Bard koledž, osnovan u državi Njujork, poznat je kao mala visokoškolska ustanova sa programima u oblasti umetnosti i humanističkih nauka. U saopštenju povodom Botsteinovog odlaska, uprava je naglasila njegov doprinos razvoju i međunarodnom ugledu koledža.

Očekuje se da će upravni odbor Bard koledža u narednom periodu doneti odluku o procesu izbora novog predsednika.

Pročitaj još

U Trendu